Hrvatska
Stiže novi zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. Nekima jako rastu

Hrvatski sabor je sa 77 glasa za, 12 protiv i 24 suzdržana donio Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama na temelju kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak. Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski pothvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.
Najniži koeficijent, s 0.631 porast će na 1.06, čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće. Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.
Njime se uvodi jedinstvena platna lista sa 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto. Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada koji će moći iznositi i do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.
Ocjenjivanje službenika
Kod ocjenjivanja službenika, najviše pet posto ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika moći će tijekom jedne kalendarske godine dobiti ocjenu “izvrstan”, a “naročito uspješan” najviše 15 posto. Ocjenjivanje će obavljati rukovodeći kadar.
Na zakon prihvaćeni su amandmani HDZ-a koji se odnose na zadržavanje dodataka na plaću službenicima i namještenicima osnovnih škola koji sudjeluju u eksperimentalnom programu te na uređenje dodataka pravosudnim policajcima zbog rada u posebnim uvjetima.
Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo.
Centraliziranim sustavom zapošljavanja, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama, tvrde iz vlade.
Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.
Broj stanovnika godinama pada, broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru i državnim firmama godinama raste
Iako je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i na lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Prema zadnjim raspoloživim podacima, iz 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
U proteklih 20 godina u općinama se broj zaposlenih povećao više od dva i pol puta, u županijama je udvostručen broj zaposlenih, dok se u gradovima broj zaposlenih povećao za oko 50 posto.
Isti trend vrijedi i za državni javni sektor, u koji osim zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi spadaju ministarstva, agencije, policija i pravosuđe.
Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u javnom sektoru je krajem 2020. radilo 237.990 ljudi. Ali bizarna stvar je da nitko nije zaista siguran u to koliko točno ljudi u Hrvatskoj radi u javnom sektoru. Osim informacija Ministarstva pravosuđa i uprave, koje ne obuhvaćaju državne kompanije poput HAC-a i Hrvatskih željeznica, postoje podaci prema kojima se broj zaposlenih penje do 350.000.
Hrvatski javni sektor godinama je meta kritika javnosti. No nikad dosad se nije poradilo na tome da se uvede nekakav sustav kojim bi se nagradilo dobre djelatnike dok bi se loše, za koje nitko ne skriva da postoje u značajnom broju, kaznilo. Tako se stvorio dojam o javnom sektoru kao leglu uhljeba, što je samo dijelom točno.
No nikad ni vlast ni sindikati nisu iskazali nikakav interes da se tim problemom pozabave, nego sve povišice koje se daju iz godine u godinu dobivaju svi, bez obzira kako i koliko rade. To javni sektor i dalje čini sporim, tromim, skupim i masivnim, građani su nezadovoljni uslugom koju iz godine u godinu skupo plaćaju, a nepravedno je prema dobrim i vrijednim radnicima iz javnog sektora.
Hrvatska
Trajekt Oliver opet u kvaru, Lastovci revoltirani: “Korčulani će još nekako preko Pelješca, a kako ćemo mi?”

Jadrolinijin trajekt Oliver ponovno ne plovi. Točnije, nije isplovio iz Splita u četvrtak u 15 sati, a zamjene nije bilo, tako da su svi putnici za Velu Luku morali jučer prisilno ostati u Splitu ili se nekako drugačije snalaziti. “Pitajte Jadroliniju, do kad će se Lastovci ovako tretirati, Jer više se ni ne traži zamjena za pokvareni brod, nego se samo obavijesti da je linija u prekidu. Svi sa otoka Korčule koji su vozilima stigli su nekako mostom za Pelješac i trajektom iz Orebića za Korčulu, svojoj kući, a mi Lastovci što ćemo, da ne govorim da ima i pacijenata koji su u sanitetskom vozilu?”, pita se čitatelj s Lastova u razgovoru za portal Morski.hr.
“Činimo sve kako bismo osigurali neometanu plovidbu te što brže riješili trenutni problem na brodu Oliver. Planirano je da linija s Lastovom bude uspostavljena brodom Bartol Kašić te kasnije brodom Marko Polo, ukoliko se ne uspije otkloniti problem na brodu Oliver. Svim putnicima zahvaljujemo na razumijevanju”, poručili su iz Jadrolinije.
Hrvatska
Netko je čovjeku kod Rijeke ukrao 30 kokoši

Policijski službenici II. policijske postaje Rijeka provode kriminalističko istraživanje zbog počinjenja kaznenog djela krađe kojim je oštećen vlasnik peradarnika sa šireg bakarskog područja. Naime, nepoznati počinitelj je tijekom 11./12. ožujka provalio u spomenuti peradarnik u šumskom području iznad Bakra te pritom otuđio 30 komada peradi (kokoši nesilice).
Time je 65-godišnjeg hrvatskog državljanina materijalno oštetio za najmanje 450 eura.
Hrvatska
Obiteljski liječnici najavili prosvjed. HZZO: Saznali smo iz medija

Obiteljski liječnici nezadovoljni ponuđenim ugovorima najavili su za sutra prosvjed ispred Direkcije HZZO-a. Iz HZZO-a im pak odgovaraju da od njih do danas nisu dobili prijedloge izmjena ugovora, iako su ih zatražili na sastanku s predstavnicima KoHOM-a još krajem prošle godine.
HZZO ističe i da ih Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) nije obavijestila o sutrašnjem prosvjedu već su to saznali iz medija. Iz KoHom-a navode da će prosvjedovati protiv “samovolje” HZZO-a za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće. Osvrćući se na primjedbe KoHOM-a, HZZO navodi da su prihodi standardnog tima opće/obiteljske medicine od 2022. porasli za 62 posto, uz mogućnost dodatnih prihoda za postupke koji nisu unutar limita koji primaju, kao i da su obiteljski liječnici rasterećeni za niz administrativnih postupaka.
Zadnjeg dana veljače djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine
Na zahtjev KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500, iz HZZO-a odgovaraju da je prosječan broj osiguranih osoba po timu krajem veljače bio 1563, od toga 1392 osigurane osobe u timovima u domovima zdravlja, te 1736 osigurane osobe u timovima u privatnim ordinacijama.
Zadnjeg dana veljače u Hrvatskoj su djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine, od toga 1152 u domovima zdravlja, te 1130 u privatnim ordinacijama, a razlika između ukupno ugovorenog i ukupno potrebnog broja timova je 170.
Godišnji prihod standardnog tima s nositeljem doktorom specijalistom obiteljske medicine u 2022. iznosio je 69.608 eura, a od 1. veljače 116.249 eura, što znači da sada ugovorni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno.
“Ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao je za 62 posto, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka”, kažu u HZZO-u. Radi se o 10 takvih postupaka s mogućnosti prihoda bez ograničenja, a za 20 postupaka uz ograničenje od 10 ili 15 postio iznad limita.
“Kontrola jedne bolničke ustanove se evidentira kao jedna kontrola”
Za to je HZZO-a u 2024. godini osigurao 1.9 milijuna eura. Napominju i da su za osigurane osobe koje su nositelji inozemnog osiguranja, obiteljski liječnici u 2024. izvanlimitno prihodovali ukupno 2.725.630 eura. Rečeni iznos nije trošak HZZO-a, ali je prihod doktora za kojeg je HZZO osigurao sredstva.
Osvrćući se na administrativna rasterećenja, HZZO navodi da su doktori primarne zaštite oslobođeni dijela poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza, ostvarivanja prava na bolovanja itd.
Na primjedbu KoHOM-a da se 95 posto kontrola HZZO-a odnosi na obiteljske liječnike, HZZO navodi da je kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi.
“Ugovorni doktori godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu”
Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola. Tijekom 2024. pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli su ukupno 4489 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavca.
Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30 posto bolovanja. Ističu i kako je analizom utvrđeno da ugovorni doktori prosječno godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu.
“Ukupan broj osiguranih osoba koji nemaju izabranog doktora znatno je manji od onoga što navodi KoHOM. Oko 30.000 hrvatskih državljana nije se opredijelilo za izabranog doktora opće/obiteljske medicine, te nešto više od 80.000 stranih državljana”, kažu u HZZO-u.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…