Hrvatska
Ekonomist HUP-a: Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu
Zakon o turizmu koji je u procesu usvajanja prvi put ističe problem nekontrolirane gradnje za turistički najam u niskoj kategoriji i izvan organiziranog smještaja, a lokalnim jedinicama daje alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj, no može li potaknuti investicije, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Možemo li se uz taj zakon nadati strukturnom poboljšanju kvalitete smještaja te slijede li i investicije u kvalitetniji i održivi turizam, pita Stojić u HUP-ovu prilogu Fokus tjedna.
Potencijalno ograničenje gradnje za turistički najam i problem prekomjernog turizma
Lokalnim jedinicama alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj zakon daje u obliku obveze izrade studije održivog razvoja turizma, pri čemu Stojić ističe da su do sada takav turizam “poticali neselektivni prostorni planovi u tandemu s neadekvatnim poreznim tretmanom privatnog turističkog najma”.
Time se “prvi put razmatra potencijalno ograničenje gradnje nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma relativno niske dodane vrijednosti i prvi put adresira problem prekomjernog turizma”, za koji tvrdi i da zahvaća sve više priobalnih jedinica lokalne samouprave.
Iznosi i podatke o poreznom tretmanu privatnog turističkog najma – oporezovan je s oko 100 eura po krevetu ili, kako dodaje, efektivno jedva 1.5 posto po krevetu (godišnje) u odnosu na gotovo 30 posto u slučaju apartmana u sklopu organiziranih turističkih biznisa poput hotela, kampova i sl.
“Hrvatska ima najlošiju struktura turističkog smještaja na Mediteranu”
To je, po njemu, dovelo do “eksplozije” ulaganja u nekretnine za kratkoročni turistički najam, najčešće registriranih kao obiteljski smještaj, a nalaze se u uskom obalnom pojasu, s popunjenošću od 60-ak dana godišnje, čime ne pridonose razvitku lokalnih zajednica.
“Samo 2022. godine na tržištu se pojavilo 60.000 novih kreveta, a od 2017. do danas, i komercijalnih i nekomercijalnih kreveta, oko 300 tisuća. Zbog toga Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu sa svega 15 posto kreveta u hotelima”, iznosi Stojić navodeći da je u Grčkoj u hotelima 71 posto kapaciteta, Italiji 43 posto, a u Španjolskoj 53 posto.
Stoga je i prosječna turistička potrošnja po danu od oko 150 eura otprilike dva do čak četiri puta niža nego u mediteranskim konkurentima, jer je, navodi, u Italiji i Španjolskoj ta potrošnja oko 250 eura po danu, a u Francuskoj više od 550 eura.
No udio turizma u BDP-u je ipak blago porastao – s gotovo 11 posto u 2016., na 11.4 posto u 2019., što je i znatno iznad prosjeka EU, a i za ovu godinu se očekuje slična razina tog udjela.
“Dobra vijest su poticaji za investicije u formi oslobođenja od poreza na dobit”
Ključnom odredbom u novom Zakonu o turizmu glavni HUP-ov ekonomist smatra dodatne poticaje za investicije, u sklopu kojih se poticaji za investicije u turizmu u formi oslobođenja od poreza na dobit na razini od 150 milijuna eura godišnje prebacuju pod ingerenciju Ministarstva turizma, čime Hrvatska nadoknađuje zaostatak za južnim članicama EU, koje su izdašnije posezale za poticajima u korist pandemijom pogođenog turizma.
“Potpuno nova ‘omotnica’ poticaja dolazi povrh postojeće u sklopu općeg Zakona o poticanju investicija, također vrijedna 150 milijuna eura, gdje su do sada investitori u turizam koristili više od trećine ovih poticaja, a i u budućnosti također mogu biti njeni korisnici. To je dobra vijest za turizam jer će hotelske kompanije tek u 2023. pokriti pandemijom izazvan gubitak prije oporezivanja od 1.55 milijardi kuna iz 2020.”, ocjenjuje Stojić.
Kaže da zato nije iznenađenje što su u turizmu u posljednje tri godine smanjene investicije u novu dugotrajnu imovinu za prosječnih 24 posto u odnosu na prethodne tri godine.
Hrvatska
POZIV NA ZAJEDNIŠTVO I OBNOVU / Božićna čestitka nadbiskupa Kutleše: “Božić je izvor mira, slobode i nade”
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u svojoj božićnoj čestitci za 2024. godinu pozvao je vjernike i sve ljude dobre volje na obnovu odnosa s Bogom, bližnjima i samima sobom, ističući kako je Božić trajni izvor mira, jamstvo slobode i zalog nade.
U poruci nadbiskup naglašava kako je Božić prilika za prepoznavanje Božje prisutnosti u svijetu te poziv na življenje u duhu evanđelja, osobito uoči Svete jubilarne 2025. godine.
Božić – izvor mira
– Božić nije tek sjećanje na daleku prošlost, već trajni izvor Božjeg mira u sadašnjosti, poručio je nadbiskup Kutleša. Naglasio je da se istinski mir postiže samo u blizini Boga te da se vjernici ne bi smjeli zagledati u prošlost, nego prepoznati Božju ljubav u sadašnjem trenutku.
Božić – jamstvo slobode
Podsjećajući na riječi anđela u svetoj noći Isusova rođenja, nadbiskup je istaknuo kako smo svi miljenici Božji te da je obitelj ključno mjesto gdje se rađa istinska sloboda. Kada roditelji molitvom, ljubavlju i zajedništvom grade svoj dom, stvaraju prostor za slobodu djece Božje, rekao je Kutleša, pozvavši vjernike na strahopoštovanje prema životu kao temelju prave slobode.
Božić – zalog nade
Božićno dijete, koje simbolizira Božju snagu u malenosti i slabosti, potiče vjernike na izgradnju svijeta ispunjenog ljubavlju i dobrotom. Dajmo se izazvati milinom Božje ljubavi i prepoznajmo znakove nade u svojoj sredini, pozvao je nadbiskup, naglašavajući važnost otvorenosti budućnosti i zalaganja za evanđeoske vrijednosti.
Poziv na zajedništvo i obnovu
– Dragi vjernici, sveto božićno vrijeme nije samo vrijeme slavlja, nego i prilika za obnovu našeg odnosa s Bogom, s drugima i sa samima sobom. Pred jaslicama, u ozračju gostoljubivosti Marije i Josipa, jednostavnosti pastira i mudrosti kraljeva, u Bogu koji je postao čovjekom prepoznajmo izvor pravoga mira, jamstvo naše slobode i čvrst temelj nade koja nas otvara budućnosti. Otvorimo svoja srca božanskom Djetetu, dopustimo da nas njegova ljubav preobrazi te budemo nositelji nade u svijetu koji često tone u tjeskobu i besmisao. U ovom duhu svima želim blagoslovljen Božić te radosnu i mirom ispunjenu jubilarnu 2025. godinu, poručuje zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Hrvatska
Plenković uputio čestitku: “Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivost”
Premijer Andrej Plenković u božićnoj čestitki hrvatskim građanima u domovini i inozemstvu poručio je kako je “zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka”.
”Drage Hrvatice i Hrvati, u domovini i inozemstvu, dragi sugrađani, uime Vlade i osobno od srca vam želim sretan Božić – blagdan mira i nade duboko ukorijenjen u tradiciju i običaje hrvatskog naroda. Neka vama i vašim obiteljima donese obilje radosti, ljubavi, uzajamnog poštovanja i razumijevanja”, stoji u čestitki koju je u utorak uputio premijer Andrej Plenković.
Božićno vrijeme prilika je da se prisjetimo svega što smo učinili u proteklom razdoblju, a i trenutak je u kojem vrijedi zastati i promisliti o budućnosti pred nama, dodao je.
“Naša je zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka. Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivosti prema svima koji u ovo blagdansko vrijeme trebaju našu pomoć”, poručio je premijer Penković zaželjevši svima blagoslovljen i čestit Božić.
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Čitajte deklaracije: 10 sastojaka koji su opasni za zdravlje
Večeras na Adventu glazbena diva Zorica Kondža!
Horoskopski znakovi u božićnom kaosu: Tko je Djed Mraz, a tko Grinch?
Božićni filmovi za sve generacije: Ove klasike obožavaju svi
FOTOGALERIJA / Koncert Ivane Kindl i grupe Forum na Adventu u Zadru
Sretan Božić!
PRVI KRŠĆANSKI MUČENIK Danas slavimo blagdan sv. Stjepana
BADNJI DAN / Đir Zadrom by Saša Čuka
Katolici i protestanti danas slave Badnjak – evo što znači…
OBIČAJI / Danas se obilaze dragi ljudi: Sv. Stjepan je simbol oprosta i borbe protiv nepravde
(FOTO/VIDEO) GLAZBENI STUDIO LIBRETO I ZBOR LIBRETIĆI: Predbožićni koncert na Sveučilištu i novi videospot “Naš Božić”
(VIDEO) “RAKIJA” / Zadarski Kriptidi imaju novi singl i spot! Pogledajte…
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
