Politički analitičar Krešimir Macan komentirao je odnos predsjednika Zorana Milanović i premijera Andreja Plenkovića te nadolazeće predsjedničke izbore. Macan kaže da smo ušli u novu etapu sukoba Milanović – Plenković. “Ovo je predsjednička kampanja. Milanović vrlo lukavo, smišljeno koristi svoju poziciju kako bi eliminirao sve druge kandidate. Svi su sa strane jer je sukob Milanović -Plenković. Time Milanović poručuje: znate koga morate birati – njega ili mene”, smatra Macan.

Prije je bilo neslaganje, a sad je do kampanje, tvrdi Macan.

“Manipuliraju i jedan i drugi. Milanović možda malo bolje. Ali lažu i jedan i drugi.”

Milanović i Plenković su sada u svoj sukob uključili i Hrvatsku vojsku, a uskoro ističu mandati i većini diplomata.

“Gledat ćemo to do kraja ovog mandata, a ako hrvatski građani ne odluče drugačije, vjerojatno ćemo gledati i sljedećih pet godina, što je vrlo žalosno za hrvatsku diplomaciju”, rekao je Macan i dodao da nam nestaju najbolji kadrovi iz diplomacije.

“Diplomacija je isto kao i vojska – živi posao. Morate raditi taj posao da biste bili utrenirani i dobri. Nažalost stradavaju i jedni i drugi, vojska i diplomacija”, ističe.

Macan smatra da će predsjednička kampanja biti gora od parlamentarne.

“Mislim da predsjednik Milanović s ovom strategijom bolje prolazi nego ostali. On je u prvom planu. Oni koji ga vole voljet će ga i sad, bez obzira manipiulirao on ili lagao. A isto vrijedi i za HDZ-ovce. Ali dolazimo do polarizacije kao u Americi. Nema više argumenata. Trump priča jedno, Harris priča drugo i njihovi ne mogu uopće razgovarati.”

Macan tvrdi da uvijek neodlučni odlučuju, a oni koji su sigurni u svog kandidata se polariziraju. “Milanović homogenizira apsolutno svoje birače. Drugih nema u medijima. Gdje su?”

“Milanović ni ne spominje Primorca jer mu je nebitan”
Za kandidata Dragana Primorca, Macan smatra da nije izašao iz sjene Andreja Plenkovića. “Imao je prilike gdje je mogao nastupiti jače, ispalo je baš da ponavlja narativ HDZ-a.”

Primorac radi odličan posao što se tiče terena, ukazuje Macan.

“Ali ovdje se radi o dva milijuna birača. Ne možete doći do dva milijuna birača terenskim radom, nego kroz medije. Predsjednik Milanović je postavio okvir u kojem su svi drugi nebitni. Primorac mora pod svaku cijenu probiti taj okvir da bi bio relevantan. Vidite da Milanović njega rijetko kad spominje i to je dokaz da se radi taj okvir. Jer ako se ne osvrće na njega, nije mu bitan”, kazao je Macan.

I za ostale kandidate Macan poručuje da bi se trebali više pojavljivati u medijima, kako bismo više čuli o njima.

Od više od 2.800 vještina na radnim mjestima koje je identificirao Indeed Hiring Lab, ni za jednu nije “veoma vjerojatno” da će biti zamijenjena generativnom umjetnom inteligencijom, navodi se u izvješću objavljenom 25. rujna.

Većina vještina, njih 68,7%, ima “veoma malu” ili “malu vjerojatnost” da će biti zamijenjena umjetnom inteligencijom, dok 28,5% vještina može “potencijalno” biti zamjenjivo.

Indeed izvješće ispitalo je vještine kao što su komunikacija, liderstvo i organizacija, više tehničkih vještina uključujući specifične jezike kodiranja i praktične vještine kao što su kuhanje i davanje lijekova, piše CNBC, a prenosi Nova.rs.

Nema posla u kojima AI može skroz zamijeniti čoveka
“uspjeli smo uzeti sve ove vještine, mapirati ih na više milijun oglasa za posao koje smo imali u posljednjih godinu dana, a zatim procijeniti: Bi li AI mogao zamijeniti ljudsko biće u obavljanju ove konkretne funkcije posla?”, kaže Svenja Gudell, glavna ekonomistica kompanije Indeed. “Kada smo to uradili, rezultat je zapravo bio prilično upečatljiv, jer smo otkrili da zaista ne postoje vještine – doslovno ih je nula – koje bi vrlo vjerojatno bile zamjenjive.” Indeed je koristio GPT-4o, najnoviji OpenAI multimodalni generativni AI model, za procjenu vlastite sposobnosti za obavljanje radnih vještina u tri oblasti: pružanje teorijskog znanja u vezi s vještinama, korištenje tih vještina za rješavanje problema i izvršavanje tih vještina bilo fizički ili digitalno. Model je zatim koristio tu procjenu da ocijeni vjerojatnost može li generativna umjetna inteligencija zamijeniti osobu u izvršavanju date vještine.

Istraživanje pokazuje da je umjetna inteligencija za sada prikladna samo da služi kao podrška radnicima: iako AI ima relativno visoku tehničku kompetenciju, bez jače sposobnosti rješavanja problema i praktične funkcionalnosti, ne može se natjecati s ljudskim radom.

Gudell navodi da bi AI mogao služiti kao vrlo napredan digitalni asistent i mogao bi nas učiniti produktivnijima u nekim postavkama. “Ali, to još uvijek ne zamjenjuje čovjeka.”

Poslovi u kojima AI ima najveći potencijal
Ipak, istraživači su u svojoj studiji razmotrili 16 zanimanja i istaknuli pet poslova koji uključuju najveći udio vještina koje imaju potencijal da budu zamijenjene umjetnom inteligencijom. To su:

Računovodstveni stručnjaci

Specijalisti za marketing i oglašavanje

Programeri softvera

Administrativno pomoćno osoblje u zdravstvu

Osiguravajuća potraživanja i službenici inspekcije

“Tehnička i često ponavljajuća priroda vještina potrebnih za te uloge daje prednost AI-u, pored činjenice da ta zanimanja obično zahtijevaju manje fizičke interakcije”, kaže Gudell.

S druge strane, najmanje je vjerojatno da će zanimanja koja zahtijevaju razmjenu klijenata ili kupaca, fizičko prisustvo ili rješavanje problema koji se manje ponavljaju biti zamjenjiva, dodaje ona, navodeći kao primjer poslove u zdravstvu, kao što je medicinska sestra.

Ipak, radnici ne bi trebali zazirati od određenih puteva u karijeri koji su podložniji zameni AI-om, kaže Gudell. Umjesto toga, objašnjava ona, ljudi koji su zainteresirani za razvoj softvera, na primjer, trebaju naučiti koristiti AI alate kako bi povećali svoju produktivnost i povećali svoju konkurentnost na tržištu rada.

Gosti Novog dana kod našeg Tihomira Ladišića bili su Miodrag Katalenić, direktor CATEH-a, i Mladen Šercer, direktor medicinske proizvodnje u CATEH-u, koji su govorili o velikom medicinskom uspjehu u KB-u Dubrava i svojim medicinskim proizvodima.

Podsjetimo, prvi put u Hrvatskoj i regiji neurokirurzi su pacijentici ugradili printani nadomjestak lubanje od PEEK-a, materijala koji je najsličniji kosti. Iako je riječ o iznimno skupom nadomjesku, koji stoji od 5 do 7 tisuća eura – pacijenti ga mogu dobiti na teret HZZO-a.

Miodrag Katalenić opisao je sami medicinski pothvat: “To je dosta složen proces iza kojeg stoji desetogodišnje istraživanje. Što se tiče konkretnog slučaja u Dubravi, to je rezultat petogodišnjeg istraživanja i suradnje s proizvođačem rada. Ovakvom metodom, tehnologijom 3D printanja se nadomješta svaki dio tijela, na osnovu CT-a pacijenta izradi se postojeće stanje i na osnovu tog modela se po mjeri pacijenta napravi implantant koji odgovara točno tom pacijentu. ”

Kada pacijent može dobiti implantant?

Katalenić je objasnio u kojem slučaju i na koji način pacijent može dobiti nadomjestak za dio tijela: “Kada liječnik koji liječi pacijenta odluči da konvencionalni i serijski proizvodi njemu nisu adekvatni i nisu najbolje rješenje, onda se kontaktira nas da se napravi individualni proizvod. Mi radimo isključivom implantante na zahtjev liječnika po mjeri pacijenta.”

Mladen Šercer odgovorio je na pitanje kako se tvrtka odlučila baš za ovu tehnologiju proizvodnje: “Istraživali smo nekoliko tehnologija i proizvođača dok se nismo odlučili za proizvođača kod kojeg smo kupili printer. Prevladavajuća odluka je bila da je to printer s certifikatom i da ne mijenja ulazna svojstva materijala na izlazu iz printera tako da imamo potpunu biokompatibilnost materijala.”

Direktor CATEH-a naveo je što je sve tvrtka proizvela: “Uglavnom se radi o nadomjescima kosti glave, kralješcima, kostima lica i čeljusti, to je primarno. Naša ocjena je da ovaj materija u sadašnjem stanju još nije primjenjiv za duge kosti, proteze koljena ili kuka.”

U kojim se bolnicama mogu dobiti implantanti?

Objasnio je u kojim se sve bolnicama mogu dobiti ovakvi implantanti te istaknuo da se ovakav zahvat može izvesti na teret HZZO-a: “Za sada imamo potpisane ugovore s KBC-om Zagreb, KBC-om Sestre milosrdnice, KB-om Dubrava, Općom bolnicom u Dubrovniku i Općom bolnicom u Zadru. Mogućnost imaju, da tom tenderu pristupe, i sve druge bolnice u Hrvatskoj. Prepoznati smo od strane HZZO-a i uvidjeli su benefit naših proizvoda na pacijente.

Šercer je pojasnio kako tijelo reagira na takve materijale: “Uvijek postoji mogućnost komplikacija za pacijenta iz raznih razloga. Mi smo u 50-ak operacija imali dvije do tri komplikacije koje se ne dovode u vezu s našom tehnologijom. Jedan pacijent je operiran pod temperaturom, drugi je živio u nehigijenskim uvjetima….”

“U svjetskim okvirima imamo vrlo mali broj komplikacija i vrlo smo ponosni na to”, dodao je.