ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Nadbiskup Zgrablić predvodio misno slavlje za hrvatske branitelje na brdu Kamenjak
Misno slavlje na brdu Kamenjak u zaleđu Vrane na petu korizmenu nedjelju, 17. ožujka, za hrvatske branitelje i njihove obitelji, sudionike Križnog puta koji je prethodio toj misi, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Križni put dužine tri kilometra brdom Kamenjak u kojem su sudjelovali i mladi i drugi zainteresirani vjernici, predvodio je don Anđelko Buljat, povjerenik Povjerenstva za hrvatske branitelje Zadarske nadbiskupije koje je i organiziralo tu pobožnost Križnog puta i molitveni susret na brdu Kamenjak.
Na vrhu brda Kamenjak, od 1995. godine nalazi se kapelica Svih svetih koja je podignuta nad 57 metara dubokom jamom u kojoj se nalaze kosti više desetaka ubijenih Hrvata katolika 1944. godine, najviše podrijetlom iz Polače i okolnih mjesta u zadarskom zaleđu.
„Nismo došli evocirati negativne emocije, nego došli smo kao hodočasnici, molitelji, jer imamo puno razloga za to činiti. Budimo oni koji će doprinijeti dobru, nasuprot zla koje se dogodilo na tom mjestu. Kosti desetaka ljudi su u jami, ali kad bi bila samo i jedna žrtva, bilo bi previše. To je plod ljudske mržnje i ljudske zlobe, kako čovjek može doći do negativnoga koje se može roditi u ljudskom biću“, upozorio je nadbiskup Zgrablić, potaknuvši da i dolazak na brdo Kamenjak bude poticaj da budemo bolji jedni prema drugima.
„Zlo ne počinje s velikom vatrom. Dovoljna je iskra plamena da izazove veliko zlo. Uništimo već i korijen iskre svakog zla. Zato se ispovijedamo i počinjemo misu s kajanjem, da se ta iskra ne razbukta, da ne pusti korijene u nama, da ne nastane veliki plamen. Kada čovjeka zahvati buktinja zla i netrpeljivosti, može učiniti veliko zlo“, upozorio je nadbiskup, rekavši da to treba spriječiti. Gospodin nam daruje sebe, da u sebi uništimo zlo. „Zlo je veliko tamo gdje se rađa. Mi izvana vidimo njegove posljedice, a koji je tek pakao u duši čovjeka koji učini zlo i nepravdu. Smrt nema zadnju riječ. Život ne završava u jami, nego Bog se proslavlja s uskrsnućem svoga Sina koji je stvorio novi život. To je najveće i najvažnije“, poručio je mons. Zgrablić.
Potaknuo je na molitvu za pokojne žrtve i za počinitelje toga zločina, istaknuvši da Bog svojom dobrotom prekida zlo. „Svako zlo može se prekinuti opraštanjem, pomirenjem i ljubavlju. To je učinio i Isus. Bog je učinio veliko čudo da prekine zlo koje nas uništava. Ako na zlo uzvraćamo zlom, zlo se umnaža. To je logika zla“, rekao je mons. Zgrablić. Potaknuo je na molitvu Božjem milosrđu, da se plamen zla i netrpeljivosti ne razviju u nama, nego da budemo dionici Božje slave i proslave.
Nadbiskup je rekao da nas Gospodin odgaja i svojom riječju, da ne prevlada negativno u nama. Božja riječ je čuvarica našeg života, da ne zalutamo. Razmatrao je navještenu Božju riječ u kojoj Isus kaže: „Došao je čas da se proslavi Sin Čovječji’. „Taj trenutak događa se neposredno pred Isusovu smrt. Isus je već u Jeruzalemu i zna da će njegov život završiti tragično. Isus je pred smrću, misli na muku i kaže da je to čas da se proslavi Sin Čovječji. Kad je Isus počeo svoj javni život, nekoliko puta je rekao: ‘Još nije došao moj čas’. Dakle, Isus je čekao taj trenutak, jer taj trenutak je jako važan zbog onoga zašto je Isus došao na ovaj svijet – da se Bog proslavi. Dakle, Bog se proslavlja u Isusovoj tragediji. Kako je to moguće, da se Bog slavi u jednoj tragediji?
Isus to tumači govoreći o pšeničnom zrnu. Isus je slika pšeničnog zrna jer nam je Bog u Isusovoj muci i smrti pokazao koliko je i što sve spreman učiniti za nas ljude. Bog je svoje dijete, Otac je svoga Sina žrtvovao da svakome od nas kaže: ‘Evo, toliko je meni stalo do tebe. Toliko te ljubim. Želim ispuniti želju i čežnju tvoga srca za puninom života’.
Koliko je grijeh svijeta velik, da je sâm Bog morao uzeti ljudsko tijelo, prihvatiti muku, križ, trpljenje da bi spasio čovjeka, da ne bismo bili žrtve zla u ovom svijetu i da ne bismo izgubili vječni život?“, naglasio je mons. Zgrablić.
Isus je riječ o času svoje proslave rekao u hramu, molitvenom prostoru, gdje je bilo došlo i nekoliko Grka tražiti Isusa te su se obratili Filipu, želeći vidjeti Isusa. Nadbiskup je rekao da je i sudionike toga križnog puta i mise dovela želja za susretom s Isusom. To je izraz čovjekove žeđi za Bogom, a to je već molitva. „Bog je ugradio čežnju za puninom dobra, ljubavi, ljepote i mira da nas privuče sebi. Božji Sin se proslavio u ljubavi, darovao je život za nas. Dragovoljno je prihvatio trpljenje, razapinjanje i smrt na križu, da otvori naše srce. I mi se otvorimo toj Božjoj ljubavi, jer Bog se u tome proslavlja“, potaknuo je mons. Zgrablić. Nadbiskup je zahvalio sudionicima toga susreta i nadbiskupijskom Povjerenstvu za hrvatske branitelje za organizaciju toga korizmenog događaja. Nakon mise, okrepu za agape darovali su Općina Pakoštane i pekara iz Benkovca.
„Pohodili smo mjesto stradanja gdje su živote položili nedužni ljudi. Ne ponovilo se. Drago mi je vidjeti da se i mladi odazovu našem pozivu da sudjeluju na ovakvom susretu. Ne smijemo zaboraviti žrtve hrvatskog naroda u Drugom svjetskom ratu, žrtvu hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu ni žrtvu Isusa Krista koji je dao život za sve nas. Nažalost, mnogi omalovažavaju sve te žrtve. Moramo prenositi poštovanje žrtve i zahvalno sjećanje mladim generacijama i slijediti put vjere koja je doprinijela opstanku hrvatskog naroda kroz povijest, do naših dana“, rekao je Petar Strmota, član nadbiskupijskog Povjerenstva za hrvatske branitelje.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa