Hrvatska
Građani od danas mogu uložiti u državne trezorce. Na 964 uložena eura garantirana zarada je 36
Građani od danas pa u idućih tjedan dana mogu uložiti u državne trezorske zapise, a po jednom trezorcu, budu li ga držali do dospijeća, tj. do 21. studenoga iduće godine, mogu zaraditi 36,05 eura.
Prvi krug upisa počinje danas i traje do 20. studenoga u 11 sati. Ciljani nominalni iznos izdanja “narodnih” trezoraca je 440 milijuna eura, a pravo kupnje u prvom krugu imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj. Drugi krug upisa, namijenjen institucionalnim ulagačima, bit će otvoren 21. studenoga, od 9 do 11 sati.
Datum izdanja trezorskih zapisa je 23. studenoga ove godine, dospijeće je 21. studenoga 2024., to jest 364 dana od izdanja, a godišnja stopa prinosa iznosi 3,75 posto.
Jedan trezorski zapis po cijeni od 963,95 eura
Minimalno će se po ulagatelju moći upisati tisuću eura trezoraca. To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će građani dobiti po dospijeću.
No, za razliku od “narodnih” obveznica, kada se upisivao nominalni iznos i dobivala kuponska kamatna stopa, trezorci će se kupovati uz popust, po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis, a po dospijeću građani će dobiti 1.000 eura za jedan zapis.
Pritom jedan ulagatelj može podnijeti samo jednu ponudu za upis trezoraca, no nije ograničen broj trezorskih zapisa koje može upisati.
Upis trezoraca u Fini, a uplata moguća i putem poslovne banke
Zainteresirani ulagatelji će u prvom krugu moći upisati trezorske zapise putem mreže poslovnica Financijske agencije (Fina), njih 170 diljem Hrvatske.
Građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati “pri ruci” je i onaj o broju računa u poslovnoj banci.
Trezorski zapisi upisuju se kroz popunjavanje, potpisivanje i prihvaćanje potvrde u Fini, a po njenom potpisivanju građani će odmah biti informirani i o načinu na koji trebaju izvršiti valjanu uplatu upisanih trezorskih zapisa.
Krajnji rok za uplatu sredstava u prvom krugu je 20. studenog, s kojim uplata mora biti provedena i proknjižena.
Građani za uplatu trezoraca vrijednih do 10 tisuća eura na šalteru Fine neće plaćati naknadu za platni promet, a za iznad toga hoće, u skladu s uvjetima te agencije. Ako uplatu žele obaviti na šalteru banke ili putem internet bankarstva, uvjeti ovise o pojedinoj banci.
Iz Fine su napomenuli i da prilikom obavljanja gotovinske uplate u iznosu od 30 tisuća eura i više, u okviru standardnog provođenja mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, ulagatelj mora podnijeti dokaz o izvoru novčanih sredstava.
Preporuka da trezorce kupuju građani koji ih mogu držati do dospijeća
Ministar financija Marko Primorac prošli je tjedan na konferenciji za medije u Banskim dvorima pobrojao razloge izdanja ovih trezorskih zapisa, nakon što je država ranije ove godine po prvi puta izdala i “narodne” obveznice.
Tako je apostrofirao zaostajanje depozitnih kamatnih stopa u bankama za drugim članicama EU-a, a kao ciljeve je naveo i povećanje participacije građana u javnom dugu, odnosno širenje baze investitora u njega, kao i povećanje razine financijske pismenosti.
Kao i “narodne” obveznice, trezorci će biti uvršteni na Zagrebačku burzu, a i ovaj put ministar je preporučio da u državne vrijednosne papire ulažu oni građani koji ih neće morati prodavati, već će ih moći držati do dospijeća.
“U tom su slučaju apsolutno sigurni da će po dospijeću ostvariti predviđeni prinos (…) Trgovina je moguća, no u tom slučaju ne garantiramo”, poručio je u utorak Primorac, napomenuvši i da se prema zakonskim izmjenama koje se primjenjuju od 1. siječnja iduće godine, ulaganja u trezorske zapise neće oporezivati porezom na dohodak.
Rekao je i da Ministarstvo financija ima mogućnost prihvatiti veću ili manju ponudu od predviđenih 440 milijuna eura, pa tako ako potražnja bude veća, spremno je i povećati nominalni iznos alokacije.
No, u slučaju da izdavatelj, to jest Ministarstvo financija, odredi nominalni iznos izdanja u prvom krugu na razini ispod ukupnog prikupljenog interesa, trezorski zapisi će se alocirati ulagateljima proporcionalno upisanom broju zapisa, dok će im višak uplaćenih sredstava biti vraćen u roku od pet radnih dana po isteku razdoblja ponude, a na račun naveden u potvrdi, pojašnjeno je u javnom pozivu za upis trezorskih zapisa.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa