Hrvatska
Državni tajnik Nekić upozorava: Sve je češća jedna vrsta hakerskih napada
Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić izjavio je u četvrtak da je primjetan rast broja državno sponzoriranih kibernetičkih napada, u 2021. godini bilo ih je 14, lani 19, a ove godine već 29.
Što se tiče špekulacija koje su to države i broja napada po njima, taj podatak nemam, no napadi uglavnom dolaze iz uvijek istih regija, rekao je Nekić u saborskoj raspravi o Prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, ne spominjući o kojim je regijama riječ.
Smatra da su „ovoga trenutka“ Hrvatska i svi njeni građani dobro zaštićeni od kibernetičkin napada.
Ne znamo ništa o spriječenim kibernetičkim napadima, kazao je Miro Totgergeli (HDZ) koji smatra da su građani najviše ugroženi sami sa sobom kad naivno daju svoje podatke drugima.
O sustavu SK@UT
Osim javnosti poznatih napada, primjerice na Inu, Hrvatske vode, postoje i brojni javnosti nepoznati slučajevi u kojima je Centar za kibernetičku sigurnost, odradio odličan posao kroz sustav SK@UT, najveći projekt zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora, rekao je državni tajnik.
U tom su sustavu, naveo je, ovoga trenutka državna tijela, ali i starim i novim zakonom predviđena je mogućnost da u njega uđe svaki zainteresirani poslovni subjekt, isključivo na dobrovoljnoj osnovi.
Na upit Andreje Marić (SDP), Nekić je potvrdio da sustav SK@UT štiti i Ministarstvo zdravstva i zdravstven ustanove.
Kad je pak riječ o troškovima, i danas pojedine tvrtke i državne institucije koriste razna sredstva da se zaštite od kibernetičkih napada, novi će zakon pridonijeti da se ta sredstva bolje iskoriste i stvori sustav na razini države, kazao je.
Otkrio je i da Hrvatske vode, čije su računalne servere hakeri napali početkom listopada, u tom trenutku nisu bile dio SK@UT sustava, ali da su podnijele zahtjev da uđu u njega.
Broj obveznika popet će se na 600 do 700
Socijaldemokrat Željko Pavić ističe kako će jedan od poteza koje će trebati napraviti biti i procjena rizika pa pita ima li jedinstven sustav koji bi pomogao svima da lakše procijene rizike?
Imamo smjernice i međunarodne standarde kojima će se to riješiti, kaže Nekić pa naglašava kako u tom pogledu vidi potencijalnu tržišnu priliku za one koji će raditi revizije rizika.
Po starom zakonu imali smo oko 100 obveznika, a po novome će ih biti 600 do 700, to je prilika da se uključe hrvatske tvrtke i dobro zarade, poručuje. Davora Dretara (DP) brine nedostatak stručnjaka, pa pita kako država misli motivirati IT stručnjake da se zaposle u državnim tijelima, umjesto kod privatnika koji ih bolje plaćaju?
Centralizacijom svih resursa mislimo objediniti sve potrebne stručnjake, a obrazovnim sustavom stvoriti što veći broj stručnjaka potrebnih za primjenu zakona, kazao je Nekić.
Siniši Hajdašu Dončiću (SDP), kojeg brine hoće li biti dovoljna jedna godina za kategorizaciju manjih poslovnih subjekata te četiri godine za punu implementaciju zakona, odgovara da hoće.
Ukupan rok prilagodbe trajat će od 5 do 7 godina, smatramo da će to biti dovoljan rok, rekao je državni tajnik koji je Saboru predstavio zakon koji predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću, tj. transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Zakonom, koji je dobio potporu saborskih klubova, u domaće će se zakonodavstvo prenijeti EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti, tzv. NIS2 direktiva, koju države članice EU u svoja zakonodavstva moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024. U skladu s njom povećat će se broj sektora koji će biti obveznici jačanja mjera kibernetičke sigurnosti.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa