Hrvatska
Nikad skuplja božićna košarica! Evo kako će i koliko Hrvati trošiti za blagdane
Dok inflacija u eurozoni slabi, kliznuvši na 2,4 posto što je najniža razina od ljeta 2021., Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije. Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj Uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko sedam posto, a ususret blagdanima, sve manje Hrvata moći će si priuštiti tradicionalni blagdanski stol.
Purica, odojak, bakalar, božićni kolači – sve ono što čini tradicionalni blagdanski stol – ove godine zbog inflacije bit će nikad skuplje. Već prvi dan prosinca na glavnoj zagrebačkoj tržnici kupci su krenuli u lov na najpovoljnije cijene jer tradicije se ne misle odreći.
“Za Badnjak bakalar, a za dalje ćemo vidjeti”. “Vjerojatno suhomesnati proizvodi, purica, mlinci…”, govore kupci na Dolcu.
No jednu je, kažu, definitivno – za ove blagdane namjeravaju potrošiti manje nego lani: “Oko tisuću kuna, da… se potroši Jer je sve poskupilo.”
Inflacija je zavladala i u zagrebačkim ribarnicama. Uz cijenu kilograma norveškog bakalara od 54 eura po kilogramu, kupci se sve više okreću – jeftinijim ribama, srdelama, pastrvi, oradi, brancinu i šaranu.
Orade se kreću od 13 pa do 30 eura, hobotnica po 18, grdobine 18 eura, lignje od 24 do 30 eura.
“Moramo se navikavati na te nove cijene. Prije što mi se činilo 3 eura puno, a sad vidim da je to normalno”, reći će Zagrepčani.
Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura, a iako se kupci žale na više cijene ove godine, svejedno se traži se komad više.
“Potražnja je dobra, tako da mislimo da nećemo imati više purica”, kaže jedna od prodavačica.
Da neće imati dovoljno domaće svinjetine zbog afričke svinjske kuge pribojavaju se i u mesnicama. Već za blagdane cijena domaćeg odojka umjesto 8 koštat će gotovo 10 eura po kilogramu.
Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto.
Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura, porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsti kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura.
Kako bi se građanima pomoglo u lakšem snalaženju predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poziva trgovce na jasnije isticanje cijena.
“Veliki dio građana se još uvijek nije navikao na to da je to cijena u eurima, nego još uvijek preračunavaju negdje u kunama i bio bih sretniji da se ovo iskazivanje, dvojno iskazivanje produži i na barem polovicu sljedeće godine”, reako je Sever.
Hoće li niža stopa inflacije u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, značiti i niže cijene hrane, pitanje je koje najviše muči građane uoči blagdana.
“Proizvodi će možda i padati jer su evidentno bili u proteklim mjesecima prenapuhani, međutim, kada gledamo prosjek, teško da će doći do pada cijena, već tome treba naprosto parirati rastom primanja”, smatra Matija Kroflin, makroekonomist i glavni tajnik Sindikata znanosti.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su trendovi usporavanje rasta cijena svih vrsta proizvoda pa tako i hrane. “Međutim, da će inflacija potpuno nestati iz naših života, to je teško za vjerovati. Možemo biti sigurni da će neka razina rasta cijena biti prisutna i u budućnosti.”
A građani, posebice oni s najnižim plaćama i umirovljenici, nadaju se da im inflacija i rast cijena u budućnosti neće ukrasti Božić i blagdansku tradiciju.
Hrvatska
HAK upozorava na moguću poledicu na cestama
Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.
Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.
U pomorskom prometu nema poteškoća.
Hrvatska
Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”
U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.
Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.
” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.
Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.
Hrvatska
Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda
U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.
Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.
Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.
Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.
Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.
Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.
Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.
Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.
Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.
Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.
U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.
Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi
Prvi paket mjera
Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.
Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.
Demografske mjere ići će u 4 koraka:
– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu
– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu
– Mjere za područja pogođena depopulacijom
– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa