ZADAR / ŽUPANIJA
NE ZABORAVITE NA PREFERENCIJALNI GLAS! / Kalmeta 2020. dobio daleko najviše – u IX. izbornoj jedinici i u Zadru. Evo gdje su bili ostali…
Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja, podsjeća N1. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.
Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljednjem, 14. mjestu.
Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost.
Prvi put na europskim izborima 2013.
Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.
Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.
Kako preferencijalno glasovati
Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:
Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.
Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.
Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).
U članku 40. istog Zakona stoji:
Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.
Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Kada je glasački listić važeći
Glasački listić bit će važeći:
Ako birač zaokruži samo redni broj jedne kandidacijske liste;
Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;
Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;
Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;
Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.
Glasački listić bit će nevažeći:
Ako birač zaokruži dvije ili više lista;
Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.
U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova
Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova.
Kada je u pitanju IX. izborna jedinica, ali i grad Zadar, 2020. je apsolutnu pobjedu po broju preferencijalnih glasova odnio kandidat HDZ-a, Božidar Kalmeta. Osvojio je čak 16.002 preferencijalna glasa, i to unatoč posljednjem mjestu na listi stranke. Pobjeđuje po ovoj osnovi i u samom gradu Zadru, gdje odnosi 5.400 glasova birača.
Posljednje mjesto na listi sreću nije donijelo kandidatu AM, Marku Pupiću Bakraču, koji u konačnici u gradu osvaja svega 124 glasa, a u cijeloj izbornoj jedinici 57 glasova više.
Evo kako je to izgledalo 2020. (glasovanje u gradu Zadru):

ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Božićni susret tradicije i zajedništva: Župan Bilaver posjetio benediktinke i franjevce
Nastavljajući lijepu blagdansku tradiciju, župan Josip Bilaver, sa suradnicima je povodom božićnih blagdana posjetio zadarske redovničke zajednice. Obilazak benediktinki Samostana svete Marije te franjevaca u samostanima svetoga Frane i svetog Mihovila bio je prigoda za razmjenu blagdanskih želja, ali i osvrt na godinu koja je na izmaku.
U Samostanu svetoga Frane izaslanstvo Županije dočekali su gvardijan fra Stipe Nosić i fra Anselmo Stulić. Uz prigodne darove, razgovaralo se o aktualnim temama i razvoju Zadarske županije. Župan Bilaver pritom je naglasio kako je protekla godina bila iznimno uspješna, osobito na gospodarskom planu.
“Ostvareni rezultati daju nam čvrste temelje za daljnji razvoj, ali i razlog za optimizam u nadolazećem razdoblju. Ipak, materijalni napredak uvijek mora pratiti i briga o obiteljskim te duhovnim vrijednostima koje su srž našeg identiteta”, poručio je župan. Svi su se složili da je Božić blagdan okupljanja i obiteljskog zajedništva i da tu tradiciju trebamo prenositi i na nove generacije.
Posebno dojmljiv bio je posjet Samostanu svetog Mihovila, gdje su domaćini bili franjevci trećoreci glagoljaši predvođeni gvardijanom fra Nikolom Barunom. Budući da je odlukom nadbiskupa Milana Zgrablića ova crkva određena kao jubilejska crkva u kojoj vjernici mogu primiti potpuni oprost, intenzitet vjerskog života u 2025. godini dosegnuo je vrhunac, otkrili su franjevci.
Fra Nikola je istaknuo važnost zajedničkog rada na dobrobit svih stanovnika, otkrivši fascinantan podatak: samo je fra Edi Ricov tijekom ove godine osobno ispovjedio preko 8300 vjernika. Ovaj podatak potvrđuje važnost samostana kao „velike zadarske ispovjedaonice“ i ključnog mjesta duhovne utjehe.
Posjet benediktinkama Samostana svete Marije protekao je u radosnom ozračju uz zajedničku pjesmu. Župan je redovnicama zahvalio na njihovom predanom radu na očuvanju bogate kulturne i duhovne baštine Zadra.
Posebno je pohvalio njihov trud u izradi autentičnih proizvoda koji su postali prepoznatljiv brend županije, istaknuvši kako njihovo djelovanje predstavlja dragocjen doprinos kulturnom bogatstvu cijele zajednice. Župan Bilaver redovnicama je uputio iskrene božićne čestitke, zaželjevši im obilje zdravlja, mira i radosti u novoj godini te uspjeh i ustrajnost u njihovom svakodnevnom duhovnom djelovanju.
ZADAR / ŽUPANIJA
Božićni posjet Domu sv. Frane: Župan Bilaver uručio darove korisnicima
Povodom nadolazećih božićnih blagdana, župan Josip Bilaver sa suradnicima posjetio je Dom za odrasle osobe Sv. Frane u Zadru, ustanovu koja s posebnom pažnjom skrbi o sugrađanima kojima je potrebna dodatna podrška. U pratnji pročelnika Josipa Vidova i Šime Sikirića, župan je Domu uručio prigodan blagdanski dar – televizore za sobe korisnika, koje je u ime ustanove preuzela ravnateljica Vesna Dujić.
Župan Bilaver tom je prilikom korisnicima i djelatnicima uputio iskrene čestitke, poželjevši im sretan Božić te obilje zdravlja i mira u nadolazećoj 2026. godini. Istaknuo je kako su upravo ovakvi susreti prilika da se naglasi važnost brige za najranjivije članove društva, kojima su pažnja i osjećaj zajedništva od neprocjenjive vrijednosti.

Dom za odrasle osobe Sv. Frane pruža profesionalnu njegu, ali i prijeko potrebnu ljudsku blizinu. Upravo će novi uređaji dodatno uljepšati svakodnevicu korisnika i pridonijeti ugodnijem boravku u ustanovi.
S obzirom na važnost skrbi izvan vlastite obitelji, u okviru Doma djeluju i Dnevni boravak te Služba pomoći i njege u kući. Ovi programi obuhvaćeni su i stanovnici zadarskih otoka – Velog Iža, Ista i Silbe – čime se osigurava dostupnost socijalnih usluga i u udaljenijim sredinama.
Također, Dom Sv. Frane provodi sustav Halo pomoći koji omogućuje cjelodnevnu komunikaciju i brzu intervenciju osobama koje žive same. Sve navedeno potvrđuje ključnu ulogu ove ustanove u sustavu socijalne skrbi te njezin doprinos kvaliteti života u našoj zajednici.

ZADAR / ŽUPANIJA
ZELENI VAL / Županija Gradu uručila ugovor o dodjeli financijskih sredstava za projekt ozelenjivanja javnih površina
Zeleni val odnosi se na projekte ozelenjivanja javnih površina, a radi prilagodbe klimatskim pormjenama i u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina za 2025. godinu. Na Javni poziv mogle su se javiti jedinice lokalne samouprave. Gradu Zadru uručen je ugovor u vrijednosti od 31.226,00 eura.
– Izuzetno mi je drago što je i Županija razvila jedan poseban program za daljnje ozelenjivanje svih krajeva Zadarske županije i mi smo se kao Grad Zadar kojemu je to jedan od prioriteta, prijavili i uključili u tu inicijativu i projekt, konkretno za 95 stabala na području Bokanjca, uz retencijski bazen gdje želimo zazeleniti dodatnu površinu, i na taj način oplemeniti taj dio našega grada. Nastavljamo i s našim Zelenim planom, koristeći i sredstva iz EU fondova. Želimo drvorede u našim kvartovima, džepne šume, i na taj način jednostavno stvarati bolji i kvalitetniji ugođaj za sve naše građanke i građane, kazao je gradonačelnik Šime Erči prilikom preuzimanja ugovora te se zahvalio Zadarskoj županiji na sredstvima.
Uz Grad Zadar, sredstva su u okviru Zelenog vala dobili: Općina Jasenice, Općina Stankovci, Općina sv. Filip i Jakov, Općina Pašman, Grad Benkovac, Općina Posedarje, Općina Škabrnja i Općina Lišane Ostrovičke.







