Hrvatska
SUPERIZBORNA GODINA / Ljevica se ne može dogovoriti tko s kim neće, a ruke zadovoljno trlja – HDZ

Iako i dalje ne znamo datum raspuštanja Sabora, a onda ni datum izbora, predizborne kombinacije odavno su počele. Sve je izglednije da ljevica neće uspjeti formirati ujedinjeni oporbeni front kako bi nakon osam godina svrgnuli HDZ s vlasti. Sve je teže pohvatiti tko s kim i zbog čega ne može. Jedini koji zadovoljno trlja ruke je – HDZ.
Dok se čeka start za izbornu utrku već se priča tko će s kim u koji tim. Kad već neće Možemo, za SDP je poželjena udavača i Centar.
“Ma razgovarali smo s SDP-om i drugim partnerima. Razgovori idu dobro, mislim da svi imamo visoki stupanj suglasnosti i da je glavna ideja oko koje se okupljamo da zamijenimo HDZ i uvedemo reda u Hrvatskoj”, kaže Ivica Puljak.
Navodno bi SDP u svojoj koaliciji rado vidio i Krešu Beljaka koji se dogovorio sa Socijaldemokratima. Oni pak od danas kreću sa svojom izbornom kampanjom. Žele koaliciju, ali bez Peđe Grbina na čelu.
“Jasno je da tog saveza ne bi moglo biti primjerice da mi stanemo iza Peđe Grbina kao predsjedničkog kandidata. Ne zbog neke uvrijeđenosti nego naprosto zbog činjice da čovjek koji nije uspio jednu veliku stranku držati na okupu kako će držati Hrvatsku i kako će upravljati Hrvatskom”, kaže Davorko Vidović.
Samo ujedinjena ljevica može pobijediti HDZ – ne slaže se s time Možemo koje bi radije “točkastu koaliciju” u pojedinim izbornim jedinicama, a SDP-u su uputili odlučno ne.
“Smatramo da bi to odbilo značajan dio naših birača da izađu na izbore. Nama se čini da mi kao nova politička, friška, mlada stranka imamo drugi profil birača u jednom velikom dijelu od starih stranaka koji zapravo i žele vidjeti novu energiju, nove ljude, nove prijedloge itd. i da ćemo njih na taj način izvući na izbore”, govori Ivana Kekin.
U SDP-u i dalje vjeruju da su jedini koji mogu formirati veliku koaliciju i dobiti HDZ na izborima.
“Naravno da se razgovora. Naravno da se vrti više kombinacija. Naravno da onome koji je najveći pristupaju svi. U konačnici i Možemo je rekao da žele točkastu koaliciju, da li će to SDP prihvatiti to ćemo još vidjeti. Ali nije baš sve tako kako HDZ pokušava prezentirati. Meni je fascinantno da stalno bavimo SDP-ovim koalicijama, a ne slušamo baš previše kako će HDZ pomiriti i Zekanovića i Pupovca i liberalne narodnjake”, kaže Mišel Jakšić iz SDP-a.
Iako je SDP-ov rejting u blagom rastu i dalje je duplo lošiji od HDZ-a. U vladajućoj se stranci pak naslađuju kompliciranim predizbornim kombinatorikama i odnosima ljevice.
“Imamo prosvjed radikalne, rigidne ljevice koji se raspao za 48 sati. Peđa Grbin je šutnuo Socijaldemokrate, dobio košaricu od Možemo, predsjednik SDP-a je prozvao Puljka, rekao da ne želi biti s Puljkom koji trgovački radi mandate vijećnicima, koji zapošljava stranačke prijatelje, stranačke kolege, koji radi s donatorima razno razne stvari. Ne znam je li to službeni stav SDP-a ili u SDP-u ljevica ne zna što radi desnica”, kaže HDZ-ovac Nikola Mažar.
Ni HDZ-u neće biti lako ako nakon izbora bude morao širiti svoju sadašnju koaliciju. No na ruku im definitivno ide nemogućnost dogovora na oporbenoj ljevici.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…