Grad
Hod za život 1. lipnja u Zadru
Građani koji se zalažu za temeljno ljudsko pravo, pravo na život za sve ljude, ove će godine hodati u 15
hrvatskih gradova. Deseci tisuća građana svojim će sudjelovanjem u Hodu za život, obitelj i Hrvatsku kroz
peti, šesti i deveti mjesec ove godine slaviti životi, iskazujući solidarnost s nerođenim djetetom, svakim
djetetom, majkom i ocem.
Prvi Hod za život održan je 2016.g. u Zagrebu, te se od tada svake godine broj gradova i sudionika povećava.
Uz grad Sinj, po prvi puta za život hodat će se i u gradu Opuzenu, koji se ovoj rijeci života u dolini Neretve
pridružio uz Ploče i Metković.
Želimo da Hrvatska bude zemlja u kojoj se poštuje svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti.
Ova miroljubiva inicijativa građana potrebna je u svakom gradu i svakoj sredini, jer traži uvažavanje
znanstvenih činjenica koje izvan svake sumnje potvrđuju da život svakog od nas počinje začećem, već 18.
dan od trenutka začeća djetetu kuca srce.
Sva ljudska bića prolaze isti put razvoja. Svi mi, proveli smo prvih devet mjeseci u tijelu svoje majke. I
povezani smo zajedničkom stvarnošću da nam u tih prvih devet mjeseci, još intenzivnije nego inače u
životu, treba ljubav i zaštita naše majke, oca i cijelog društva. Nema nerođenog djeteta koje nikome nije
važno! Svako je dijete željeno od nekoga.
Mi hodamo za sve one majke koje u trenutku najveće životne krize nemaju podršku obitelji i društva.
Istraživanja pokazuju da 75% žena koje su imale pobačaj kažu da su to učinile zbog ekonomskih razloga ili
pritiska okoline. Tražimo da država trudnicama koje se nalaze u teškim životnim prilikama pruži konkretnu
financijsku pomoć. A ne da im se prekid života vlastitog djeteta nameće kao jedini izlazak iz teške situacije.
Pobačaj nikad nije rješenje. Niti za majku. Niti za dijete. Niti za oca.
U Hrvatskoj se sustavno krše radna prava trudnica i majki male djece. Nakon povratka s rodiljinoga dopusta
žena se vraća na manje zahtjevna i niže plaćena radna mjesta. Ograničava se njihovo zakonsko pravo na
brigu o bolesnoj djeci. Zbog majčinstva im se ne produžuju ugovori o radu. Istovremeno se iz pozicija
političke moći usmrćivanje zdrave i bolesne djece u majčinoj utrobi proglašava – poželjnim. Ženi koja je
usmrtila svog bolesnog, nerođenog sina koji je mogao preživjeti izvan njezinog tijela – dodjeljuje se novčana
nagrada. Kakav odnos se time stvara prema
svoj bolesnoj djeci u društvu? Majčinski poziv, odnosno požrtvovno ulaganje ljubavi, zdravlja, vremena i
novaca u svoju djecu nije samo izvor osobne radosti i ispunjenja za brojne naše sugrađane, već i ulaganje u
najveću objektivnu društvenu vrijednost – čovjeka.
Suosjećamo i sa svakom majkom koja se suočava s teškom dijagnozom svoga djeteta, kao i sa svim
roditeljima koji nose teško breme bolesti sa svojom djecom. Upravo ovim Hodom svima njima izražavamo
podršku i ohrabrenje. Svaki je ljudski život vrijedan i zaslužuje zaštitu!
Očekujemo zakon koji štiti pravo na život nerođenog djeteta poštujući najnovije znanstvene spoznaje. Isto
tako, naglašavamo važnost prava na priziv savjesti naših liječnika, medicinskog osoblja i farmaceuta, kao
temeljnog ljudskog prava, zajamčenog Općom deklaracijom o ljudskim pravima.
Pravo na život je temeljno ljudsko pravo iz kojeg proizlaze sva druga ljudska prava! Nikada, baš nikada ne
pomažemo majci, tako da joj “pomognemo” da prekine život svoga djeteta. Usmrćivanje djeteta ni u kojem
slučaju nije izraz suosjećanja ili pomoć. I zato zagovaramo nultu toleranciju prema nasilju nad
nerođenom djecom. Uvijek pomažemo ženi kada joj pomognemo zaštititi život svoga sina ili kćeri.
Grad
Deset odličja atletičara AK Alojzije Stepinac u Dubrovniku
Na 6. Međunarodnom otvorenom prvenstvu Dubrovnika, na kojem je sudjelovalo preko 700 natjecatelja iz 28 klubova u više od 70 disciplina, atletičarke i atletičari AK Alojzije Stepinac iz Zadra osvojili su 10 medalja i tri četvrta mjesta.
Zlatne medalje osvojile su Paula Dominiković na 60 m, Petra Marasović u skoku u vis te Leona Petani na 800 m. Srebrne medalje pripale su Mihaelu Draževiću (kugla), štafeti 4×60 m limačice 2013. (Vita Gambiraža, Ita Halić, Ines Barančić, Iva Peroš) te Pauli Dominiković na 800 m. Brončana odličja osvojili su Matija Antišin u skoku u dalj, Tija Šestan na 60 m i Ines Barančić u dvije discipline – 60 m i skoku u dalj. Četvrta mjesta zauzeli su Lucija Ivon na 60 m, Rahela Miolović u bacanju kugle te Ita Halić na 60 m.
Uspješno su nastupili i ostali predstavnici kluba: Iva Peroš, Kate Bajlo, Roko Magaš, Iva Dražević, Zara Pašeta, Ina Grubešić, Aurora Ivulić, Sara Sturnela i Eva Torbarina.
„Ponosni smo na naše mlade sportaše koji su pokazali iznimnu borbenost i predanost. Ovi uspjesi rezultat su njihovog truda i zalaganja, kao i podrške koju smo dobili. Ogromne čestitke i zahvale našim domaćinima, Atletskom klubu Dubrovnik, na izvanrednoj organizaciji cjelokupnog natjecanja te prelijepom gostoprimstvu. U Dubrovniku se uvijek osjećamo kao da smo doma“, rekao je glavni klupski trener Slobodan Miolović.
Već u subotu, 26. listopada slijede nova atletska uzbuđenja. U organizaciji AK Alojzije Stepinac u Škabrnji će se održat Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u krosu s više od 350 sudionika.
Grad
Na Sveučilištu u Zadru 0tvoren Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori“
Povodom obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea (Šibenik, 1802. – Firenca, 1874. ) Odjel za talijanistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je Međunarodni znanstveni skup „Nikola Tommaseo: kulturni i geografski obzori”, u partnerstvu sa Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia, Società Dante Alighieri – Comitato di Zara, Società Dalmata di Storia Patria te u suradnji s Muzejom grada Šibenika.
Sudionike je uime Znanstveno-organizacijskog odbora danas na početku programa pozdravila pročelnica Odjela za talijanistiku izv. prof. dr. sc. Ana Bukvić, zahvaljujući domaćim i stranim izlagačima, posebice predsjedniku udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Venezia dr. Brunu Crevato-Selvaggiju, predstavniku Società Dalmata di Storia Patria Carlu Ciprianiju, umirovljenom profesoru i talijanistu Živku Nižiću, prof. dr. sc. Nedjeljki Balić-Nižić te izv. prof. dr. sc. Bošku Knežiću, predsjedniku Udruge Società Dante Alighieri – Comitato di Zara.
Nakon izložbe Nikola Tommaseo u fondu Znanstvene knjižnice u Zadru, koju smo organizirali u svibnju te studentskog projekta Niccolò Tommaseo tra le due sponde dell’Adriatico, ponosni smo što ćemo ovaj niz događanja obilježavanja 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea zaključiti ovim skupom, i to upravo na Odjelu za talijanistiku, u zgradi koja je srce Sveučilišta u Zadru. Iako na Sveučilištu postoje suvremenije i uređenije dvorane, rijetke su s ovakvim pogledom, stoga smo odlučili upriličiti ovaj događaj u dvorani u kojoj generacije studenata talijanistike stječu svoja znanja. To je dvorana u kojoj se već desetljećima čitaju Dante, Petrarca, Boccaccio, Machiavelli, Goldoni i drugi pisci, istaknula je Bukvić.
Odjel za talijanistiku ponosno baštini dugu obrazovnu tradiciju podučavanja talijanskog jezika i književnosti te tradiciju proučavanja hrvatsko-talijanskih jezičnih, književnih i kulturnih prožimanja između dviju obala Jadrana. Doprinos istraživača Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadr, izuzetan je i vrijedan, o čemu svjedoče brojne znanstvene monografije, znanstveni i stručni radovi objavljeni u Hrvatskoj i inozemstvu, znanstveni projekti, 14 izdanja međunarodnog znanstvenog skupa „Književnost, umjetnost, kultura između dviju obala Jadrana” s pripadajućim zbornicima te nedavno utemeljeni časopis SPONDE – Časopis za jezike, književnosti i kulture između dviju obala Jadrana.
Posebno mjesto u tim proučavanjima pripada Nikoli Tommaseu, slavnom Šibenčaninu, književniku, kritičaru, leksikografu, filozofu i prevoditelju. Njegov lik i djelo predmet su trajnog interesa filološke kritike do današnjih dana. Nikola Tommaseo neizostavno je ime i referenca u ostalim talijanističkim istraživanjima književnosti u Dalmaciji u 19. stoljeću. Ovaj skup razotkriva njegov doprinos kulturnoj i književnoj baštini Dalmacije u 19. stoljeću te baca svjetlo na odnose, utjecaje, odjeke i kolizije koje su imale dvije kulture u kontaktu, rekla je Bukvić.
Nakon izlaganja na Sveučilištu u Zadru sutrašnji dan posvećen je obilasku Šibenika te posjetu izložbi Tommaseove ostavštine u Muzeju grada Šibenika.
Skup je organiziran u okviru projekta Progetti di recupero, conservazione e valorizzazione del patrimonio culturale risalente alla Repubblica Serenissima di Venezia nell’Istria, nella Dalmazia e nell’area mediterranea, 2024 (Regione del Veneto), posvećenog obilježavanju 150. godišnjice smrti Nikole Tommasea, središnje ličnosti dalmatinskog devetnaestog stoljeća. U okviru istog projekta održat će se znanstveni skupovi u prosincu u Rimu, a u siječnju u Veneciji.
Grad
Izložba “Jedan svijet” u Providurovoj palači otvorena do 19. listopada 2024.
Izložba – Jedan svijet- , postavljena u prosincu 2022. u Providurovoj palači pod kustoskom koncepcijom Branka Franceschija ostaje otvorena za posjetitelje još do kraja ovog tjedna.
Reprezentativna djela iz postava zbirke Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Zagreb mogu se razgledati uz slobodan ulaz zaključno sa subotom, 19.10.2024.
Radno vrijeme izložbenih prostora Providurove i Kneževe palače je od utorka do subote od 10 do 20 sati.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa