Mirovine od danas rastu za najmanje oko sedam posto, preliminarno je izračunao Željko Šemper. Međutim, svi potrebni podaci za izračun o cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu bit će poznati tek 20. kolovoza, što znači da umirovljenicima današnje povećanje stiže tek u rujnu sa zaostacima. Dakle, rast troškova života već se dogodio, ali stariji građani moraju se strpjeti sve do rujna, bez obzira i na rast plaća i na rast cijena.

Mirovine se usklađuju 1. siječnja i 1. srpnja prema promjenama rasta prosječne plaće i potrošačkih cijena, što znači da su one već od danas službeno veće. Međutim, više je tako u teoriji, nego u praksi, barem zasad. Naime, potrebno je pričekati sve podatke Državnog zavoda za statistiku za prethodne mjesece, kako bismo mogli izračunati točan postotak usklađivanja. Mirovinski analitičar Željko Šemper izračunao je preliminarno, prema dosad dostupnim podacima, da bi nadolazeće usklađivanje mirovina moglo iznositi oko 7,26 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Za veće usklađivanje zaslužan je rast plaća

“Cijene su u razdoblju od siječnja do svibnja, u odnosu na ono od srpnja do studenoga rasle 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na ono od srpnja do listopada, plaće su rasle za 10,2 posto. Tako prema još uvijek staroj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora rasta, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 posto”, izračunao je Šemper.

Za konačan postotak usklađivanja od 1. srpnja nedostaju podaci o cijenama za lipanj, kao i o plaćama za svibanj i lipanj, što ćemo saznati 20. kolovoza. To znači da će povećanje umirovljenicima biti isplaćeno u rujnu na mirovinama za kolovoz. Tada će dobiti i povećanje za srpanj pa će tako u rujnu na račune ‘sjesti’ dvostruki iznos usklađivanja.

Više od 600.000 umirovljenika, unatoč rastu mirovina, živi s manje od 470 eura mjesečno, o čemu smo pisali ovdje, piše Mirovina.

Teško da ćemo oboriti rekord iz lanjskog srpnja

Podsjetimo, mirovine su od 1. siječnja rasle manje nego što će to biti od 1. srpnja, za 4,19 posto, o čemu smo pisali ovdje. Inače, isplata siječanjskog usklađivanja kasni još više pa povišica umirovljenicima dolazi tek u travnju s isplatama za prethodna tri mjeseca. Rekordno usklađivanje otkako je naše države dogodilo se u jeku inflacije lani. Tada je srpanjsko usklađivanje bilo nikad većih 8,42 posto. Premda se rekord dogodio u jeku inflacije, na toliki rast mirovina više je utjecao rast plaća, nego rast cijena.

Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su od 50 usklađivanja od 1999. godine do danas, samo u deset usklađivanja cijene bile povoljniji parametar od plaća. Takvim modelom usklađivanja ne može doći do smanjivanja jaza između mirovina i plaća do obećanih 60 posto, već jedino izvanrednim povećanjem samo mirovina, o čemu više možete pročitati u analizi proteklih usklađivanja.

Usklađivanje zaostaje za rastom troškova života

Kod izračuna usklađivanja prema mjesečnim kretanjima plaća i cijena u proteklom polugodištu, a u odnosu na ono koje mu prethodi, važan faktor je i sama formula. Mirovine se usklađuju u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta (cijena ili plaća). Premda je Vlada prihvatila povećanje formule na 85:15, ona zakonski još uvijek nije provedena, a očekuje se da će se usklađivanje tek od siječnja iduće godine računati u novom omjeru. Kada bi se on primijenio sada, mirovine bi rasle više, za oko 8,73 posto. Još povoljniji iznos osigurala bi primjena povoljnijeg faktora rasta u stopostotnom omjeru.

Realno povećanje mirovina uvijek je nešto manje od postotka. Iako je riječ o vrlo malim odstupanjima, koja se broje u centima, na ukupan broj umirovljenika riječ je o nekoliko milijuna eura ‘uštede’ za državni proračun, o čemu smo pisali ovdje. Nadalje, problem je što postotak jednima donosi 30-ak eura više, a drugima po 150 eura, čime se neprestano povećava jaz između niskih i visokih primanja u starosti. Usto, umirovljenici upozoravaju da izračun i isplata umirovljenika previše kasne u odnosu na realno povećanje troškova života koje se već dogodilo u proteklih više od pola godine, na što je ovdje upozorila i umirovljenica Jasna.

Tijekom ljetnih mjeseci strani turisti počine brojne prekršaje diljem Hrvatske. Tako smo u četvrtak javili da ih je tijekom ljetne sezona 2022. i 2023. policija prijavila tek nešto manje od deset tisuća. Najviše prijavljenih stranaca javni red i mir remetilo je na području Dalmacije i Zagreba.

Sada doznajemo što su sve strani turisti radili pa ih je policija prijavila za kršenje Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Tukli se i vikali

Tako ih je 2.834 u ljeto 2022. prijavljeno zbog tuče, svađe i vike na javnom mjestu. Za taj isti prekršaj, a riječ je o kršenju Članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, godinu kasnije prijavljeno je 2.998 stranaca.

Za taj prekršaj predviđena je novčana kazna od 300 do 2.000 eura, ili pak kazna do 30 dana zatvora.

Nepristojno ponašanje

Zbog kršenja Članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno drskog i nepristojnog ponašanja na javnom mjestu koje vrijeđa druge građane ili narušava njihov mir u ljeto 2022. prijavljeno je 919 stranih državljana. U ljeto 2023. za kršenje tog članka prijave je zaradilo 948 stranih turista.

Za taj prekršaj zakon predviđa novčanu kaznu 700 do 4.000 eura ili kaznu zatvora do 30 dana.

Vrijeđanje policajaca

Idući prekršaj koji su stranci najviše činili tijekom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj bilo je omalovažavanja policajaca i drugih službenih osoba. Za to je također predviđena kazna od 700 do 4.000 eura ili do 30 dana zatvora.

Ovaj prekršaj u ljeto 2022. počinilo je 529 stranih turista, a godinu kasnije zbog toga su prijavljena 592.

Životinje bez nadzora

Kršen je i Članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a riječ je držanju životinja bez nadzora. Zato zakon propisuje od 200 do 1.000 eura kazne.

MUP je za N1 potvrdio da je tijekom ljeta 2022. zbog ovog prekršaja prijavljeno 388 stranaca, dok ih je u ljeto 2023. prijavu zbog držanja životinja bez nadzora zaradilo 368.

Opijanje na javnom mjestu

Peti najčešći prekršaj bilo je opijanje i uživanje droge na javnim mjestima.

I to se kažnjava s 200 do 1.000 eura novčane kazne. U ljeto 2022. zbog toga su prijavljena 544 stranca, a u ljeto iduće godine njih 150.

U ponedjeljak, 1. srpnja, počinju ljetna sezonska sniženja. Prilika je to potrošačima iscrpljenima inflacijom i naraslim životnim troškovima, da povoljnije kupe odjeću i obuću, neki kućanski uređaj ili koji drugi proizvod koji izvan sezone popusta možda samo gledaju u izlogu.

Sezona sniženja često je i vrijeme kada se kupci žale na razne nepravilnosti i nedosljednosti u prodaji robe pa i razne trgovačke smicalice.

Mnogi možda ne znaju da u svrhu sprečavanja takvih propusta ili zavaravajućih praksi postoji Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, usklađen s europskim direktivama o boljoj zaštiti potrošača. Onaj na snazi donijelo je tadašnje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u ljeto 2022. godine nakon što je prethodno donesen novi Zakon o zaštiti potrošača.

Dva sezonska sniženja po 60 dana

Pravilnikom je propisano da se sezonsko sniženje odvija dvaput godišnje. Zimsko sezonsko sniženje započinje 27. prosinca, ljetno sniženje 1. srpnja, a oba mogu trajati najdulje 60 dana. Prema tome, ljetno sezonsko sniženje koje počinje u ponedjeljak trajat će tijekom srpnja i kolovoza. Ili do isteka zaliha.

Tijekom razodblja sezonskog sniženja trgovac je dužan istaknuti dvije cijene na artiklu – sniženu cijenu i najnižu cijenu istog proizvoda tijekom 30 dana prije početka sezonskog sniženja. Obje cijene moraju biti istaknute vidljivo i čitljivo kako bi kupcu bilo jasno o kolikom sniženju se radi u odnosu na redovnu cijenu.

To se, prema spomenutom Pravilniku, jedino ne odnosi na oglašavanje usluga i ugovore o pružanju usluga sklopljene izvan poslovnih prostorija i na daljinu.

Može i do isteka zaliha

Ako u 60 dana trajanja sezonskog sniženja trgovac ne proda svu robu koja je na popustu, može nastaviti s prodajom robe po najnižoj sniženoj cijeni sve do isteka zaliha ističući isključivo tu cijenu.

Za razliku od akcijskih prodaja i rasprodaja, sezonsko sniženje podrazumijeva prodaju proizvoda po istoj sniženoj cijeni i nakon isteka sezone, a do isteka zaliha. S tim da se nakon isteka 60 dana takva prodaja više ne smije reklamirati kao sezonsko sniženje.

Kome prijaviti nepravilnosti?

Ako roba kupljena na sezonskom sniženju ima neki materijalni nedostatak, za nju vrijede odredbe Zakona o obveznim odnosima.

To znači da trgovci odgovaraju za sve takve nedostatke u roku od dvije godine od dana kupnje, osim za proizvode sa greškom.

Sve uočene nepravilnosti vezane uz sezonska sniženja, osobito lažno oglašena sniženja, kupci mogu prijaviti Tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata – osobno, pisanim putem na adresu Državnog inspektorata (Šubićeva 29, 10000 Zagreb) ili putem online obrasca za podnošenje prijave koji možete naći OVDJE.