Hrvatska
RADNIKA NI ZA LIJEK / Ovo su tri najtraženija zanimanja u Hrvatskoj…
Prema podacima HZZ-a, u dosadašnjih deset mjeseci ove godine najveća potražnja za radnicima bila je u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Potrebe u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba za radnicima.
U dvadesetogodišnjoj perspektivi Hrvatskoj će nedostajati oko 400 tisuća radnika, kazao je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u svome izlaganju na prošlotjednom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.
S obzirom na demografske i migracijske trendove, izvjesno je da bi većina njih trebali biti uvozna radna snaga, strani radnici, vjerojatno iz zemalja Azije, Afrike ili siromašnijih zemalja regije. Takva je procjena, a kakvo je sada stanje s radnicima u Hrvatskoj, koja su najtraženija zanimanja i u kojim sektorima je najveća potražnja – na ta su nam pitanja odgovorili iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Najtraženiji prodavači, čistačice i konobari
Trend rasta potražnje za radnicima nastavio se i ove godine, kažu u HZZ-u.
Najtraženija zanimanja u dosadašnjih deset mjeseci ove godine bila su prodavač, čistačica i konobar. Ta tri zanimanja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika. Podaci HZZ-a također govore da se ove godine najviše radnika tražilo u prerađivačkoj industriji, u obrazovanju te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Potrebe za radnicima u ta četiri sektora čine 41 posto ukupnih potreba.
Najveća potražnja za radnicima očekivano se bilježi tamo gdje je najviše stanovnika – na području Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.
Manjak građevinskih zanimanja
“Na području jadranske obale tijekom ljetne sezone najviše nedostaju zanimanja povezana s turizmom kao što su kuhari, konobari, barmeni, sobari, čistači, prodavači, slastičari, mesari, pekari itd. A tijekom cijele godine na Jadranu nedostaju medicinske sestre, zdravstveno-laboratorijski tehničari i farmaceutski tehničari, što vrijedi i za kontinentalne dijelove zemlje”, kažu u HZZ-u.
U mnogim je kontinentalnim županijama izrazit nedostatak građevinskih zanimanja kao što su zidari, tesari, ličioci-soboslikari, tapetari, keramičari, armirači, zavarivači, krovopokrivači, podopolagači, izolateri, limari, fasaderi, klesari, stolari, elektroinstalateri, vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, monteri suhe gradnje, rukovatelji građevinskim strojevima, vozači motornih vozila…
Tamo gdje je razvijena prerađivačka industrija, često nedostaje bravara, strojobravara, tokara i CNC operatera. Geografski je proširen nedostatak automehaničara, autolimara, autoelektričara, autolakirera i automehatroničara.
Čak 600 agencija zapošljava strane radnike
Ovih dana portal Moj posao je objavio da analiza tržišta rada u Hrvatskoj pokazuje kako je u prva tri kvartala ove godine objavljeno više od 250.000 oglasa za posao, što je 4,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Budući da su neki oglasi bilo objavljeni na više platformi, detaljnija analiza govori da je u prvih devet mjeseci ove godine bilo objavljeno 198.000 jedinstvenih oglasa za posao. Pritom, ističu, treba imati na umu da zapošljavanje stranih radnika često ide alternativnim kanalima, primjerice preko agencija za uvoz, zapošljavanje i smještaj stranih radnika kakvih je više od 600 u Hrvatskoj.
Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je trenutno 111.979 nezaposlenih osoba.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA17 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka