ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Alumni Mavar, Grancarić i Vučić Marasović o svom iskustvu studiranja na zadarskom sveučilištu
Troje alumna Sveučilišta u Zadru, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan Mladen Mavar, televizijska novinarka i urednica Zrinka Grancarić i voditeljica odnosa s medijima u Zadarskoj županiji Vlatka Vučić Marasović, sinoć su se na panelu „Upoznajemo alumne Sveučilišta u Zadru“ u Svečanoj dvorani predstavili učenicima srednje škole i studentima, govoreći o svom iskustvu studiranja na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru i važnosti studija u njihovim kasnijim karijerama.
Njih troje prošlo je različit put: dr. Mavar je kao student prve generacije Psihologije, upisane 1078. godine, odmah po završetku studija našao posao u struci te je bio angažiran na više različitih poslova, a već četvrti mandat je ravnatelj PB Ugljan. Vučić Marasović je iz drugog pokušaja upisala željeni studij talijanskog jezika i povijesti umjetnosti, da bi ju karijera odvela u odnose s medijima, dok je Grancarić apsolvirala studij engleskog i njemačkog jezika bez da ga je diplomirala te je naknadno upisala drugi studij, novinarstva i odnosa s javnošću, također na zadarskom sveučilištu, i tu dobila diplomu vezanu za struku u kojoj je danas poznata u cijeloj Hrvatskoj.
– Dogodilo mi se ono što nikome ne bih preporučila: upisala sam apsolventski status u koji sam unijela sedam ispita. Kako sam već od prve godine studija radila u novinarstvu taj studij sam pohađala kampanjski, mladenački i zapostavila ga zbog posla. Ipak nisam odustala, upisala sam diplomski studij novinarstva i tako diplomirala za šest godina efektivnog studiranja, a zapravo ukupno 16. Ali meni u tim tridesetima nije bilo problem studirati, s guštom sam izvršavala sve svoje obveze, prepričala je Grancarić svoje iskustvo.
Vučić Marasović također je tijekom studija počela raditi na Hrvatskom radiju, ali svoj je studij shvatila ozbiljno i talijanski jezik je usavršila do perfekcije. Uz profesore za to su zaslužni i boravci u Italiji, za koje nisu bili zaslužni programi poput Erasmusa+ ili razmjene studenata, kojih tada nije bilo, već sudjelovanje u humanitarnim misijama vođenja i prevođenja djeci iz Hrvatske koji su u Domovinskom ratu boravila u Italiji. Kada je dobila dijete i doživjela svojevrsno zasićenje novinarskim poslom, dobila je priliku zaposliti se u Zadarskoj županiji kao voditeljica Odsjeka s javnošću, gdje je i danas.
– Danas ima svakakvih glasnogovornika, no moje iskustvo govori da je dobro da to budu novinari, jer oni imaju to iskustvo da znaju što je potrebno novinarima i javnosti. Što s tiče samog studija, on je trasirao moj životni put a ja bih svakome preporučila studiranje ovdje jer Sveučilište nudi brojne mogućnosti, otvaraju se novi smjerovi tako da možete kvalitetno obrazovanje dobiti i u svom gradu, poručila je učenicima Vučić-Marasović.
Mavar se nakon završetka studija vratio na Sveučilište, prvo kao suradnik na Odjelu za psihologiju, a zatim i kao predavač na Odjelu za zdravstvene studije.
– Moja preporuka je da se bude angažiran i nakon završetka studija, tjera vas da stalno idete na dodatne edukacije, tečajeve, pišete doktorate, ali nemojte se bojati toga da ćete uvijek učiti, jer to nije opterećenje kao ovo gimnazijsko. Nije lako učiti, rekao bi moj gimnazijski profesor hrvatskog jezika Ivan Aralica, ali nemate druge opcije, našalio se Mavar.
– Obrazovanje je dobro jer daje širinu, nagon, želju da se nešto nauči na pravi način. Morate biti entuzijasti, jednog dana imat ćete veliku plaću, ali na prvom radnom mjestu to ne možete odmah očekivati. Studirajte što volite i radite što volite!, poručila je na kraju panela Grancarić.
Panel je moderirala voditeljica Alumni kluba Sveučilišta u Zadru Ivana Zrilić, a uz učenike i druge goste nazočili su mu rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić s prorektorima prof. dr. sc. Anitom Pavić Pintarić, prof. dr. sc. Zvjezdanom Penezićem i izv. prof. dr. sc. Lenom Mirošević. Nakon panela održan je koncert nekadašnjih studenata, danas alumna Sveučilišta u Zadru, sastava A.K.A. Crescendo.
ZADAR / ŽUPANIJA
Sv. Filip i Jakov u top 5 hrvatskih općina po izdvajanju za socijalnu zaštitu!
U odnosu na 2023. godinu, općine su unutar proračunske stavke socijalna zaštita u 2024. godini, sredstva povećale za preko 50 posto. Po relativnom i apsolutnom iznosu po rastu predvode Bošnjaci, a među vodećima su još općine Bilje, Brdovec, Stara Gradiška, Dubrava, Ribnik, Sveti Filip i Jakov, Klis… Općine Ribnik i Bošnjaci su najviše izdvojile za socijalnu zaštitu po stanovniku i prema udjelu iz proračuna.
Među vodećima su po ta dva kriterija još, primjerice, Lećevica, Sveti Filip i Jakov, Gorjani, Klis, Zadvarje, Lovas, Konavle, Pojezerje, Petlovac, Ružić, Unešić… Pokazala je to naša analiza napravljena iz proračunskih izvješća općina i podacima proračunske stavke socijalna zaštita.
U listopadu je obilježen Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…
U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. Naknada za ugroženog kupca energenata – piše i analizira načelnik.hr – nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.
Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.
Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.
Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.
Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.
U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, a neki od njih grade se upravo u općinama – Lovasu, Nedelišću, Svetom Filipu i Jakovu, Kostreni, Voćinu i Vrpolju.
Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda. Upravo se i najveći dio općina uključio u ovaj program.
Kako naša analiza pokazuje, u 2024. godini ukupno je 340 općina povećalo izdvajanja unutar stavke socijalna zaštitu, a u odnosu na 2023. godinu, dok su kod 6 općina sredstva ostala jednaka. Ukupno su sredstva povećana za 24,1 milijun eura, odnosno za 51 posto. Udjeli u proračunu kod dvije općine premašuju 50 posto izdvojenih proračunskih sredstava za stavku socijalne zaštite, a kod čak 78 općina je udjel dvoznamenkasti.
Općina Ribnik najviše je izdvojila za socijalnu zaštitu po stanovniku u lanjskom proračunu, gotovo 2,1 tisuću eura, a Bošnjaci 1,4 tisuću eura, obje koje su na tom području bile vodeće i u našoj mandatnoj analizi ulaganja u socijalnu zaštitu. Lećevica je, nadalje, po stanovniku izdvojila 347 eura, Sveti Filip i Jakov 309 eura, Gorjani 294 eura, Klis 284, Zadvarje 260, Lovas 251 euro, Konavle 215 eura i Velika Trnovitica 215 eura. Prema udjelu iz proračuna s izdvojenih gotovo 69 posto opet predvodi Ribnik, mala općina Karlovačke županije i također je slijede Bošnjaci, velika općina Vukovarsko-srijemske županije, koja je izdvojila 54 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu. Pojezerje je izdvojilo 32 posto, Gorjani 29 posto, Petlovac 26 posto, Ružić, Unešić i Podgorač 23 posto te Donji Vidovec i Velika Trnovitica 22 posto.
Po rastu izdvojenih sredstava u 2024. godini, u odnosu na 2023., u apsolutnom i relativnom iznosu, predvode Bošnjaci u čijem su proračunu za socijalnu zaštitu sredstva povećana za 4 milijuna eura, odnosno za gotovo 3 tisuće posto. Blizu je po postotnom rastu Bilje, slijedi Brdovec s rastom od 1,2 tisuće posto, Stara Gradiška u kojoj su sredstva povećana za tisuću posto, za nešto manje povećana su u Dubravi, u Ribniku i Trpnju za nešto više od 900 posto, za 855 posto u Općini Sveti Juraj na Bregu te za 802 posto u Donjoj Motičini i Kistanju.
U apsolutnom iznosu je nakon Općine Bošnjaci, najveći rast izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu na godišnjoj razini imala općina Brdovec, za 2,1 milijun eura, Sveti Filip i Jakov za 1,1 milijun, Klis za 776,8 tisuća eura, Ribnik za 679,9 tisuća, Bilje za 590,7 tisuća, Erdut za 536,8 tisuća, Bistra za 502,2 tisuće, Konavle za 426,1 tisuća i Sveti Juraj na Bregu za 316,6 tisuća eura.
Izvor: Antena Zadar
ZADAR / ŽUPANIJA
PROJEKT OD DVA MILIJUNA EURA / Zagrebačka tvrtka Markoja gradit će širokopojasnu mrežu za područje Bibinja i Zemunika
Općina Bibinje potpisala je ugovor s tvrtkom Markoja d.o.o. iz Zagreba o projektiranju i građenju širokopojasne mreže elektroničke komunikacijske infrastrukture na području općina Bibinje i Zemunik Donji. Riječ je o projektu koji će omogućiti brži i pouzdaniji pristup internetu stanovnicima, poduzetnicima i javnim institucijama u tim područjima.
Ukupna vrijednost ugovora nakon provedenog postupka javne nabave iznosi 2.067.500,00 eura, a rok završetka radova je 30. lipnja 2026. godine.
Realizacija projekta pridonijet će digitalnom razvoju lokalne zajednice, boljoj povezanosti te stvaranju preduvjeta za nove gospodarske i društvene aktivnosti u skladu s nacionalnim i europskim digitalnim strategijama. Projekt se financira u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula, istaknuo je važnost ovog projekta za daljnji razvoj lokalne zajednice:
“Ovo je jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji će donijeti konkretne koristi našim mještanima i gospodarstvenicima. Kvalitetna digitalna povezanost otvara mogućnosti za nove poslovne ideje, obrazovanje i svakodnevni život. Ponosni smo što Bibinje ide ukorak s vremenom i ulaže u pametnu budućnost,” izjavio je Sekula.
Provedbom ovog projekta, Bibinje i Zemunik Donji pridružit će se jedinicama lokalne samouprave koje ulažu u digitalnu transformaciju i stvaranje pametne infrastrukture za budućnost.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru rade ove nedjelje…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 9. studenog 2025.
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 13
Skradinska 8 – od 7 do 21
Ulica Marka Marulića 7 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
zatvoreno
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
zatvoreno
RIBOLA
Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21
Put Petrića 51C – 7:00-21:00
PEVEX
zatvoreno
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
zatvoreno
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
magazin5 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
-
magazin5 dana prije(VIDEO) NOVA ČOLIĆEVA PJESMA NA KOJU SE DUGO ČEKALO – “TAMO” / Konačni glazbeni susret dva velikana – Čolić s Huljićevim potpisom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTO / U Europskom parlamentu obilježeno 1100 godina hrvatskog kraljevstva: promovirani Paški sir i Drniški pršut






