Hrvatska
Kaić: U slučaju bilo koje zimske infekcije, jedno pravilo vrijedi već 50 godina

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr. sc. Bernard Kaić u razgovoru s našom Lucijom Ptičar komentirao je hripavac ili pertussis, visoko zaraznu bakterijsku infekciju dišnog sustava, koja trenutno po broju oboljelih dominira u Hrvatskoj.
Do današnjeg dana Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a primila je 4446 prijava oboljelih od hripavca. Bernard Kaić kaže da takvu brojku nisu imali već 60 godina, no za to postoji i dobar razlog.
“Mi smo do danas dobili preko 4.400 prijava slučajeva, nismo već 60 godina imali tako velik broj prijavljenih. Moguće da je prijašnjih godina, osamdesetih, devedesetih, bilo i više oobljellih, samo je sad jednostavnija dijagnostika i puno se lakše otkriva nego ranije. Zadnji put tako velik broj prijava imali smo šezdesetih, ali je velikim dijelom to zato što je tad bilo više slučajeva, ali se nije tako lako dijagnosticiralo.”
Ako se hripavac pojavi u razredu, škola dobija upute kako postupati. Prva i osnovna stvar je, naravno, u slučaju pojave simptoma ne odlaziti u kolektiv, bilo da se radi o vrtiću, školi, uredu… Kaić naglašava važnost cijepljenja.
“Ako ima hripavca u razredu, neka se docijepe oni kojima nedostaje neka doza, a ako je grupiranje u pitanju, da se cijeli razred cijepi neopvisno o tome je li neka doza fali radi toga da se skrati cirkulacija uzročnika među djecom”, rekao je i dodao da cirkulaciju ništa zapravo ne može spriječiti:
“Ništa ne može spriječiti cirkulaciju hripavca u populaciji, uvijek ga ima. Istina, sad je puno veći broj nego inače. No, uvijek ga ima jer ni cjepivo ne pruža doživotnu zaštitu kao ni preboljenje. Može se i cijepljena osoba zaraziti, oboljeti, prenositi… Najvažnije je zaštiti dojenčad jer su kod njih najteže kliničke slike i imaju najveći rizik za komplikacije.”
Najviše hripavca među djecom od 10 do 14 godina
Na pitanje pridonosi li porastu oboljelih procijepljenost djece, Kaić je objasnio:
“To doprinosi porastu oboljelih, ali nije to glavni uzrok. Glavni uzrok je to što cjepivo ne pruža trajnu zaštitu, ali problem je kod necijepljenja ili kašnjenja s cijepljenjem potogovo u prvoj godini života. Onda su najmlađi najosjetljiviji, nezaštićeni i maju velik rizik od komplikacije. Te tri doze cjepiva u prvoj godini života pružaju prilično solidnu zaštitu, procjenjuje se da bude oko 85 do 95 zaštita od hripavca, i to traje godinu dvije tri pa se docjepljuje. To je važno postići da se najmanja djeca zaštite. Ako u toj dobi padne procijepljenost, onda možemo imati velik broj novorođenčadi i dojenčadi s hripavcem, hospitalizacije i komplikacije.”
Kaić je otkrio da je među oboljelima najviše onih u dobi od 10 do 14 godina, pa slijede oni od 15 do 19 godina, a onda slijede mala djeca. Hoće li povratkom u školske klupe doći do porasta broja oboljelih, teško je reći jer je teško reći koliko se već prije praznika djece prokužilo budući da su u kontaktu cijelo prvo polugodište, također je dodao.
Na kraju je istaknuo da se očekuju da se ove sezonske zaraze smire tijekom veljače, eventualno početkom ožujka. “Svake zime imamo respiratorne bolesti koje cirkuliraju u kolektivima, to nije ništa novo. Osim hripavca kreće gripa, počeo je rast broja prijava gripe, raste i broj prijava covida, ali imamo i druge respiratorne bolesti. Kao i svake druge godine važno je da onaj koji ima simptome, ne ide u kolektiv. To je pravilo već 50 godina da se ne širi infekcija.”
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug

Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.