magazin
Pred nama je prijestupna godina, znate li zašto 2024. ima dan više?

Ova godina je prijestupna, znate li po čemu je ona posebna? Osim što veljača ima jedan dan više i što će neki konačno svoj rođendan slaviti na dan kad su rođeni, a ne 28. veljače ili 1. ožujka, prijestupna godina ima jedan dan više s razlogom.
Iako znamo da Zemlji trebaju 365 dana da ona napravi krug oko Sunca, ipak joj treba malo više od točno 365 dana. Zemlji treba otprilike još četvrtinu dana (oko pet sati, 48 minuta i 45 sekundi) više da napravi krug oko Sunca zbog čega svake četiri godine imamo prijestupnu godinu koja ima 366 dana i na taj način dobivamo ravnotežu, piše Dnevnik.hr.
Iako se jedna četvrtina dana ne čini puno, to bi za 100 godina bila greška od čak 25 dana.
Stara praksa
Prvi puta je prijestupna godina uvedena u vrijeme Julije Cezara još 46. godine prije Krista te je prema njegovom, julijanskom, kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtina, ali kako su u pitanju i dalje bila velika odstupanja između tropske ili solarne godine s kalendarom, u 16. stoljeću je na zahtjev pape Grgura XIII. Sastavljen gregorijanski kalendar.
Gregorijanski kalendar od solarne godine odstupa za svega 0,0003 dana što je jedan dan u više od tri tisuće godina. Kada je uveden, u startu je preskočeno 10 dana kako bi se “nadoknadila razlika”.
Gregorijanski kalendar ima 97 prijestupnih godina u svakih 400 godina, a julijanski 100. U gregorijanskom kalendaru vrijedi da su godine djeljive sa 100 obične, odnosno imaju 365 dana, dok su one djeljive s 400 prijestupne. U praksi to najčešće bude svaka četvrta godina.
Dva kalendara
Tako su godine 1700., 1800., 1900. i 2100. prijestupne prema julijanskom kalendaru, a obične prema gregorijanskom. Trenutačno razlika između ta dva kalendara iznosi 13 dana.
Gregorijanski kalendar danas se koristi u većini krajeva svijeta, dok je julijanski i dalje aktualan u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Antiohijskoj pravoslavnoj crkvi, Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi, Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Jeruzalemskom patrijarhata i nekim samostanima na Svetoj gori u Grčkoj.
magazin
VIDEO / Marko Perković Thompson predstavlja službeni videospot za “Nepročitano pismo”

Najpopularniji hrvatski glazbenik, Marko Perković Thompson, predstavlja službeni videospot za pjesmu “Nepročitano pismo”, kojom je simbolično odao počast banu Petru Zrinskom. Spot je već osvojio srca publike te se našao na trending listi YouTube-a.
Inspirirana povijesnim događajem iz 1671. godine, pjesma se osvrće na oproštajno pismo koje je ban Petar Zrinski posvetio svojoj voljenoj supruzi Katarini, dan prije svog smaknuća, zajedno s Fran Krstom Frankopanom. Slomljena tugom, Katarina je umrla u zatočeništvu 1673. godine, a njihova ljubav postala je simbolom hrvatske borbe za slobodu. Pjesmu su obilježile iznimna glazba, tekst i produkcija Marka Perkovića Thompsona, dok vizualni identitet spota dodatno upotpunjuje snažnu emotivnu komponentu pjesme, stvarajući duboku povezanost s povijesnim trenutkom na koji se pjesma referira.

Snimanje videospota odvijalo se na povijesnim lokacijama, među kojima su Stari grad Ozalj, Stari grad Čakovec, Utvrda Ribnik i Medvedgrad, dok glavne uloge tumače Mladen Vulić kao Petar Zrinski, Kornelija Palić Papafava kao Ana Katarina Zrinski te Davor Tarbuk kao Fran Krsto Frankopan. Ostale uloge pripale su Dubravku Lekiću kao svećeniku, Anti Rniću kao krvniku, Luki Pediću i Ivanu Capanu kao vojnicima te Ivanu Ivkošiću, Uni Popović, Anamariji Jonjić, Milanu Palčiću kao konjanicima.
Režiju službenog videospota, koji ostavlja dojam pravog filma o komadiću hrvatske povijesti, potpisuju Marko Zeljković i Sandra Mihaljević, dok je videoprodukciju realizirala Sandra Mihaljević i Karpo Media.

Posebna zahvalnost ide Družbi “Braća Hrvatskoga Zmaja”, Zavičajnom muzeju Ozalj, Muzeju Međimurja u Čakovcu, Zrinskoj gardi Čakovec, Centru za posjetitelje “Medvedgrad” i Klubu prijatelja Grada Trsata. Njihova podrška i povjerenje omogućili su da ova priča oživi na pravi način.
magazin
Proljetni ĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
magazin
HNK ZADAR / Ne propustite iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA. Ulaznice u prodaji!

U utorak, 25. ožujka u 20 sati u HNK Zadar ne propustite pogledati iznimno hvaljenu obiteljsku dramu MAJKA autora Floriana Zellera u režiji Enesa Vejzovića. Predstava je nastala u koprodukciji Kazališta Gavella i Ludens teatra.
Dramski tekst MAJKA francuskog romanopisca, dramatičara, scenarista, kazališnog i filmskog redatelja Floriana Zellera, dio je trilogije u kojoj su i podjednako hvaljene drame Otac i Sin. Zellerove drame igrane su u 50-ak zemalja, a neke od njih proglašene su vrhuncima nove dramske književnosti 21. stoljeća. U ovoj predstavi autor nas suptilno uvlači u labirint koji je sagradila majka od vlastite samoće. Ona ne bježi u snove jer se boji suočenja sa stvarnošću, nego nas upozorava da je upravo bijeg u stvarnost bijeg od ubojite istine o uzaludnosti naših snova. Majka nam predaje cijelu sebe kao žrtvu vlastite obitelji i društva te kao žrtvu same sebe.
Biti korisna i potrebna smisao je Annina života. Odlaskom djece izgubio se i smisao. Od krhotina sjećanja Anne gradi novu sebe. Nova Anne je samouvjerena. Nova Anne je izravna. Nova Anne je potrebna. Otac sutra ujutro odlazi na seminar. Na seminar??? U noći, iznenada, pojavljuje se Sin, ovoga puta zaista. Majka i Sin ostaju sami. Djevojka još uvijek nije nazvala. Majka je sada ponovno potrebna, Majka je sada ponovno korisna, Majka će pomoći sinu, Majka će riješiti problem…
Za ulogu Majke, Bojana Gregorić Vejzović osvojla je nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta i za Zlatni studio, a nagrađena je nagradom “Fabijan Šovagović za najbolju glumicu, na 31. Festivalu glumca te “Nagradom Vladimir Nazor” 2024. godine.
Ova emotivno snažna drama, koja je oduševila brojnu publiku , sigurno neće ostaviti ravnodušnima ni vas.
Ulaznice su u online prodaji na Eventim.hr https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/predstava-majka-zadar-hrvatsko-narodno-kazaliste-667865/event.html i na blagajni HNK Zadar.