Hrvatska
NOVI UDAR NA NOVČANIKE GRAĐANA: HZZO povisio cijene nekih zdravstvenih usluga
Novi udar na novčanike građana. HZZO je povisio cijene zdravstvenih usluga jer će, kažu, više plaćati bolnicama pa će neki pacijenti morati plaćati skuplje liječenje. Ipak, za više od 2 milijuna građana koji imaju njihovu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja – ne mijenja se ništa.
Od ožujka – nova poskupljenja za građane. Za neke pretrage, preglede, lijekove i liječenje građani koji nemaju dopunsko osiguranje – plaćat će više. Za ostale, sve ostaje isto.
“Pa ne moram plaćati pregled kod liječnika opće prakse, ne moram plaćati u bolnici ništa.”
“Obećala sam tati da ću imati tako da iskreno, evo, on je bio dosta po bolnicama pa je rekao bolje da imaš nego da nemaš jer kakav nam je zdravstveni sustav, da… prisiljeni smo imati u krajnjoj liniji, ne?”
“Ako idem u bolnicu, manje plaćam.”
Najviše su poskupjele dijagnostičko-terapijske skupine: za 173 i pol eura, dok su postupci skuplji za 90 centi. Dan bolničkog liječenja skuplji je za dva eura i iznosi 22 eura.
Razlog ovog povećanja su, kažu Iz HZZO-a više cijene koje plaćaju bolnicama zbog usklađivanja koeficijenata u javnim službama.
“Od 1. ožujka 2024. godine, HZZO je uskladio cijene zdravstvenih usluga s porastom plaća u zdravstvenom sustavu. Budući da su osiguranici obvezni sudjelovati u cijeni zdravstvenih usluga u visini od 20% cijene i iznos sudjelovanja je narastao 10%. Konkretno, do 1.3.2024. sudjelovanje za kolonoskopiju iznosilo je 10,18 €, a od 1.3.2024., iznosi 11,67 €. Dakle, za većinu usluga, ne radi se o velikom povećanju”, navodi HZZO.
Je li u pitanju oblik prikrivene prisile?
Zbog novih poskupljenja u zdravstvu pacijenti su ljuti i ogorčeni.
“Jer se pitaju ako im se obveze stalno povećavaju, znači li to da nam se povećavaju naša prava ili možda uvjeti u našim bolnicama? I možemo se zapitati jesu li ovi svi troškovi participacije neka vrsta prikrivene prisile HZZO-a na sve pacijente da bi svi osiguranici trebali kupiti i dopunsko osiguranje”, ističe Josip Perić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Veći problem od HZZO-ovog privlačenja novih korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koaliciju udruga u zdravstvu je zaobilaženje u definiranju osnovnih usluga.
“Mi nemamo definiran osnovni opseg zdravstvene zaštite koji dobivamo obveznim zdravstvenim osiguranjem i ne znamo koje su točno cijene, realne cijene tih dijagnostičkih postupaka, terapijskih skupina i slično tako da je to isto nešto što bi trebalo transparentno objaviti”, navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Zbog poskupljenja od 30% kod konkurentnih privatnih kuća, od čega u zadnjih godinu dana za 9%, HZZO očekuje priljev novih osiguranika u njihov sustav dopunskog zdravstvenog osiguranja.
“Usklađivanje cijena s povećanim troškovima inflacijom nužan je potez kako bi se i dalje osigurala kvalitetna usluga temeljem polica osiguranja. (..) Vrlo je teško očekivati da i HZZO u uvjetima inflacije, povećanih izdataka provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, te stoga i očekivanih novih viših iznosa participacije neće u dogledno vrijeme imati potrebu za nužnom korekcijom cijena”, navode iz Hrvatskog ureda za osiguranje.
Iz HZZO-a ističu kako se cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja neće mijenjati.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
Đir po gradu: Otišli smo popodne napraviti đir po gradu. Nismo požalili! Probali smo hamburgere i krumpiriće koje smo naručili i za doma!
-
ZADAR / ŽUPANIJA17 sati prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Hrvatska5 dana prije
Hrvatski BDP per capita po paritetu kupovne moći na 76 posto EU prosjeka