Hrvatska
Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za jedno je potrebna visoka stručna sprema
Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine treba imati visoku stručnu spremu. Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu.
Ovih dana smo pisali o trendu rasta potražnje za radnicima u Hrvatskoj, nastavljenom ove godine još snažnije nego prije te o trima najtraženijim zanimanjima – prodavači(ca)ma, čistači(ca)ma i konobari(ca)ma, koja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dobili smo i konkretne brojke. Ove je godine, do kraja listopada, ukupan broj traženih radnika bio 228.922. U odnosu na 2020. godinu, kada je bilo traženo 145.816 radnika, radi se o povećanju od 83.000.
Tko je spominjao otkaze prodavačicama?
Najveća je potražnja za prodavačima/icama. Dok ih se 2020. tražilo 7.971, ove godine poslodavci ih traže gotovo 10 tisuća više – 17.296! Time se, usput rečeno, posve šupljima pokazuju tvrdnje onih koji su govorili da će uvođenjem neradne nedjelje nastati višak prodavača i da bi poslodavci mogli biti prisiljeni dijeliti otkaze.
Što se tiče preostala dva najtraženija zanimanja, prije tri godine tražilo se 7.172 čistača/ica, a sada ih se traži pet tisuća više – 12.302. Slično je i s konobarima, kojih se 2020. tražilo 6.385, s tim da u obzir valja uzeti tadašnje probleme ugostitelja zbog lockdowna. Čim su 2021. popustile protuepidemijske mjere, potražnja za konobarima naglo je narasla na 9.143, a lani čak do 10.155, dok je ove godine broj traženih konobara pao na 9.210.
Među deset trenutno najtraženijih zanimanja još su odgojitelji predškolske djece (traži ih se 6.847, također dvostruko više nego 2020.), medicinske sestre (6.828), kuhari (6.516), radnici na proizvodnoj liniji (4.728), administrativni službenici (3.860), suradnici u praktičnoj nastavi (3.677) te doktori medicine.
S VSS-om najtraženiji doktori medicine
Potonjih, doktora medicine, ove godine traži se čak 3.320. Potreba za njima raste iz godine u godinu – 2020. nedostajalo ih je 1.920, 2021. godine – 2.193, a prošle godine – 2.340.
Upada u oči da je od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine neophodno imati visoku stručnu spremu (VSS). Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu – viša medicinska sestra i diplomirani ekonomist. Među 20 najtraženijih zanimanja, dakle, samo za tri je potreban VSS.
Taj podatak puno govori o gospodarstvu Hrvatske, njenoj deindustrijalizaciji, a osobito zamiranju industrija koje stvaraju kompleksne proizvode poput brodogradnje ili strojogradnje. Slabašna je potreba za raznim inženjerima, kemičarima, strojarima, a čak i IT stručnjaka nema među 20 najtraženijih zanimanja. Kada je ljetos Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) objavio podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama EU-a, programeri su bili najtraženiji u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj.
U obrazovanju je potrebno 30 tisuća radnika
Podaci koje smo dobili od HZZ-a također pokazuju da su, prema djelatnostima, najtraženiji radnici u prerađivačkoj industriji (traži ih se 31.405) u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (31.162) te u obrazovanju (31.055).
Te tri djelatnosti ‘pokrivaju’ 42 posto ukupne potražnje za radnicima u Hrvatskoj.
Od 228.922 radnika, koliko je bilo traženo u prvih deset mjeseci ove godine, za njih 62.000 ili gotovo trećinu, postoji potreba u Gradu Zagrebu. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija gdje je potražnja za 25.524 radnika, a na trećem Primorsko-goranska županija s 15.446 traženih radnika. Najmanja je potreba, naravno, tamo gdje je najmanje stanovnika. U Ličko-senjskoj županiji traži se ‘samo’ 2.782 radnika.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa