magazin
Pred nama je prijestupna godina, znate li zašto 2024. ima dan više?
Ova godina je prijestupna, znate li po čemu je ona posebna? Osim što veljača ima jedan dan više i što će neki konačno svoj rođendan slaviti na dan kad su rođeni, a ne 28. veljače ili 1. ožujka, prijestupna godina ima jedan dan više s razlogom.
Iako znamo da Zemlji trebaju 365 dana da ona napravi krug oko Sunca, ipak joj treba malo više od točno 365 dana. Zemlji treba otprilike još četvrtinu dana (oko pet sati, 48 minuta i 45 sekundi) više da napravi krug oko Sunca zbog čega svake četiri godine imamo prijestupnu godinu koja ima 366 dana i na taj način dobivamo ravnotežu, piše Dnevnik.hr.
Iako se jedna četvrtina dana ne čini puno, to bi za 100 godina bila greška od čak 25 dana.
Stara praksa
Prvi puta je prijestupna godina uvedena u vrijeme Julije Cezara još 46. godine prije Krista te je prema njegovom, julijanskom, kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtina, ali kako su u pitanju i dalje bila velika odstupanja između tropske ili solarne godine s kalendarom, u 16. stoljeću je na zahtjev pape Grgura XIII. Sastavljen gregorijanski kalendar.
Gregorijanski kalendar od solarne godine odstupa za svega 0,0003 dana što je jedan dan u više od tri tisuće godina. Kada je uveden, u startu je preskočeno 10 dana kako bi se “nadoknadila razlika”.
Gregorijanski kalendar ima 97 prijestupnih godina u svakih 400 godina, a julijanski 100. U gregorijanskom kalendaru vrijedi da su godine djeljive sa 100 obične, odnosno imaju 365 dana, dok su one djeljive s 400 prijestupne. U praksi to najčešće bude svaka četvrta godina.
Dva kalendara
Tako su godine 1700., 1800., 1900. i 2100. prijestupne prema julijanskom kalendaru, a obične prema gregorijanskom. Trenutačno razlika između ta dva kalendara iznosi 13 dana.
Gregorijanski kalendar danas se koristi u većini krajeva svijeta, dok je julijanski i dalje aktualan u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Antiohijskoj pravoslavnoj crkvi, Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi, Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Jeruzalemskom patrijarhata i nekim samostanima na Svetoj gori u Grčkoj.
magazin
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
Državni inspektorat je utvrdio nedostatke na nekim vozilima te poziva vlasnike da se jave trgovcima kod kojih su ih kupili.
Državni inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike vozila Peugeot 208 II, 3008, 5008 te Citroen C3 IV.
Vlasnici Peugeota 208 (tip II, vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 3. prosinca 2024.) trebaju se javiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora, prenosi Dnevnik.hr.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Peugeota 3008 i 5008 (tip K, vozila proizvedena od 23. rujna do 5. studenog 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, nasloni za glavu prednjih sjedala možda neće ostati u položaju u kojem su postavljeni zbog neispravnih utora za zaključavanje na nosačima naslona za glavu.
Detalje pogledajte OVDJE.
Vlasnici Citroena C3 (vozila proizvedena od 7. listopada 2022. do 20. lipnja 2024.) trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili automobil jer, kako navodi DIRH, potrebno je zamijeniti motorno ulje kako bi se izbjegao bilo kakav rizik od oštećenja mlaznice hlađenja uljem, što može dovesti do oštećenje motora. U najgorem slučaju ulje može kapnuti na ispušni vod uzrokujući dim/požar u prostoru motora.
Detalje pogledajte OVDJE.
Kirurzi će staviti implantate u mozgove alkoholičara i ovisnika o opioidima u pokusu čiji je cilj testiranje upotrebe električnih impulsa za borbu protiv žudnje za pićem i drogama, piše britanski list Guardian.
Ta se tehnika već koristi za pomoć pacijentima u kontroli nekih učinaka Parkinsonove bolesti, depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). Sada skupina liječnika i istraživača – sa sveučilišta Cambridge i Oxford te King’s Collegea u Londonu – želi koristiti duboku stimulaciju mozga kako bi pokušali smanjiti žudnje ovisnika i potaknuti njihovu samokontrolu.
“Duboka moždana stimulacija djeluje poput pacemakera”, rekla je za Observer glavna istraživačica projekta, prof. Valerie Voon s odjela za psihijatriju Sveučilišta Cambridge.
“Baš kao što možemo koristiti pacemaker za stabilizaciju abnormalnih električnih ritmova u srcu osobe, vjerujemo da možemo koristiti moždani implantat da djeluje kao pacemaker i normalizira devijantne električne ritmove mozga koji su povezani s ovisnošću. Ovo će ispitivanje pokazati je li to praktična ideja.”
Korištenje moždanih implantata posljednjih je godina postalo popularno kod liječnika koji liječe moždane poremećaje. Više od četvrt milijuna ljudi opremljeno je njima za kontrolu simptoma niza stanja. U slučaju Parkinsonove bolesti, implantati isporučuju impulse centrima za kretanje u mozgu pacijenata i zaustavljaju simptome koji uključuju drhtanje i nevoljne pokrete.
Nekoliko nedavnih malih studija sugeriralo je da bi se tehnika mogla proširiti za korištenje kod ovisnika o alkoholu i opioidima. Znanstvenici sada dovršavaju planove za prvo potpuno kliničko ispitivanje duboke moždane stimulacije kako bi utvrdili može li se proširiti kako bi se suprotstavilo rastućoj krizi ovisnosti o alkoholu i drogama u Velikoj Britaniji i drugim zemljama.
Ovisnost o opioidima također je ozbiljan zdravstveni problem. Gotovo polovica svih smrtonosnih trovanja drogama sada uključuje opijate kao što su heroin i morfij.
“Većina ljudi zadobije teška oštećenja ako postanu ozbiljno ovisni o alkoholu ili opioidima”, rekla je Voon. “Njihova žudnja ne utječe samo na njih. Njihove obitelji, njihovi roditelji, njihovi supružnici i njihova djeca također pate. Ovisnost nikada nije samo individualni poremećaj.”
“Ovisnici su nesposobni za rad, a također se suočavaju s opasnošću od predoziranja. To je postalo vrlo ozbiljan problem za moderno društvo”, kazala je ona.
Pri kojim brzinama je vaš automobil najekonomičniji? Svi ćemo razviti neku svoju filozofiju i misliti da znamo odgovor na ovo pitanje, ali postoje neka pravila koja su već dokazana.
Dakle, za većinu vozila vrijedi pravilo da ubrzate što prije, prebacite u najvišu brzinu, vozite do 90 km/h i održavate okretaje motora od 1500 do 2500 o/min. Tada je potrošnja najniža, a i najmanje opterećujete motor, piše HAK revija.
Što je s brzinama na autocestama i ekonomičnom vožnjom?
Njemačka stručna organizacija TÜV preporuča brzinu od 70 do 80 posto maksimalne brzine – ali ona ne smije prijeći 130 km/h. Ovo pravilo (do 80 posto maksimalne brzine) vrijedi za slabije automobile koji nemaju visoku krajnju brzinu. Automobil koji ima maksimalnu brzinu 150 km/h trebao bi stoga ostati u rasponu brzina između 105 i 120 km/h.
Novo izvješće Europola: Jedna vrsta kriminala evoluira, a već je otkrivena i kod nas
Inspektorat ima važne obavijesti za vlasnike ovih automobila: Ako ih imate, javite se trgovcu
BK SV. KRŠEVAN NA PH U ZAGREBU / Leni Žuvela novi državni prvak; David Dešković brončani!
SVEČANO U SRIJEDU / Otvara se Poljoprivredno-edukacijski centar u Zemuniku Donjem
