Hrvatska
Kaić: U slučaju bilo koje zimske infekcije, jedno pravilo vrijedi već 50 godina
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a dr. sc. Bernard Kaić u razgovoru s našom Lucijom Ptičar komentirao je hripavac ili pertussis, visoko zaraznu bakterijsku infekciju dišnog sustava, koja trenutno po broju oboljelih dominira u Hrvatskoj.
Do današnjeg dana Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a primila je 4446 prijava oboljelih od hripavca. Bernard Kaić kaže da takvu brojku nisu imali već 60 godina, no za to postoji i dobar razlog.
“Mi smo do danas dobili preko 4.400 prijava slučajeva, nismo već 60 godina imali tako velik broj prijavljenih. Moguće da je prijašnjih godina, osamdesetih, devedesetih, bilo i više oobljellih, samo je sad jednostavnija dijagnostika i puno se lakše otkriva nego ranije. Zadnji put tako velik broj prijava imali smo šezdesetih, ali je velikim dijelom to zato što je tad bilo više slučajeva, ali se nije tako lako dijagnosticiralo.”
Ako se hripavac pojavi u razredu, škola dobija upute kako postupati. Prva i osnovna stvar je, naravno, u slučaju pojave simptoma ne odlaziti u kolektiv, bilo da se radi o vrtiću, školi, uredu… Kaić naglašava važnost cijepljenja.
“Ako ima hripavca u razredu, neka se docijepe oni kojima nedostaje neka doza, a ako je grupiranje u pitanju, da se cijeli razred cijepi neopvisno o tome je li neka doza fali radi toga da se skrati cirkulacija uzročnika među djecom”, rekao je i dodao da cirkulaciju ništa zapravo ne može spriječiti:
“Ništa ne može spriječiti cirkulaciju hripavca u populaciji, uvijek ga ima. Istina, sad je puno veći broj nego inače. No, uvijek ga ima jer ni cjepivo ne pruža doživotnu zaštitu kao ni preboljenje. Može se i cijepljena osoba zaraziti, oboljeti, prenositi… Najvažnije je zaštiti dojenčad jer su kod njih najteže kliničke slike i imaju najveći rizik za komplikacije.”
Najviše hripavca među djecom od 10 do 14 godina
Na pitanje pridonosi li porastu oboljelih procijepljenost djece, Kaić je objasnio:
“To doprinosi porastu oboljelih, ali nije to glavni uzrok. Glavni uzrok je to što cjepivo ne pruža trajnu zaštitu, ali problem je kod necijepljenja ili kašnjenja s cijepljenjem potogovo u prvoj godini života. Onda su najmlađi najosjetljiviji, nezaštićeni i maju velik rizik od komplikacije. Te tri doze cjepiva u prvoj godini života pružaju prilično solidnu zaštitu, procjenjuje se da bude oko 85 do 95 zaštita od hripavca, i to traje godinu dvije tri pa se docjepljuje. To je važno postići da se najmanja djeca zaštite. Ako u toj dobi padne procijepljenost, onda možemo imati velik broj novorođenčadi i dojenčadi s hripavcem, hospitalizacije i komplikacije.”
Kaić je otkrio da je među oboljelima najviše onih u dobi od 10 do 14 godina, pa slijede oni od 15 do 19 godina, a onda slijede mala djeca. Hoće li povratkom u školske klupe doći do porasta broja oboljelih, teško je reći jer je teško reći koliko se već prije praznika djece prokužilo budući da su u kontaktu cijelo prvo polugodište, također je dodao.
Na kraju je istaknuo da se očekuju da se ove sezonske zaraze smire tijekom veljače, eventualno početkom ožujka. “Svake zime imamo respiratorne bolesti koje cirkuliraju u kolektivima, to nije ništa novo. Osim hripavca kreće gripa, počeo je rast broja prijava gripe, raste i broj prijava covida, ali imamo i druge respiratorne bolesti. Kao i svake druge godine važno je da onaj koji ima simptome, ne ide u kolektiv. To je pravilo već 50 godina da se ne širi infekcija.”
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa