Ovih dana je iz studija izašla nova duhovna i marijanska pjesma pod nazivom „Gospin preludij“. Pjesma „Gospin preludij“ narativno prati zajednički život Marije i Isusa kad mu je sašila haljine, Marijin put od svadbe u Kani, preko Kristova raspeća do slavnog Gospodinovog uskrsnuća. Ova pjesma snažna je molitva i zagovor posvećen Nebeskoj Majci, kraljici anđela… Pjesma je ujedno i himan Blaženoj Djevici Mariji kraljici Neba i Zemlje kao i kraljici svega stvorenoga… Posebno emotivnu snagu imaju i stihovi pjesme:

„Ti koja si, Kristu haljine šivala

i pod Križem gorko plakala

svome Sinu u zagrljaj nas povedi,

svome Sinu u zagrljaj nas povedi.“

Pobožnost prema Djevci Mariji jako je ukorijenjena u Hrvata i na ovim prostorima te su Mariji posvećene brojne skladbe i pjesme, stoga se nadamo da će i pjesma „Gospin preludij“ pronaći svoje mjesto u srcima publike koja sluša i voli duhovnu glazbu.

U nastanku ove pjesme sudjelovao je vrlo iskusan autorski i produkcijski tim. Tekst i glazbu za pjesmu potpisuje kantautorica Tea Vidaić, dok aranžman i produkciju potpisuje poznati hrvatski samostalni glazbeni umjetnik, kantautor, producent i glazbenik Antonio Tkalec. Aranžman, mix i produkcija pjesme je snimljena i napravljena u Sky Road Music studiju u Varaždinu. Glavni vokal je snimljen u Studiju Music4Life u Zadru kod profesora Tomislava Pehara. Poseban svečani pečat ovoj pjesmi daje i klasični orkestar (gudači), oboa, klavir i akustične gitare. Pjesma njeguje jedan pomalo zaboravljeni retro štih valcera i starogradske šansone u modernom aranžerskom ruhu. Urednica ovog single izdanja je Agneza Levanić.

Slušajući ovu pjesmu nadamo se da će svatko od slušatelja uspjeti pronaći svoju duhovnu i marijansku poruku i priču, stoga poslušajte pjesmu „Gospin preludij“.

Najpopularniji hrvatski glazbenik Marko Perković Thompson, predstavlja novi singl “Devedeset neke”. Ova emotivna i snažna pjesma već je zasjela na prvo mjesto trendinga na YouTubeu, potvrđujući Thompsonovu neupitnu popularnost među publikom.

Singl prati impresivan lyric video iz produkcije Croatia Records Video, a potpisuje ga Iva Čaisa. Glazbu, produkciju i aranžman za pjesmu potpisuje sam M. P. Thompson, dok je tekst nastao u suradnji njega i Nenada Ninčevića.  

Foto: Boško Ćosić

Na pjesmi su sudjelovali vrhunski glazbenici – Ante Padovan na električnoj gitari, Petar Buljan (Božja pobjeda) na akustičnoj gitari, Branimir Mihaljević na klavijaturama, Mario Klarić na bubnjevima, Robert Vrbančić na bas gitari te M. P. Thompson koji je odsvirao hammond i otpjevao sve vokale. Pjesma je snimana, miksana i masterirana u studiju Karpo Media, a snimatelji su Branimir Mihaljević, Marko Mihaljević i Toni Martinić. Mix je radio Marko Mihaljević, dok mastering potpisuje Branimir Mihaljević. 

Marko Perković Thompson ubrzano radi na novom studijskom albumu koji će predstaviti publici još ove godine. Uz diskografski povratak, priprema i glazbeni spektakl kakav hrvatska scena još nije doživjela. U subotu, 5. srpnja 2025., na zagrebačkom Hipodromu očekuje se više od pola milijuna posjetitelja, čime je službeno oborio svjetski rekord po broju prodanih ulaznica za jedan koncert. 

Osmi FJAKA Film Festival, jedini horor festival u Hrvatskoj, održat će se 11. i 12. travnja u DKC Kinu Sv. Filip i Jakov, a ovogodišnja tema bit će folk horor. Filmovi poput “The Wicker Man” i “The Blood on Satan’s Claw” istražuju mračne aspekte folklora, mitova i sukobe između modernog društva i drevnih običaja. Uz filmske projekcije, posjetitelji će moći uživati u izložbama, predavanjima o žanru te energičnim nastupima bendova “T.V. Eye” i“Savršeni marginalci”, koji će dodatno obogatiti festivalsku atmosferu.

Folk horor karakteriziraju priče smještene u izolirane ruralne sredine gdje se protagonisti susreću s nadnaravnim ili paganskim elementima duboko ukorijenjenim u lokalnoj tradiciji. Ovaj žanr često istražuje teme poput sukoba između modernosti i arhaičnih vjerovanja, te straha od nepoznatog unutar poznatog okruženja.

“Horor film, baš kao i horor književnost, od najranijih su dana usko povezani uz narodne priče i legende. Folklor i mitologija predstavljaju nepresušni izvor tema i likova vezanih uz nadnaravno, stoga ne čudi da i u najsuvremenijim književnim i filmskim djelima nalazimo tragove narodnih predaja,” istaknuo je Vedran Eškinja, jedan od organizatora festivala.

Klasici žanra i bogat popratni program

Tijekom festivala bit će prikazana dva značajna dugometražna filma ovog žanra. “The Wicker Man” (1973.) prati policijskog narednika Howieja koji istražuje nestanak djevojčice na izoliranom škotskom otoku. Tijekom istrage otkriva da stanovnici prakticiraju drevne rituale, što kulminira šokantnim završetkom. Ovaj film smatra se jednim od najvažnijih ostvarenja folk horora zbog svog jedinstvenog spoja misterije, glazbe i jezive atmosfere.

Drugi film, “The Blood on Satan’s Claw” (1971.), smješten je u ruralnu Englesku 17. stoljeća, gdje mladi seljani postaju opsjednuti misterioznim silama nakon otkrića neobične lubanje. Film istražuje teme masovne histerije i utjecaja zla na zajednicu te je prepoznat kao ključni predstavnik folk horora zbog svoje mračne atmosfere.

    Osim filmskog programa, posjetitelje očekuje bogata ponuda hrane i pića, izložba filmskih plakata te radovi umjetnica Nele Lozić i Lucije Dešković Ivanović, koje će predstaviti svoje radove inspirirane velikim horor klasicima. Također, predavačica Sandra Barešin će detaljnije govoriti o folk horor žanru, njegovim korijenima i utjecaju na suvremenu kinematografiju. Planirane su i projekcije nekoliko kratkometražnih filmova, pružajući platformu za nove autore i njihove interpretacije horor tematike.

“Slavenska mitologija i povijest obiluju nadnaravnim bićima i poslužili su kao inspiracija brojnim svjetski poznatim filmskim klasicima. Vukodlaci, vile, zli duhovi, vampiri, pa i sam Drakula, korijene vuku iz južne i istočnoeuropske kulture, ali nisu nužno uvijek predstavljeni kao takvi. Zato je cilj ovogodišnjeg programa festivala približiti publici geografsko-kulturne specifičnosti narodne predaje i način na koji se ona obrađuje u kinematografiji Hrvatske i svijeta,” naglasio je Roko Vodopija, jedan od organizatora festivala.

Nastupi bendova “T.V. Eye” i “Savršeni marginalci”

Glazbeni dio festivala obogatit će nastupi bendova “T.V. Eye” i “Savršeni marginalci”.
T.V. Eye je zagrebački garažni rock bend osnovan u proljeće 2019. godine. Njihov prepoznatljivi zvuk temelji se na snažnom rock’n’rollu s utjecajima garažnog rocka. Debitantski album “Kick it out” objavili su pod okriljem Mast produkcije, a sadrži 11 pjesama koje odražavaju njihov autorski stil i sirovu energiju. T.V. Eye je poznat po energičnim nastupima uživo, gdje uz autorske pjesme izvode i pomno odabrane obrade, čime osvajaju publiku diljem Hrvatske. Na FJAKA film festivalu će nastupiti u petak 11.04.“Savršeni marginalci” su četvorka koju čine trojica članova Hladnog piva i pjevač benda Deafness by Noise. Ovaj projekt nastao je iz želje da se publici predstave najveći old school punk hitovi Hladnog piva u novoj interpretaciji, obuhvaćajući pjesme s triju prvih albuma – “Džinovski”, “G.A.D.” i “Desetka”. Njihovi energični nastupi vraćaju publiku u dane kada je Hladno pivo oblikovalo domaću punk scenu. “Savršeni marginalci” će nastupiti u subotu, 12. travnja.

“FJAKA film festival izrastao je u jedinstveni događaj koji slavi horor kinematografiju, pružajući ljubiteljima žanra priliku da uživaju u kultnim filmovima, edukativnim predavanjima i bogatom popratnom glazbenom programu. Festival je postao prepoznatljiv po svojoj posvećenosti promoviranju horor žanra i povezivanju filmskih entuzijasta iz cijele regije,” rekla je Tereza Brzić iz organizacije festivala.

FJAKA je projekt kojeg su 2013. pokrenuli zaljubljenici u film u Sv. Filip i Jakovu, s ciljem promidžbe i popularizacije marginaliziranih ostvarenja svjetske kinematografije horor i SF tematike, preciznije, s ciljem upoznavanja publike s poviješću i razvojem žanrovskog filma koji je na ovim prostorima bio nedostupan u postojećim kino programima. Želja je bila oživjeti lokalnu kino dvoranu te ukazati na bogatstvo i relevantnost filmske umjetnosti, ali i revitalizirati običaj odlaska u kino kao važan društveni trenutak.