Hrvatska
PRIJETE VAM OVRHE? Financijski savjetnik otkrio što napraviti…
Više od 200 tisuća građana je pod ovrhama, a stručnjaci procjenjuju da se stvarna brojka prezaduženih građana penje i na 500 tisuća. Oni koji upadnu u blokadu teško iz nje izlaze. U Udruzi Blokirani tvrde da je za to kriv i Ovršni zakon koji treba mijenjati.
Kada računi postanu preveliki, a dugovi se ne mogu vraćati, mnogi će završiti pod ovrhom.
Prema podacima Fine, 30. studenog prošle godine pod ovrhama je bilo gotovo 215 tisuća građana koji su dugovali ukupno preko 3 milijarde i 660 milijuna eura. Broj građana je blago u padu, ali ukupni iznos raste.
No stručnjaci procjenjuju da je u Hrvatskoj oko 500 tisuća ljudi prezaduženo. Financijski savjetnik, Igor Škrgatić pomaže upravo njima da se izvuku iz problema koji vrlo brzo postaju mnogima nerješivi.
“Privatni problemi, razvodi, obiteljski problemi, kocka i klađenje su kod nas ozbiljan društveni problem s kojim se nitko ozbiljno ne bavi. Pružatelji brzih pozajmica je sve više, ljudi se zadužuju kratkoročno i nepovoljno do mjere koja više nije par tisuća kuna nego par tisuća eura”, objasnio je Škrgatić.
Što napraviti kada dođe do ovrhe?
Evo i savjeta što prvo napraviti kad vam prijete ovrhe.
“Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita”, istaknuo je financijski stručnjak.
Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova.
“S obzirom na to da su troškovi kamata iznimno visoki pa čak i ovaj koji je prvi u redoslijedu naplate vrlo rijetko naplaćuje svoju glavnicu jer ovaj blokirani građanin jedino što može, može servisirati kamate i troškove tako da se događa da su ljudi desetljećima u blokadi, a da nisu ni počeli otplaćivati svoju glavnicu”, rekao je Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani.
Ovršni zakon
Ovršni zakon brz je na okidaču, dodaje Baksa i ne pravi razliku između velikih i manjih dugova koji mogu izrasti u velike probleme.
“Ono što generira Ovršni zakon, ono što je nedopustivo, a to je iznimno velik broj blokiranih građana koji nikako da se riješe svog dugovanja i svojih blokada, a posljedično tome ni vjerovnici ne dobivaju svoja potraživanja”, objasnio je Baksa.
Da Ovršni zakon treba mijenjati upozoravali su i SDP i Možemo! koji su zajedno i predložili rješenje.
“U Hrvatskoj danas u ovom trenutku imate dugove koji su vječni jer onaj dio koji može biti predmet otplate bude dovoljan je tek za podmirivanje kamata, zbog toga je potrebno promijeniti način na koji se uračunava plaćanje”, kazao je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.
“Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu”, objasnila je Sandra Benčić, Saborska zastupnica Možemo!.
Predlažu i zastaru za male dugove do visine dvije prosječne plaće. A HDZ-ov premijer za sada ne vidi problem.
“Ja ću vidjeti s ministrom financija, vidjet ćemo s Finom da nam daju točan pregled kakva je situacija, ako je problem velik, vidjet ćemo koje se mjere mogu poduzeti”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Ali, kaže premijer, poruka građanima ne bi smjela biti da ne plaćaju svoje račune i kredite, a da će politika to riješiti.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa