Hrvatska
PETINA HRVATA REDOVITO KOCKA / “To je pakao. Lažete, živite dvostruki, trostruki život…”
U Hrvatskoj je gotovo 50 tisuća ovisnika o kockanju, a sve ih je više među mladima. Zabrinjavaju i podaci da 20 posto građana kocka na mjesečnoj razini, dok se broj liječenih osoba u Dnevnoj bolnici Klinike Sveti Ivan povećava za čak 25 posto godišnje.
Iza Karla Gradišara dvadeset je godina ovisnosti o kockanju. Još kao adolescent susreo se s poker aparatima. Pravi problem došao je u 21. godini.
“Što se tiče kockanja, nema što nisam radio. Klađenje online, igre uživo, automati, sve na što se mogao potrošiti novac. Ukupan iznos koji sam potrošio na to je nekih šest milijuna kuna, 800 tisuća eura”, kazao je Karlo, bivši ovisnik o kockanju.
Kada je shvatio da tako ne može živjeti, prvu mu je pomoć pružila majka.
“To je jednostavno pakao. U nekakvom ste svom filmu i nemate veze sa stvarnošću. Lažete, živite dvostruki, trostruki život”, objasnio je Karlo.
U Hrvatskoj je danas oko 50 tisuća ovisnika o kockanju, no broj onih koji imaju probleme s kontroliranjem te loše navike, penje se i do 380 tisuća. Najčešće igraju igre sportskog klađenja, igre na automatima i casinu koje su lako dostupne, osobito online kockanje, upozoravaju stručnjaci koji traže izmjene Zakona o igrama na sreću.
Psihijatar Davor Bodor smatra da se Zakon mora prilagoditi tražištu koje se stalno mijenja: “Zakon treba prepoznati igre na sreću kao javnozdravstveni rizik, kao što je slučaj s alkoholom ili duhanom.”
Ove i druge ovisnosti tema su međunarodne konferencije koja se održava u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, gdje je i Dnevna bolnica za ovisnike o kockanju. Broj onih kojima je potrebna pomoć raste.
Voditelj Odjela za liječenje ovisnosti Anto Orešković ističe kako ovisnici o kocki najčešće dolaze na liječenje kada se nagomilaju dugovi ili kada je pritisak takav da to ne mogu skrivati.
Zabrinjava i podatak da oko 10 posto srednjoškolaca ima ozbiljne probleme povezane s kockanjem. Početkom godine donesena je Nacionalna strategija koja ima za cilj pokušati preokrenuti rastuće trendove kada je riječ o ovisnostima.
“Ono što je predviđeno Nacionalnom strategijom je da država razvije sustav pomoći, što znači institucije koje bi mogle pomoći građanima koji su u problemu s kockom, da se taj sustav pomoći proširi i da bude čim dostupniji ljudima koji imaju problem”, kazao je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
Karlo Gradišar svojim iskustvom želi pomoći drugima. Na svom YouTube kanalu otvoreno govori o problemu s kockom i kaže da mu ne pada na pamet vratiti se starim navikama.
“Čak mi ni loto ne pada na pamet uplatiti. Bio sam nedavno s obitelji u Monte Carlu na izletu i bio sam pred casinom i ušao sam čak u njega, ali nisam ni promocijski trošio, tako da evo…”, ističe Karlo.
Kaže da je pobijedio sebe i to iskreno želi svima koji su upali u ovaj problem.
A njih je sve više. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da oko 20 posto populacije kocka na mjesečnoj razini.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
CENTAR ZA STARIJE OSOBE, SV. FILIP I JAKOV: Objavljen Javni poziv za zapošljavanje i program osposobljavanja za kuhare i njegovatelje. Evo svih detalja…
REGATA GLADUŠA / Na Dugi otok stiže jedrilica koja je oplovila svijet!
MAS / Zadnji poziv za razgled izložbe Silvija Vujičića “Dodir smrti / Necrohaphe”
Udruga socijalnih radnika Zadar stručnim skupom obilježila Svjetski dan socijalnog rada
