Hrvatska
DZS: Prosječna neto plaća za studeni lani 1.208 eura
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni 2023. iznosila je 1.208 eura, što je u odnosu na isti mjesec 2022. nominalno više za 15 posto, a realno za 9,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za studeni iznosila je 1.030 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.
Budući da je medijalna neto plaća za studeni manja od prosječne, to znači da je više onih koji su imali ispodprosječnu plaću, od onih koji su imali plaću veću od prosječne.
To pokazuje i distribucija neto plaća prema decilima iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za studeni do 1.160 eura, znači manje od prosječne plaće odnosno da je negdje oko dvije trećine zaposlenih s plaćom manjom od prosječne, budući da je granica sedmog decila 1.315 eura.
U prvom decilu nalaze se zaposleni koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 660 eura i takvih je bilo deset posto.
Podaci pokazuju i da je 20 posto zaposlenih zaradilo neto plaću za studenih do 730 eura, a 30 posto do 823 eura. Do 925 eura neto plaće imalo je 40 posto zaposlenih. Slijedi medijalna plaća (1.030 eura).
Jednako ili manje od 1.060 eura imalo je 60 posto zaposlenih, do 1.315 eura 70 posto, do 1.507 eura 80 posto, a do 1.870 eura 90 posto zaposlenih. Ostalih deset posto imalo je više od toga.
Na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu na plaću za listopad prošle godine, prosječna neto plaća za studeni bila je nominalno viša za 2,5 posto, a realno za 2,6 posto.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2023. isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 1.840 eura, a najniža u djelatnosti zaštitnih i istražnih djelatnosti, u iznosu od 751 euro.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2023. iznosila je 1.679 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za tri posto, a realno za 3,1 posto.
Na godišnjoj je razini, u studenom lani prema istom mjesecu godine prije, prosječna bruto plaća nominalno viša za 17,3 posto, a realno za 12 posto.
Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2023. bila je u zračnom prijevozu, u iznosu od 2.665 eura, a najniža u proizvodnji odjeće i zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 998 eura.
Za razdoblje od siječnja do studenoga 2023. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.144 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2022. nominalno više za 12,9 posto, a realno za 4,2 posto.
U studenom 2023. bila su prosječno 174 plaćena sata, što je u odnosu na listopad niže za 0,6 posto. Najveći broj plaćenih sati bio je djelatnosti vodni prijevoz (185), a najmanji u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (152).
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za studeni 2023. iznosila je 6,78 eura, što je u odnosu na listopad više za 2,7 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 14,9 posto.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa