Connect with us

Hrvatska

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim se uvodi inkluzivni dodatak, jedinstvena novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi.

Inkluzivni dodatak objedinjuje dosadašnja četiri dodatka: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta, i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine, objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta.

Zakonom se propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s time, piše tportal.

Pet razina potpore

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi prva razina imala najveći iznos dodatka.

Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osoba s invaliditetom.

Pravo na dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni II. i III. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima su utvrđeni II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osoba s invaliditetom.

Razinu potpore utvrđuje Zavod za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja.

Osnovica za utvrđivanje dodatka – 120 eura

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka određivat će Vlada te se krenulo s osnovicom od 120 eura, što je bio prijedlog udruga, a Vlada ga je prihvatila. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu – 432 eura, za četvrtu razinu – 162 eura, a za petu razinu – 138 eura.

Za provedbu zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati ukupno 506,6 milijuna eura. To znači da je, povrh sredstava planiranih u proračunu za naredne dvije godine, potrebno osigurati dodatna sredstva od 263,2 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 264,1 milijun eura u 2025. godini.

Ukidanje cenzusa i smanjenje administracije

S obzirom na to da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će smanjenju administrativnog opterećenja. Njime će se propisati prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Žurno rješavanje zahtjeva

Zakon uvodi žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, piše tportal.

Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu