Connect with us

Hrvatska

Inflacija nije zaobišla ni cvjećare. Pogledajte koliko je sisvetsko cvijeće skuplje nego lani

Objavljeno

-

Sisvetsko cvijeće skuplje je 30 posto, a više od 70 posto je domaće, piše u subotu Večernji list, navodeći da inflacija nije zaobišla ni cvjećare, no sretni su što će smjeti raditi i na blagdan.

Crvene, žute, bijele, ljubičaste, šatirane špine, gumbeki, multiflore, margarete, krizanteme… Zauzele su već sve važnije punktove pred cvjećarnicama, u trgovačkim lancima, na tržnicama i grobljima.

Iako se većina kupaca žali da je sisvetsko cvijeće puno skuplje nego lani, sa štandova rijetko tko odlazi praznih ruku.

Na većini zagrebačkih tržnica tegla multiflore može se, primjerice, naći za 4 do 10 eura, krizantema od 3 do 5 eura po komadu, pušlek margareta 3 eura, cvjetni aranžmani od 5 pa i više od stotinu eura… dok se u trgovinama može proći i nešto povoljnije.

Najviše sisvetskog cvijeća i ove godine na tržnice i u trgovačke centre stiže iz okolice Ludbrega gdje je u Udrugu cvjećara ludbreške regije okupljeno 70-80 OPG-a, dvije zadruge i jedan d.o.o., doznajemo od predsjednice udruge Valerije Pokos.

Prodaja je počela već prije nekoliko tjedana, a sada su, tvrdi ona, već svi dani “turbo udarni”.

“Teško je reći koliko je ove godine cvijeća proizvedeno za prigodnu prodaju za Sve svete, neki povećavaju proizvodnju, a neki su ostali bez nasljednika koji bi je nastavili”, govori Pokos. No taj kraj, poznato je, Hrvatsku opskrbljuje s najmanje 40 posto cvijeća.

Tajnica udruge, ujedno i upraviteljica PCZ-a Varaždinski cvijet, Ivana Matijašec, kaže kako samo njihovi članovi, 10-ak njih, godišnje proizvedu i 400 tisuća multiflora, od najmanjih do najvećih.

Većina se proda putem veleprodaje, a manji dio na tržnicama. Za razliku od krizantema kojih se, prema nekim procjenama, svake godine uveze u vrijednosti i do milijun eura, šanse da je kupljena multiflora domaća – ogromne su, najmanje 70 posto., piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?

Objavljeno

-

By

Danas slavimo blagdan Svih Svetih, ili Sesvete, Sisveti ili Sisvete, svetkovinu u Rimokatoličkoj crkvi kojom se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

U pravoslavnim crkvama ovaj se blagdan slavi prve nedjelje po Duhovima, te označuje završetak uskrsnoga dijela liturgijske godine.

U kalendaru Katoličke crkve Svi Sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj.

Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenoga.

Na dan Svih Svetih i na Spomendan svih vjernih mrtvih vjernici mogu u svim crkvama dobiti potpuni oprost, koji se može namijeniti samo za pokojne; treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, uz ispovijed i pričest te molitve na nakanu Svetog Oca.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Državni inspektorat upozorio na popularnu igračku: “Vratite proizvod”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Državni inspektorat upozorio je potrošače da ljuljačka proizvođača Ningbo J&S Leisure Products Co., proizvedena u Kini, zbog sitnih dijelova koji se lako mogu odvojiti, može dovesti do gušenja djeteta.

Zbog sitnih dijelova koji se mogu lako odvojiti postoji mogućnost gušenja djeteta. Proizvod nije sukladan zahtjevima norme EN 71-1, naveli su iz Državnog inspektorata.

Kao obveznu mjeru naveli su zabranu stavljanja proizvoda na tržište i uništenje.

Potrošačima su proučili da: “prestanu upotrebljavati proizvod. Proizvod mogu vratiti na prodajno mjesto na kojem su ga kupili, a prodavatelj će odraditi povrat novaca za vraćeni proizvod.”

Ljuljačka
Državni inspektorat

Više pročitajte OVDJE.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PRIOPĆENJE DOMAĆIH METEOROLOGA: O polarnom vrtlogu, vremenu sljedećih dana i mjeseci

Objavljeno

-

By

Temperatura (°C) i visina izobarne plohe (gdam) AT 850 hPa (otrpilike 1,5 km visine) od petka 1. 11. 2024. u 1 h do ponedjeljka 4. 11. 2024. u 1 h (svakih 6 h). Izvor: ECMWF

Dolaskom hladnijeg dijela godine sve se više pažnje posvećuje prirodnim pojavama koje utječu na naše vremenske prilike. Među njima je i polarni vrtlog. Kako bismo bolje informirali javnost i odgovorili na najčešće upite, u nastavku donosimo objašnjenje polarnog vrtloga, uz prognozu za naredne dane i očekivanja za sezonu koja je pred nama, priopćeno je iz DHMZ-a:

Što je polarni vrtlog?

Polarni vrtlog ili polarna depresija je područje niskog tlaka zraka velikih razmjera s ciklonalnim kruženjem u višoj atmosferi, sa središtem obično u polarnom području. Tijekom hladnog dijela godine, zbog izraženijih razlika u temperaturi između hladnih polarnih i toplih ekvatorijalnih područja, dolazi do jačanja zapadnog strujanja srednjih visina, što posljedično dovodi i do jačanja vrtloga.
U slučaju kad strujanje u polarnom vrtlogu oslabi ili se prekine, stvore se uvjeti u kojima se hladan zrak počinje spuštati u umjerene geografske širine. Ova pojava utječe na vrijeme na cijeloj sjevernoj polutci, ponekad više na Sjevernu Ameriku, a ponekad na Europu i Aziju. Ona nije neuobičajena, događa se gotovo svake zime, moguće čak i više puta, s varirajućim intenzitetom. Dakle, radi se o prirodnom zahladnjenju, odnosno promjeni zračne mase nad našim područjem.

Slika 1. Stabilni polarni vrtlog (lijevo) i oslabljeni polarni vrtlog (desno). Preuzeto sa stranica NOAA ovdje

Razlika između polarnog vrtloga i polarne mlazne struje

Treba razlikovati polarnu mlaznu struju (engl. polar jet stream) i polarni vrtlog (engl. polar vortex), Slika 1. Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na sjevernoj hemisferi strujanje je od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Za razliku od nje, polarni vrtlog nalazi se na višim visinama i ne utječe uvijek direktno na vremenske prilike u srednjim geografskim širinama. U slučaju slabljenja ili prekida u strujanju polarnog vrtloga, dolazi do valovitosti polarne mlazne struje, što omogućuje prodore hladnog arktičkog zraka u niže širine.

Za blagdan Svih svetih na Jadranu sunčano, u unutrašnjosti magla

Na Jadranu će prevladavati sunčano i toplije od prosjeka za ovo doba godine. U unutrašnjosti mjestimice umjerena i povećana naoblaka, još u petak i subotu u prvom dijelu dana u nizinama često magla. U subotu (Slika 2.) dotok hladnog zraka sa sjeveroistoka, pritom će zapuhati umjeren, ponegdje i jak sjeveroistočni i sjeverni vjetar, na Jadranu bura, umjerena i jaka, na udare olujna. Stoga će u nedjelju danju biti osjetno svježije, a u ponedjeljak ujutro u unutrašnjosti vjerojatan je mraz pri tlu.

Sezonska vremenska prognoza za razdoblje studeni 2024. – siječanj 2025.

U sljedeća tri mjeseca očekuje se s velikom vjerojatnošću da će srednja sezonska temperatura biti uglavnom viša od prosječne. Pritom je umjerena vjerojatnost za ukupnu sezonsku količinu oborine oko prosječne. Iako se očekuje uglavnom toplije vrijeme od prosjeka, to ne znači da neće biti razdoblja s temperaturom nižom od prosječne. Isto vrijedi i za oborinu. Unatoč očekivanoj prosječnoj količini oborine, ne znači da neće biti razdoblja s manjkom ili viškom oborine.
Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala te ju izrađuje Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a. U sezonskoj prognozi prognozira se vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone, a ne egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra. Pouzdanost prognoze najčešće se smanjuje što je prognostičko razdoblje dulje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu