Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZAŠTO SE BOJIMO HORORA? Studenti otkrivali tajne poruke i istraživali strašnu prošlost Zadra

Objavljeno

-

Koji su naši najdublji strahovi i bojimo li se više vampira i vukodlaka ili neuobičajenih situacija u kojima se nalazimo i ne možemo objasniti zašto se loše osjećamo? Naravno, većina nas priklonit će se drugoj tezi, ne znajući da iza stvaranja filmova, knjiga ili videoigara s tematikom horora stoje itekako kreativni pojedinci koji korisnike vode do osjećaja straha, koji je u isto vrijeme i strašan i uzbudljiv.

Kako se do toga dolazi mogli su doznati studenti i zainteresirani pojedinci koji su se priključili ovogodišnjem projektu nastavnika i studenata anglistike Iadera Horror Hub, koji se tijekom četvrtka i petka održavao u različitim sveučilišnim i javnim prostorima.

Počelo je u četvrtak poslijepodne Treasure huntom, u kojem je nekoliko timova tražilo omotnice s uputama, od prostora u Starom kampusu do finalnog odredišta u parku Kapetanski. Na tom putu je trebalo prijeći različite izazove uz korištenje mobitela, očitavanje QR kodova, online slaganja puzzli, spaljivanja papira a zatim i načina kako proći osiguranje u Kapetanskom.

– Natjecatelji su ubačeni u jedan ambijent prema kojemu nose određene osjećaje, bilo da se radi o referadi, desetak godina neaktivnim studomatima, svečanoj dvorani, određenim predavaonicama. U njega su dodane strašne priče, legende ili povijesni događaji ovog područja poput giljotine na Kalelargi, legende o Sfingi, uklete kuće na Ugljanu, sudbine svete Stošije. Te priče mijenjaju percepciju prostora u kojem se nalazimo i pokazuju što se sve može postići igrifikacijom ili gamifikacijom, objasnio je doc. dr. sc. Zlatko Bukač, koji je sudionicima održao i prigodno predavanje „Gamifikacija užasa“.

Prikazani su primjeri iz vrlo uspješnih računalnih igara poput Resident Evil Biohazard ili Everybody’s Gone to the Rapture, u kojima nema iznenadnih preokreta, već je igrač stalno uključen u igru i polagano razotkriva tajne ili napreduje u bijegu od bića kojima se ne može suprotstaviti.

– Igre budućnosti će vjerojatno moći promatrati kako čovjek reagira, preko njegovog daha ili očiju, prepoznavati emocije, reagirati u scenariju i tako pojačavati osjećaj užasa, prognozirao je Bukač.

Iadera Horror Hub u svom prvom izdanju okuplja istomišljenike, istraživače i zaljubljenike u horor, pružajući im priliku za dubinsko razmatranje različitih aspekata ovog žanra, kao što su povijest, estetika, psihologija straha, ali i mnogih drugih zanimljivih segmenata. Posjetitelji su dobili priliku razmijeniti ideje i iskustva te dublje razumjeti što horor žanr čini tako privlačnim i moćnim.

– Manifestacija je zamišljena kao platforma kroz koju bi se u idućoj godini mogla odigravati različita događanja, poput konferencija, izložbe fotografija, književnih natječaja, a možda i snimanje horor filma, najavio je jedan od pokretača Iadera Horror Huba, prorektor za međuinstitucijsku suradnju i internacionalizaciju Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Iadera Horror Hub završava večeras u novom studentskom domu okruglim stolom „Horror i cenzura“, na kojemu će sudjelovati Mario Vrbančić, Marko Vučetić, Ivica Perinović i Marko Lukić. Početak je zakazan u 19 sati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE I ŠKOLSKA KNJIGA: Predstavljanje Velike geografije Hrvatske – knjige 4. i 5. 

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Školska knjiga d.d. u ponedjeljak 24. ožujka, s početkom u 11 sati, u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organiziraju predstavljanje knjiga:

Velika geografija Hrvatske, knjiga 4. Stanovništvo i naselja (demogeografska obilježja) Hrvatske

Velika geografija Hrvatske, knjiga 5. Geografska obilježja gospodarstva (ekonomska geografija) Hrvatske

Kapitalna edicija „Velika geografija Hrvatske” sastoji se od sedam knjiga u kojima urednik Damir Magaš s još preko 40 znanstvenika sveobuhvatno obrađuje hrvatski prostor.

Pozdravne riječi u ime nakladnika uputit će predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul i prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Lena Mirošević, a knjige će predstaviti rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka te glavni urednik prof. emeritus Damir Magaš.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“KATEHEZA KAO LABORATORIJ DIJALOGA” / Susret župnih kateheta na Belafuži

Objavljeno

-

By

Susret župnih kateheta Zadarske nadbiskupije pod nazivom „Kateheza kao ‘laboratorij dijaloga'” održava se u utorak, 18. ožujka u 19,30 sati u župi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru.

Na temelju svjedočanstva, primjera dobre prakse i iskustvenog učenja, sudionicima će biti omogućeno usvojiti mogući model u oblikovanju katehetskih susreta.

Susret je za sve za suradnike u župnoj katehezi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu kršćanske formacije ili to žele činiti ubuduće, za župne suradnike koji vode katehezu odraslih, mladih i djece u župi.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

VIJESTI IZ SV. FRANE U ZADRU: Objavljena knjiga partizana Mihičića koji je u duši ostao fratar

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Frane u Zadru objavio je knjigu Andre Vida Mihičića pod naslovom Riječi okrutne ljubavi. Andro Mihičić, imao je redovničko ime Vid, koje je stalno uz krsno koristio. Rođen je u Belom na otoku Cresu 26. III. 1896., a preminuo u Krku 26. I. 1992. U Dubrovniku je studirao teologiju i filozofiju. Na postdiplomski studij u Pariz  otišao je 1924., s nekoliko kolega franjevaca, i na Sorboni 1927. godine položio licencijat iz povijesti umjetnosti i estetike, a 1929. licencijat na Školi za žive orijentalne jezike. Poslije studija godinu dana predavao je na franjevačkoj gimnaziji u Dubrovniku, a poslije toga na franjevačkoj nižoj gimnaziji na Badiji kod Korčule. Odatle je 1942 otišao u partizane na Lastovo, zatim na Vis i u Bari. Iz Barija je poslan u El Shat kako bi kao kapelan bio na službu izbjeglicama. Poslije rata bio je kustos Galerije umjetnina u Splitu, a poslije toga u Zagrebu, kada je napustio franjevce. Od 1947. bio je redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sve do mirovine 1966.

Knjiga Riječi okrutne ljubavi zapravo je rukopis kojeg je Mihičić napisao 1976., posvetio i poslao svom bivšem badijskom učeniku fra Ivu Peranu u Zadar, koji je tada obnašao službu provincijala Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri.

Iako je Mihičić napustio franjevce s nekima od njih ostao je čitav život povezan. Pratio je život svoje bivše zajednice i ostao na svoj način dio nje, pa mu je zato bilo moguće govoriti o lošim i dobrim osobinama pojedinih redovnika, o manama redovnika, ali i o šansama koje njihov život uključuje. U spisu se pokajničkim tonom obraća redovnicima svoje bivše zajednice pokušavajući im pomoći da istinskije žive Evanđelje. I kada ih kritizira čini to sa željom da im savjetom pomogne, da ih ojača i ohrabri za svjedočenje vjere. Njegove duboke duhovne i teološke misli plod su životne mudrosti, a savjeti koje nudi svećenicima i redovnicima filozofske su i vjerske istine s uputama kako ih živjeti i svjedočiti. Iako su Mihičićevi savjesti prvenstveno zamišljeni kao pomoć redovnicima i svećenicima, mnoge od njegovih poruka mogu biti korisne za svakog čovjeka.

Knjigu je za tisak priredio i predgovor napisao fra Stipe Nosić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu