Hrvatska
DODIJELJENA “ZLATNA KUNA” / Najbolje veliko trgovačko društvo je zadarski brodar Tankerska plovidba!

Hrvatska gospodarska komora na svečanosti održanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu dodijelila je nagrade Zlatna kuna – priznanje najboljima u hrvatskom gospodarstvu za iznimne rezultate ostvarene u 2022. godini.
Najbolje veliko trgovačko društvo je zadarski brodar Tankerska plovidba, u kategoriji srednje tvrtke nagrada je pripala tvrtki Košćal iz Popovače, a najuspješnija mala tvrtka je zagrebački M.T.M. Creator. Najbolja banka u prošloj godini bila je Erste&Steiermärkische Bank, a priznanje za najbolje osiguranje dodijeljeno je Croatia osiguranju.
Osim rezultata poslovanja poduzeća, prvi put se kao dodatni kriterij vrednuju rezultati ESG ratinga, nacionalnog modela ocjenjivanja održivih praksi tvrtki koji je razvila Hrvatska gospodarska komora.
„Mi u brodarstvu nismo naviknuli na svjetla pozornice, ali drago nam je da smo dobitnici ove nagrade. Ona je rezultat truda naših zaposlenika, svih pomoraca i svih službi na kopnu, hvala svima. Za razliku od naše konkurencije iz velikih zemalja poput Kine, Japana i Njemačke, mi nemamo oslonac na veliku nacionalnu ekonomiju i zato nam je jako bitno da imamo istovjetan zakonodavni okvir u odnosu na one s kojima konkuriramo. Brodarstvo nije rezervirano samo za velike, vjerujem da će i Hrvatska biti prepoznata na karti međunarodnog prometa“, izjavio je Mario Pavić, predsjednik uprave Tankerske plovidbe.
Mario Pavić, predsjednik uprave Tankerske plovidbe; Izvor: HGK;
Nagrada za životno djelo pripala je Marijanu Živkoviću, vlasniku obiteljske tvrtke i maloprodajnog lanca trgovina Patričar. Poslujući u ruralnim područjima Slavonije, Živković je uspio pomiriti naizgled suprotstavljene interese, potrebu za profitom, dobrobiti zaposlenika i potrebe zajednice. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a poznat je i po svom humanitarnom radu i brizi za najranjivije članove društva.
Marijan Živković, vlasnik obiteljske tvrtke i maloprodajnog lanca trgovina Patričar; Izvor: HGK;
Na 27. dodjeli Zlatne kune posebno priznanje uručeno je Hrvatskim cestama za projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom izgradnjom Pelješkog mosta, s ciljem prometnog i gospodarskog povezivanja kopnenog teritorija RH. U ovom strateškom projektu državna tvrtka imala je ulogu investitora te upravitelja mosta i pristupnih cesta.
Josip Škorić, Predsjednik uprave, Hrvatske ceste; Izvor: HGK;
Predsjednik HGK Luka Burilović čestitao je nominiranima i dobitnicima istaknuvši da njihov uspjeh snažno pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva i države u cjelini.
„Euro je danas naša valuta, ali zadržali smo Zlatnu kunu u čast našoj bivšoj valuti i kao podsjetnik na trnovit put do međunarodne gospodarske afirmacije. Svijet se mijenja, a u korak s promjenama mora ići i naše gospodarstvo. Primjerice, teme iz područja održivosti i ESG-a više nisu predmet rasprava stručnjaka ili okolišnih aktivista. One su danas sastavni dio svakog poslovnog sustava, ali i zajednice“, kazao je Burilović.
Luka Burilović, Predsjednik HGK ; Izvor: HGK;
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji se prisutnima obratio u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike, podsjetio je na izazove s kojima smo bili suočeni u kontekstu globalnih zbivanja te istaknuo kako smo pokazali žilavost i otpornost i unatoč svemu postigli zavidne rezultate.
„Ulaskom Hrvatske u Schengen i eurozonu ostvarena su dva strateška cilja Vlade. Hrvatska je zemlja koja napreduje i bilježi povijesne makroekonomske pokazatelje“, istaknuo je Butković podsjetivši kako bez suradnje s gospodarstvenicima nema ni zacrtanog gospodarskog rasta Hrvatske. Čestitao je dobitnicima i uz želje za daljnjim uspjehom, iskazao otvorenost Vlade na suradnju.
HGK prati trendove kako bi članicama olakšao poslovanje i prilagodbu na nove standarde. Prošle godine pokrenuta je ESG akademija i niz sektorskih radionica, a ove godine i prvi ESG rating. Nova razvojna strategija Komore obuhvaća ključne strateške teme; održivi razvoj, digitalna i zelena tranzicija, budućnost rada i razvoj ljudskih potencijala, internacionalizaciju i konkurentnost, te sigurnost opskrbe i kvalitete hrane.
Kruna preustroja i modernizacije prema potrebama članica i vremena u kojem posluje novi je vizualni identitet HGK koji je predstavljen na svečanosti u HNK. U procesu rebrandinga, polazna ideja bila je osuvremeniti krovni logotip, ali istovremeno zadržati prepoznatljivost i poveznicu s tradicijom institucije.
„Okrenuti smo prema promjenama i izazovima koje dijelimo s našim članicama. Samo prateći promjene u malom ali okretnom gospodarstvu možemo opstati na međunarodnom tržištu“, poručio je Burilović.
Marko Košćal, Košćal; Izvor: HGK;
Tomislav Milanović, MTM Creator ; Izvor: HGK;
Christoph Schoefboeck, Erste Banka; Izvor: HGK;
Robert Vučković, Croatia osiguranje ; Izvor: HGK;
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Hrvatska
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti

Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Hrvatska
Zbog opasnosti od gušenja s tržišta se povlači ova plastična igračka…

Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.

Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.