Hrvatska
NAJVIŠE UGRIZA U ZADARSKOJ I SPLITSKOJ ŽUPANIJI / Stiže ljeto, sve je više zmija u prirodi. Kod nas obitava 15 vrsta, evo koje su otrovne…
Bliži se ljeto, vrijeme kad u prirodi ima najviše ljudi, ali i zmija. Doduše, zbog klimatskih promjena – sve blažih zima i sve toplijih proljeća – i zmije se u okolišu pojavljuju ranije nego inače.
Prije nekoliko dana, splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević objavio je na Facebooku snimku zmije negdje na području grada te napisao: “Kako je zatoplilo ne treba se čuditi većoj prisutnosti zmija u Dalmaciji koja obiluje kršem.”
Još je dodao da je u gradskom kotaru Blatine-Škrape uočena šara poljarica, a da su radnici kod škole u Žrnovnici naišli na crnokrpicu, jednu od dvije poluotrovnice koje obitavaju u Hrvatskoj.
Zakonom zaštićeno 12 vrsta zmija
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na svojim stranicama ističe da na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve tri pripadaju rodu ljutica koje su prepoznatljive po cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Od neotrovnica takve zjenice ima jedino spomenuta crnokrpica.
U HZJZ-u napominju da je 12 vrsta, uključujući sve spomenute otrovnice, strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.
Ovo su tri zmije otrovnice u Hrvatskoj…
Poskok
Poskok je najotrovnija i naopasnija zmija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi. Obično je pepeljasto-sive pa do smećkaste ili crvenkasto-smećkaste boje, a naraste do 65 centimetara, rijetko do 90 centimetara. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili cik-cak, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.
Riđovka
Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 centimetara, a iznimno do 90 centimetara i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni primjerci.
Planinski žutokrug
Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manji – naraste do 50 centimetara. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.
Otrovi poskoka i riđovke izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i nesvjestica, mučnina, povraćanje i znojenje jer u njihovom otrovu u manjoj mjeri ima i neurotoksina.
Ne pokušavajte izbliza ni fotografirati zmiju
Što se prevencije tiče, HZJZ preprouča da bi dvorišta u kojima se pojave zmije trebalo ukloniti njihove moguće zaklone poput nakupina kamenja ili različitih predmeta, suhoga granja, drva i sličnog te zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume. Pokušaj hvatanja ili fotografiranja zmije iz blizine opasna je radnja koja može uzrokovati njen napad i ugriz.
U prirodi se preporuča nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza, nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava. Pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice. Valja izbjegavajti područja izvan staza i paziti da se ne staje na nepregledna mjesta. Dođe li do susreta sa zmijom, ne treba ih dirati i uznemiravati niti ih se smije ubijati. Najbolje ih je zaobići.
Oprezno i s dvjema poluotrovnicama
Na stranicama HZJZ-a stoji da u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Zmajur je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama. Ta zmija naraste i do dva metra. Crnokrpica je dosta manja, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.
Ipak, HZJZ preporuča da se i u slučaju njihova ugriza ode liječniku radi čišćenja rane i eventualne dopunske doza cjepiva protiv tetanusa.
U 20 godina troje umrlih od ugriza zmije
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5,4 milijuna ugriza zmija, od čega polovica slučajeva rezultira otrovanjem. Oko stotinu tisuća ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica ugriza zmija. Većina tih pojava događa u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a vrlo rijetko u Europi.
U Hrvatskoj se najviše ugriza dogodi od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju, a najveći broj ugriza zmija otrovnica zabilježen je 2018. godine – čak 40.
Od 2005. naovamo u Hrvatskoj su zabilježena tri smrtna slučaja od ugriza zmije, posljednji 2013. godine. U dva slučaja radilo se o starijim osobama od 69 i 80 godina, dok je treća žrtva bio jednomjesečni dječačić. Njega je 2007. godine ugrizao poskok na padinama Kozjaka kod Splita gdje je s roditeljima bio na izletu. Ugrizi otrovnica najčešće su bili zabilježeni na područjima Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije.
Mali broj ugriza godišnje
Dobra je vijest što je Vlada ovih dana dala suglasnost Imunološkom zavodu da odabere najpovoljnijeg izvođača za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici. Time bi se obnovila proizvodnja tog seruma po kojemu je Imunološki zavod bio poznat.
Prošle godine je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić, gostujući na N1 televiziji, upozorio je na male zalihe zmijskog protuotrova kazavši da je Imunološki zavod zadnji put proizveo protuotrov još 2013. godine.
Na zalihama je prije dvije godine bilo stotinjak ampula protuotrova, a Čardžić je kazao da u Hrvatskoj godišnje u prosjeku bude dvadesetak ugriza zmija otrovnica.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
FOTO / Proslavljena 50. godišnjica izgradnje župne crkve sv. Josipa na Plovaniji
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja
SADA SE NE ČINI TAKO, ALI… Za vikend kreću obilne kiše, grmljavina i jak vjetar
