Hrvatska
Ogorec: Mjera o nadzoru granice stiže prekasno, teroristi su već u Europi
Italija je prva uvela nadzor granice i reakcija vlade Slovenije je bila vraćanje nadzora s Hrvatskom i Mađarskom kao odgovor.
Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao kako je odluka Slovenije bila teška, ali neminovna.
– Slovenska je vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produžavala nadzor Sloveniji. Mi s Austrijom nemamo Schengen već 8 godina i bio je dogovor, da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, da Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj, rekao je.
Dodao je kako se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra kako je to bilo i za očekivati.
– Odlučili smo kako ćemo to s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bilo podignut stupanj na najviši stupanj. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam, naglasio je Volk.
Volk je istaknuo da će se pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, stoga što se žele targetirati oni koji rade ilegalne radnje na granici.
– Kontrola se uvodi 21.10. i trajat će 10 dana s mogućnošću produženja, naglasio je.
Dodao je kako je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.
Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije no smatra da su operativne mjere, koje je je Hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.
– Ova odluka talijanske vlade pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU. Na tih 12 graničnih prijelaza će slovenska policija biti stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni.
Ante Letica, Institut za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da se radi o normalnoj mjeri koja može služiti kao filter s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera.
– Međutim, ta mjera kao takva ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, neće spriječiti ni terorizam. Ona će u jednom kumulativnom nizu dati jedan svoj doprinos tome, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima, kazao je Letica.
Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.
– Ova mjera neće imati nikakvov utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada jedan veliki dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti, upozorio je Ogorec.
Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao kako su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.
– Radi ilegalnih migracija, veliki dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama, naglasio je Ogorec.
Eskalacija terorizma
Smatra kako su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni već budni i oprezni, naglasio je.
Strah nije dobar
Letica govori kako je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getoima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima su. Smatra kako su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.
– Ne smijemo pokazati strah jer on nije dobar. Teroristi su u jednom dijelu uspjeli jer strah nije dobar i ako se povedemo za time jer je teroristima jedan od ciljeva izazivanje panike i nesigurnosti, naglasio je.
Ničeno ističe kako je Hrvatska izuzetno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.
– Mi smo ove godine uhvatili tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine, istaknuo je.
Naglašava kako Hrvatska nije naivna i ona je spremna. Ona ne dočekuje nespremno bilo kakve nezakonite migracije, ali ni potencijalnu prijetnju terorizmom.
Ogorec napominje da kada dođe do kopnene invazije na pojas Gaze da će doći do ozbiljnih eskalacija sukoba.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
