Hrvatska
Svaki peti Hrvat u riziku je od siromaštva, a ove skupine su najugroženije

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je 19,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS), čiji podaci pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.
Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regijama) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7; Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.
Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 eura.
Prema dobi i spolu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.
Prema tipu kućanstva, stopa rizika od siromaštva u kućanstvima bez uzdržavane djece najviša je bila u jednočlanim kućanstvima i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 59,9 posto te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 56,5 posto.
U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.
Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih osoba.
Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 eura, dok je prosjek ekvivalentnoga raspoloživog dohotka iznosio 10.891 euro.
U riziku od siromaštva više od petine građana
U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada.
Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slijede Jadranska Hrvatska s 18,9; Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.
Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.
U kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.
Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je dohodovna nejednakost veća.
Hrvatska
Trajekt Oliver opet u kvaru, Lastovci revoltirani: “Korčulani će još nekako preko Pelješca, a kako ćemo mi?”

Jadrolinijin trajekt Oliver ponovno ne plovi. Točnije, nije isplovio iz Splita u četvrtak u 15 sati, a zamjene nije bilo, tako da su svi putnici za Velu Luku morali jučer prisilno ostati u Splitu ili se nekako drugačije snalaziti. “Pitajte Jadroliniju, do kad će se Lastovci ovako tretirati, Jer više se ni ne traži zamjena za pokvareni brod, nego se samo obavijesti da je linija u prekidu. Svi sa otoka Korčule koji su vozilima stigli su nekako mostom za Pelješac i trajektom iz Orebića za Korčulu, svojoj kući, a mi Lastovci što ćemo, da ne govorim da ima i pacijenata koji su u sanitetskom vozilu?”, pita se čitatelj s Lastova u razgovoru za portal Morski.hr.
“Činimo sve kako bismo osigurali neometanu plovidbu te što brže riješili trenutni problem na brodu Oliver. Planirano je da linija s Lastovom bude uspostavljena brodom Bartol Kašić te kasnije brodom Marko Polo, ukoliko se ne uspije otkloniti problem na brodu Oliver. Svim putnicima zahvaljujemo na razumijevanju”, poručili su iz Jadrolinije.
Hrvatska
Netko je čovjeku kod Rijeke ukrao 30 kokoši

Policijski službenici II. policijske postaje Rijeka provode kriminalističko istraživanje zbog počinjenja kaznenog djela krađe kojim je oštećen vlasnik peradarnika sa šireg bakarskog područja. Naime, nepoznati počinitelj je tijekom 11./12. ožujka provalio u spomenuti peradarnik u šumskom području iznad Bakra te pritom otuđio 30 komada peradi (kokoši nesilice).
Time je 65-godišnjeg hrvatskog državljanina materijalno oštetio za najmanje 450 eura.
Hrvatska
Obiteljski liječnici najavili prosvjed. HZZO: Saznali smo iz medija

Obiteljski liječnici nezadovoljni ponuđenim ugovorima najavili su za sutra prosvjed ispred Direkcije HZZO-a. Iz HZZO-a im pak odgovaraju da od njih do danas nisu dobili prijedloge izmjena ugovora, iako su ih zatražili na sastanku s predstavnicima KoHOM-a još krajem prošle godine.
HZZO ističe i da ih Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) nije obavijestila o sutrašnjem prosvjedu već su to saznali iz medija. Iz KoHom-a navode da će prosvjedovati protiv “samovolje” HZZO-a za koji kažu da ih kontrolira i prijeti im sudom te poručuju da neće potpisati ugovore za ovu godinu koje im taj zavod jednostrano nameće. Osvrćući se na primjedbe KoHOM-a, HZZO navodi da su prihodi standardnog tima opće/obiteljske medicine od 2022. porasli za 62 posto, uz mogućnost dodatnih prihoda za postupke koji nisu unutar limita koji primaju, kao i da su obiteljski liječnici rasterećeni za niz administrativnih postupaka.
Zadnjeg dana veljače djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine
Na zahtjev KoHOM-a da standardni broj pacijenata po timu ne prelazi 1500, iz HZZO-a odgovaraju da je prosječan broj osiguranih osoba po timu krajem veljače bio 1563, od toga 1392 osigurane osobe u timovima u domovima zdravlja, te 1736 osigurane osobe u timovima u privatnim ordinacijama.
Zadnjeg dana veljače u Hrvatskoj su djelovala ukupno 2282 tima opće/obiteljske medicine, od toga 1152 u domovima zdravlja, te 1130 u privatnim ordinacijama, a razlika između ukupno ugovorenog i ukupno potrebnog broja timova je 170.
Godišnji prihod standardnog tima s nositeljem doktorom specijalistom obiteljske medicine u 2022. iznosio je 69.608 eura, a od 1. veljače 116.249 eura, što znači da sada ugovorni standardni tim ostvaruje oko 10.000 eura mjesečno.
“Ukupno povećanje prihoda u razdoblju od 2022. do 2025. za standardni tim opće/obiteljske medicine porastao je za 62 posto, uz dodatne mogućnosti prihodovanja izvanlimitnih postupaka”, kažu u HZZO-u. Radi se o 10 takvih postupaka s mogućnosti prihoda bez ograničenja, a za 20 postupaka uz ograničenje od 10 ili 15 postio iznad limita.
“Kontrola jedne bolničke ustanove se evidentira kao jedna kontrola”
Za to je HZZO-a u 2024. godini osigurao 1.9 milijuna eura. Napominju i da su za osigurane osobe koje su nositelji inozemnog osiguranja, obiteljski liječnici u 2024. izvanlimitno prihodovali ukupno 2.725.630 eura. Rečeni iznos nije trošak HZZO-a, ali je prihod doktora za kojeg je HZZO osigurao sredstva.
Osvrćući se na administrativna rasterećenja, HZZO navodi da su doktori primarne zaštite oslobođeni dijela poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu za troškove prijevoza, ostvarivanja prava na bolovanja itd.
Na primjedbu KoHOM-a da se 95 posto kontrola HZZO-a odnosi na obiteljske liječnike, HZZO navodi da je kontrolom jedne bolničke ustanove obuhvaćeno više stotina doktora odnosno specijalističkih timova, a evidentira se kao jedna kontrola, jer se radi o jednoj pravnoj osobi.
“Ugovorni doktori godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu”
Broj kontrola u PZZ brojčano je po evidencijama značajno veći jer se svaki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentira kao jedna kontrola. Tijekom 2024. pri ugovornim subjektima HZZO-a proveli su ukupno 4489 redovnih i izvanrednih kontrola bolovanja, te kontrole bolovanja na zahtjev poslodavca.
Od svih kontroliranih bolovanja doktori kontrolori HZZO-a zaključe oko 30 posto bolovanja. Ističu i kako je analizom utvrđeno da ugovorni doktori prosječno godišnje imaju oko 120 kućnih posjeta po timu.
“Ukupan broj osiguranih osoba koji nemaju izabranog doktora znatno je manji od onoga što navodi KoHOM. Oko 30.000 hrvatskih državljana nije se opredijelilo za izabranog doktora opće/obiteljske medicine, te nešto više od 80.000 stranih državljana”, kažu u HZZO-u.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin6 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
(VIDEO) Erlić otvorio TikTok kanal “100postoZadar” / Prva objava: Ante Ćurković kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…