Hrvatska
Cijena krumpira opet raste. Pogledajte koliko ga plaćamo mi, a koliko građani drugih zemalja EU-a
Cijene poljoprivrednih proizvoda u EU blago su uvećane u 2023. godini, a u skupini osnovnih namirnica značajno je poskupio krumpir, i to ponajviše u Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.
Poljoprivredni proizvodi u EU poskupjeli su lani za dva posto, izračunao je Eurostat, istaknuvši sušu koja je smanjila obujam proizvodnje kod više kultura, uključujući krumpir. U 2022. cijena im je bila skočila za 26 posto.
U Hrvatskoj su cijene poljoprivrednih proizvoda u cjelini kliznule za 1,8 posto u odnosu na 2022. kad su poskočile za 22,2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
U skupini osnovnih prehrambenih proizvoda Eurostat je izdvojio krumpir kojem je cijena lani porasla u prosjeku za 23 posto.
Poskupio je u 24 zemlje članice, odražavajući smanjeni obujam proizvodnje zbog suše. Cijena mu je daleko najviše porasla u Njemačkoj, za 49 posto, Slovačkoj, za 48 posto, i u Hrvatskoj, za 44 posto, navodi se u izvješću Eurostata.
Cijene krumpira pale su samo u Belgiji, Austriji i na Cipru, pokazuje izvješće.
Među osnovnim namirnicama značajnije su poskupjela i jaja i svinjetina, u prosjeku za 20 odnosno 22 posto na razini EU-a.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj su jaja lani poskupjela dvostruko snažnije od prosjeka u EU, i to za 41 posto. Svinjetina je poskupjela malo više od 31 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Na razini EU-a značajnije je lani porasla i cijena maslinovog ulja, za 54 posto na godišnjoj razini, navodi se u izvješću.
Zamjetno jeftinije žitarice
Obrnuto od europskog prosjeka kretale su se pak u Hrvatskoj cijene mlijeka, koje su lani poskočile za 19,4 posto dok su u EU u prosjeku smanjene za 1,63 posto.
Perad je pak u Hrvatskoj poskupjela za 12 posto, četiri puta snažnije od europskog prosjeka. Dvostruko snažnije od europskog prosjeka porasle su pak cijene povrća i hortikulturnih proizvoda, za 17,2 posto.
Žitarice su na razini EU-a znatno pojeftinile, za 26 posto. Još veći pad cijena bilježila je Hrvatska, za gotovo 42 posto.
Niži ulazni troškovi
Cijene dobara i usluga koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji (input) pale su lani u Uniji u prosjeku za pet posto. U 2022. bile su poskočile za 31,4 posto.
Hrvatska prati silazni trend, s padom cijena inputa nešto većim od 12 posto, više nego dvostruko snažnijim od europskog prosjeka. U 2022. godini uvećane su gotovo 41 posto.
U skupini ulaznih troškova najviše su na razini EU-a lani pojeftinila gnojiva i poboljšivači tla, za 23 posto.
Među 26 zemalja čijim je podacima raspolagao statistički ured, cijena gnojiva pala je lani u 22 zemlje, navode u izvješću, uz napomenu da nisu raspolagali jedino podacima za Hrvatsku.
Daleko najveći pad njihovih cijena zabilježen je u Luksemburgu, za 46 posto. Slijede Švedska i Finska s padom cijena od 41 odnosno 39 posto.
Više su troškove gnojiva lani bilježili samo poljoprivrednici na Cipru i na Malti, za 14 odnosno za devet posto, te u Grčkoj i Rumunjskoj, za šest odnosno tri posto, navodi se u Eurostatovu priopćenju.
U skupini inputa daleko najviše su pak na razini EU-a poskupjeli proizvodi za zaštitu bilja i pesticidi, u prosjeku za devet posto u odnosu na 2022., izračunao je Eurostat.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa