Hrvatska
Ekonomist HUP-a: Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu
Zakon o turizmu koji je u procesu usvajanja prvi put ističe problem nekontrolirane gradnje za turistički najam u niskoj kategoriji i izvan organiziranog smještaja, a lokalnim jedinicama daje alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj, no može li potaknuti investicije, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Možemo li se uz taj zakon nadati strukturnom poboljšanju kvalitete smještaja te slijede li i investicije u kvalitetniji i održivi turizam, pita Stojić u HUP-ovu prilogu Fokus tjedna.
Potencijalno ograničenje gradnje za turistički najam i problem prekomjernog turizma
Lokalnim jedinicama alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj zakon daje u obliku obveze izrade studije održivog razvoja turizma, pri čemu Stojić ističe da su do sada takav turizam “poticali neselektivni prostorni planovi u tandemu s neadekvatnim poreznim tretmanom privatnog turističkog najma”.
Time se “prvi put razmatra potencijalno ograničenje gradnje nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma relativno niske dodane vrijednosti i prvi put adresira problem prekomjernog turizma”, za koji tvrdi i da zahvaća sve više priobalnih jedinica lokalne samouprave.
Iznosi i podatke o poreznom tretmanu privatnog turističkog najma – oporezovan je s oko 100 eura po krevetu ili, kako dodaje, efektivno jedva 1.5 posto po krevetu (godišnje) u odnosu na gotovo 30 posto u slučaju apartmana u sklopu organiziranih turističkih biznisa poput hotela, kampova i sl.
“Hrvatska ima najlošiju struktura turističkog smještaja na Mediteranu”
To je, po njemu, dovelo do “eksplozije” ulaganja u nekretnine za kratkoročni turistički najam, najčešće registriranih kao obiteljski smještaj, a nalaze se u uskom obalnom pojasu, s popunjenošću od 60-ak dana godišnje, čime ne pridonose razvitku lokalnih zajednica.
“Samo 2022. godine na tržištu se pojavilo 60.000 novih kreveta, a od 2017. do danas, i komercijalnih i nekomercijalnih kreveta, oko 300 tisuća. Zbog toga Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu sa svega 15 posto kreveta u hotelima”, iznosi Stojić navodeći da je u Grčkoj u hotelima 71 posto kapaciteta, Italiji 43 posto, a u Španjolskoj 53 posto.
Stoga je i prosječna turistička potrošnja po danu od oko 150 eura otprilike dva do čak četiri puta niža nego u mediteranskim konkurentima, jer je, navodi, u Italiji i Španjolskoj ta potrošnja oko 250 eura po danu, a u Francuskoj više od 550 eura.
No udio turizma u BDP-u je ipak blago porastao – s gotovo 11 posto u 2016., na 11.4 posto u 2019., što je i znatno iznad prosjeka EU, a i za ovu godinu se očekuje slična razina tog udjela.
“Dobra vijest su poticaji za investicije u formi oslobođenja od poreza na dobit”
Ključnom odredbom u novom Zakonu o turizmu glavni HUP-ov ekonomist smatra dodatne poticaje za investicije, u sklopu kojih se poticaji za investicije u turizmu u formi oslobođenja od poreza na dobit na razini od 150 milijuna eura godišnje prebacuju pod ingerenciju Ministarstva turizma, čime Hrvatska nadoknađuje zaostatak za južnim članicama EU, koje su izdašnije posezale za poticajima u korist pandemijom pogođenog turizma.
“Potpuno nova ‘omotnica’ poticaja dolazi povrh postojeće u sklopu općeg Zakona o poticanju investicija, također vrijedna 150 milijuna eura, gdje su do sada investitori u turizam koristili više od trećine ovih poticaja, a i u budućnosti također mogu biti njeni korisnici. To je dobra vijest za turizam jer će hotelske kompanije tek u 2023. pokriti pandemijom izazvan gubitak prije oporezivanja od 1.55 milijardi kuna iz 2020.”, ocjenjuje Stojić.
Kaže da zato nije iznenađenje što su u turizmu u posljednje tri godine smanjene investicije u novu dugotrajnu imovinu za prosječnih 24 posto u odnosu na prethodne tri godine.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.
Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.
Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).
Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).
Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.
Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:
- životopis,
- dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
- potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
- rodni list i
- dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).
Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.
Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.
Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.
Hrvatska
Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura
Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.
Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.
Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.
Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.
Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.
Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.
Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.
Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.
“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.
Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.
Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, kiše i pljuskova ima uglavnom na srednjem i južnom Jadranu te na istoku zemlje.
U nastavku srijede kiše i pljuskova bit će i drugdje u unutrašnjosti, no u Dalmaciji lokalno može biti lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Bura će jačati prema večeri do olujnih razmjera, očekuju se poteškoće u prometu.
Vrlo vjerovito će biti i tijekom četvrtka te nestabilno. Najmanja vjerojatnost za oborinu je na sjeveru zemlje i na sjevernom Jadranu, dok su duž Jadrana i uz Jadran najvjerojatniji lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Temperature će biti niže.
Bura će u petak slabjeti, no ostaje nestabilno, česti će biti kiša i pljuskovi s grmljavinom. U najvišem gorju može zalepršati i koja pahulja snijega. Još će malo zahladnjeti.
Za vikend nestabilno, u subotu će biti češći kiša i pljuskovi u odnosu na nedjelju.
Čini se da će nestabilno početi i novi tjedan.
Sigurnosni fijasko u SAD-u odvio se preko Signala: Što znamo o njemu?
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Održan okrugi stol „Postani član Senata na jedan dan i budi aktivni graditelj društva“
“ZAUVIJEK ĆEMO JE PAMTITI I VOLJETI” / Preminula je Vesna Penjalov. Pročitajte pismo kojim se kolege iz “Latice” opraštaju s njom…
U Zadarskoj županiji u veljači nastavljena rekordna zaposlenost
JOŠ RADOVA / U četvrtak bez vode šest ulica u Zadru!
-
magazin4 dana prije(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeMORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Hrvatska6 dana prijeZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena
-
Sport3 dana prijeOBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića