Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Predstavljen Zbornik u čast 70 godina sveučilišnog profesora Tihomila Maštrovića

Objavljeno

-

Sveučilište u Zadru i Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu danas su u Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa predstavili zbornik “Slatkost bašćine”, nastao u čast umirovljenom sveučilišnom profesoru Tihomilu Maštroviću u povodu njegovog 70. rođendana.

Ime zbornika preuzeto je iz Planina Petra Zoranića, koji je u 16. stoljeću pisao: „I mi bismo odavud pobigli, ali nas slatkost bašćine uzdarži“. Maštrović je u svojoj znanstvenoj karijeri napuštao Zadar, ali mu se uvijek vraćao, o čemu svjedoči i ovaj zbornik što ga je uredio prof. dr. sc. Robert Bacalja.

Uzvanike je uime Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja pozdravila doc. dr. sc. Maja Cindrić, a uime  uprave Sveučilišta prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić, koja je istaknula kako „bašćina“ koju imamo može biti izvor znanja, ali i poticaj za upoznavanje drugih kultura i razvoj inovacija. Bogatu Maštrovićevu biografiju prezentirao je urednik zbornika.

Bio je redoviti  profesor na Hrvatskim studijima i Sveučilištu u Zadru, gdje je upamćen kao predavač najvažnijeg i najvećeg kolegija na kroatistici, Novija hrvatska književnost. Kao ravnatelj Nacionalne sveučilišne knjižnice napravio je pionirski korak za cijelu Europu po radnom vremenu 24 sata na dan. Autor je 12 znanstvenih knjiga i preko 100 rasprava, dobitnik više priznanja poput Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a ostat će zapamćen i kao najzaslužnija osoba za međunarodno priznanje hrvatskoga jezika, odnosno izbacivanje termina srpsko-hrvatski iz upotrebe.

O radu i zborniku govorili su danas akademik Mislav Ježić i professor emeritus Slobodan Prosperov Novak, koji su važnima istaknuli Maštrovićeva nastojanja u čuvanju nacionalne baštine, posebice u trenucima kada je ona bila ugrožena. Zbornik ma 811 stranica donosi 44 rada, u čijem nastanku je sudjelovalo 47 znanstvenika.

Sudionicima se na kraju obratio i sam Maštrović, zahvaljujući svima koji su sudjelovali u njegovom nastanku.

– Iznimno sam počašćen i na vrijednom daru zahvaljujem nakladnicima, u prvom redu Sveučilištu u Zadru na kojem sam 1970. započeo studiranje, ali i svoju karijeru sveulilišnog nastavnika 1993. godine, prije tri desetljeća, u jeku Domovinskog rata. Kada je čak 50 nastavnika napustilo Filozofski fakultet osjetio sam snažnu potrebu da dođem u grad koji je vio svakodnevno izložen bombardiranjima, u kojemu je teško bilo okupiti dovoljan broj nastavnika. Kao Zadranin, shvatio sam da ako mogu pomoći, makar i 17 sati putovao do te tada daleke destinacije iz Zagreba, redovito sam to činio i cijelo vrijeme sljedećih 20 godina nastojao držati sveučilišnu nastavu, rekao je Maštrović.

Bogata kulturna baština Zadra često mu je bila predmetom znanstvenog istraživanja, što ga je vodilo u Zadar, ali još više njegov osjećaj potrebe da se gradu u to vrijeme pomogne.

– Radom na Sveučilištu stekao sam brojne prijatelje, o čemu svjedoči ovaj zbornik. Zahvaljujem uredniku Bacalji, bivšoj rektorici Dijani Vican i sadašnjem rektoru Josipu Faričiću te pročelnici Maji Cindrić. Njihovim nastojanjima nastao je ovaj zbornik. Zahvalan sam i sunakladniku Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, na kojemu sam proveo svoju posljednju nastavnu godinu. Dirnule su me vaše riječi, hvala vam na tome, poručio je Maštrović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu