Hrvatska
ALARMANTNO / Sve više oboljelih od gripe. Najčešće se zaraze djeca!
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 21. siječnja pristiglo 5300 prijava oboljelih od gripe, od čega je 2245 prijava pristiglo u posljednjem (3.) tjednu. Prijave su pristigle iz svih županija. Najviše je slučajeva u Karlovačkoj i Požeško-slavonskoj županiji. Preminulo je šest osoba. Alarmantno je što je povećan broj oboljele djece predškolske i školske dobi, no, na sreću, među prijavljenim slučajevima najmanje je osoba starijih od 65 godina.
Sve više djece boluje od gripe
Zbog toga što im imunosni sustav još nije dovoljno otporan na viruse gripom se najčešće zaraze djeca.
– Broj bolovanja zbog gripe je u osjetnom porastu, incidencija je najčešća u djece predškolske i školske dobi, pa onda je zapravo stopa bolovanja povećana zbog prava roditelja na njegu djeteta, kaže liječnica obiteljske medicine Sanja Marijan.
Ipak, gripa je opasna za starije i kronične bolesnike. Je li riječ o prehladi ili gripi, može se utvrditi analizom krvi ili brzim testovima, poput onih na COVID.
– Postoji lijek koji se može dat u prvih pet dana bolesti, tako da, ako je netko stariji od 65 godina i ima kronične bolesti, bitno je saznati je li to gripa jer postoji terapija koja ubrzava liječenje, rekao je infektolog iz OB-a Karlovac Luka Jerković.
Simptomi gripe mogu se ublažiti cjepivom. Točne podatke o procijepljenosti ove sezone u HZJZ još nemaju. Prema prvim procjenama, 300.000 građana odlučilo se cijepiti protiv gripe.
Epidemiologinja Sanja Kurečić Filipović (HZJZ) ističe da se još uvijek mogu cijepiti svi oni koji pripadaju ugroženim skupinama , a to nisu učinili. Apelirala je na sve koji su bolesni da ostanu kod kuće, jer je sezona respiratornih problema.
Ako simptomi ne postanu blaži za 3-5 dana, treba se javiti liječniku.
Veći broj oboljelih u ovom tjednu u odnosu na prethodne tjedne upućuje na uzlazni trend epidemije gripe što je u okviru očekivanog uzevši u obzir doba godine.
Najveća stopa prijava gripe na 100.000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Požeško-slavonskoj županiji.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije uobičajeno je najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.
– Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je šest smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija, ističu iz HZJZ-a.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dominira virus gripe A, uz tek sporadičnu detekciju virusa gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se rast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU-a i širem europskom području dostupno je ovdje.
– Mi smo u uzlaznom trendu epidemije koja je u tijeku, a kada će nastupiti vrhunac, to je uvijek teško prognozirati. Ja bih rekla da se još uvijek mogu cijepiti svi oni koji pripadaju ugroženim skupinama, a to nisu učinili. Drugo da svakako svi oni koji su bolesni, jer smo u sezoni respiratornih oboljenja, ostanu kod kuće, rekla je Sanja Kurečić Filipović, epidemiologinja, HZJZ.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
Kineski trgovci u panici, Temu i Shein drastično će poskupjeti
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!
VIKEND VETERANSKE KOŠARKE / Na Višnjik stižu osvajači olimpijskih i svjetskih medalja, bivši prvaci Eurolige, te drugi istaknuti veterani
FOTOGALERIJA / Projekt o “paškoj Atlantidi” tima Deur-Bukva-Babić pobjednik UNIZadar Project HUB-a
DOM KULTURE BENKOVAC / 12. travnja komedija B GLAD Produkcije – “DŽABA JE NAJSKUPLJE”!
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin3 dana prije“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin6 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeMORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…