Hrvatska
Ovo su gradovi i općine koji dobivaju najviše pomoći iz državnog proračuna
Podaci Porezne uprave o financijskim transferima iz središnjeg proračuna općinama i gradovima pokazuju da sve više malih jedinica lokalne uprave i samouprave ovisi o pomoći države. Državne dotacije primaju četiri petine općina, dvije trećine gradova i većina županija.
Kako bi sve jedinice lokalne i područne samouprave osigurale dostatna sredstva za javne usluge, u Hrvatskoj postoji sustav koji obuhvaća transfere u obliku dijeljenja prihoda i dotacija općinama i gradovima s nedovoljnim financijskim kapacitetom.
Riječ je o sustavu fiskalnog izravnanja, pomoću kojeg se smanjuju nejednakosti i omogućuje da svi građani dobiju minimalan standard javnih usluga bez obzira na mjesto stanovanja.
Iznos državne pomoći ovisi o broju stanovnika i ostvarenim poreznim prihodima na njihovim područjima, piše tportal.
Sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 74 posto prihoda od poreza na dohodak raspodjeljuje se općinama, odnosno gradovima, 20 posto županijama, a preostalih šest posto odlazi za decentralizirane funkcije.
Sredstva fiskalnog izravnanja dodjeljuju se onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka. Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju utvrđuje ministar financija.
Za 2024. godinu referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine iznosi 447,75 eura, za gradove 453,27 eura, a za županije 64,58 eura po glavi stanovnika.
Jedinicama čiji su ostvareni porezni prihodi manji od navedenih vrijednosti razliku će pokriti država. Za ovu godinu utvrđen je ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja od 265,4 milijuna eura.
Od 428 općina, njih čak 350 ili 81,8 posto prima financijsku pomoć države kroz sustav fiskalnog izravnanja. Više od milijun eura u 2024. dobit će 15 općina, a najveći iznos (1,7 milijuna eura) namijenjen je podravskoj Općini Pitomača. Najviše donacija ide osiromašenim slavonskim općinama u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
Općine s najvećim iznosom državne pomoći
Pitomača – 1.711.252 eura
Čepin – 1.477.527 eura
Ivankovo – 1.412.969 eura
Suhopolje – 1.361.481 eura
Đurđenovac – 1.264.249 eura
Sibinj – 1.188.454 eura
Trpinja – 1.146.799 eura
Erdut – 1.118.779 eura
Sunja – 1.105.460 eura
Staro Petrovo Selo – 1.079.356 eura
Od 128 gradova, njih 83 ili 64,8 posto prima novac iz državnog proračuna za fiskalno izravnanje. Najveću pomoć, od pet milijuna eura, primit će Vukovar, a među prvih pet još su dva velika slavonska centra – Đakovo i Slavonski Brod. Među velikim korisnicima pomoći je i Sinj, grad koji stanka Most ističe kao ogledni primjer ekonomskog procvata.
Gradovi s najvećim iznosom državne pomoći
Vukovar – 5.013.435 eura
Slavonski Brod – 4.412.008 eura
Đakovo – 3.906.302 eura
Sinj – 3.472.090 eura
Metković – 2.827.816 eura
Kaštela – 2.765.249 eura
Petrinja – 2.482.305 eura
Vinkovci – 2.366.143 eura
Knin – 2.183.406 eura
Kutina – 2.139.561
Među korisnicima državne pomoći je i većina županija. Bez državnih donacija funkcioniraju samo Zagrebačka i pet jadranskih županija, piše tportal.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa