ZADAR / ŽUPANIJA
“OČARAVAJUĆI MIKS RAZLIČITIH POVIJESNIH ETAPA” / The Times uvrstio i Zadar na popis “13 mjesta koja morate posjetiti u Hrvatskoj”
Ugledni britanski medij je prepoznao 13 mjesta u Hrvatskoj koja bi svaki putnik trebao istražiti.
“Jadranskoj obali Hrvatske teško je odoljeti, no, postoji još mnogo regija koje su udaljene od obale, gdje se prirodne ljepote stapaju s prekrasnim povijesnim gradovima i UNESCO-vom svjetskom baštinom”, napisali su The Times, a zatim izdvojili 13 nezaobilaznih lokacija.
1. Zagreb
“Nema lošeg vremena za posjetiti najveći grad Hrvatske”, napisali su.
“Zimi posjetite brojne božićne sajmove, a ljeti pronađite osvježenje u jednom od devet parkova u Zelenoj potkovi, gdje ćete često naći štandove s hranom i pozornice sa živom glazbom.”
A ono najbolje? Kao najveći adut našeg glavnog grada, The Times izdvaja male gužve.
“U barovima na otvorenom u Tkalčićevoj ulici ima mjesta za sve”, piše The Times.
“Neće vam trebati više od nekoliko dana da obavite osnove: lutanje srednjovjekovnim starim gradovima blizancima, Kaptolom i Gradecom, vrtnja oko bajkovite katedrale i brojnih muzeja (probajte konceptualni Muzej prekinutih veza, Muzej grada Zagreba ili Nacionalni muzej moderne umjetnosti), posjet jutarnjoj tržnici hrane i cvijeća Dolac i, naravno, ispijanje piva.”
2. Park prirode Kopački rit
“U sjeveroistočnoj Hrvatskoj nalazi se potpuno drugačiji svijet od ljetovališta na Jadranu. U Parku prirode Kopački rit, gdje se sastaju rijeke Dunav i Drava, okruženi ste vodama koje čine jednu od najvećih europskih močvara. Cijeli prirodni rezervat vrvi nevjerojatnom količinom divljih životinja, u kojima je najbolje uživati u jednom od izleta brodom koji lijeno klizi kroz ovaj mirni krajolik”, slikovito su Kopački rit opisali The Times
3. Dubrovnik
Umjesto obilaska dubrovačkih zidina u ranim jutarnjim satima, The Times preporuča da svoj dan u Dubrovniku započnete malo drugačije: “Prošetajte ulicama na južnoj strani grada i posjetite stabla naranče u Franjevačkom samostanu. Zatim je vrijeme za piće i kupanje u Buza Baru, smještenom iznad litica koje su inspirirale Igru prijestolja.”
“Do 17 sati, temperature i gužve će opasti”, pišu The Times, pa tako za ovo razdoblje dana predlažu posjet kuli Minčeti: “S kule ćete lako vidjeti zašto je Hrvatska prozvana Biserom Jadrana, a ako vam ovo nije dovoljno visoko, probajte zalazak sunca na 400 metara visokom brdu Srđ.”
4. Nacionalni park Plitvička jezera
“Zaputite se u Nacionalni park Plitvička jezera zbog slapova koji se spuštaju kroz 16 jezera”, predlaže The Times.
“Ovaj krajolik je dom za vukove, orlove, divlje mačke i jelene, kao i za planinare i bicikliste”, dodali su.
Električni čamci voze po glavnom jezeru Kozjak, vodeći do brojnih staza pokraj slapova i jezera najljepše tirkizne nijanse.
5. Zadar
The Times naziva Zadar “očaravajućim miksom različitih etapa povijesti”.
“Većina se povijesnih znamenitosti nalazi unutar starog grada, koji se nalazi na vlastitom poluotoku.
Na samo jednom trgu naći ćete ostatke antičkog rimskog foruma, crkvu sv. Donata iz devetog stoljeća, romaničku katedralu sv. Stošije i Benediktinski samostan Svete Marije iz 11. stoljeća. Zatim prošetajte do obale kako biste vidjeli dvije moderne umjetničke instalacije – Morske orgulje i Pozdrav suncu”, napisali su.
6. Split
“Split je živa povijest”, napisali su, a zatim preporučili brojne splitske vinske barove i konobe, kao i šetnju antičkim ruševinama i Dioklecijanovom palačom.
Napomenuli su, što je posebno važno za turiste, da je iz Splita moguće trajektom doći na brojne otoke u blizini, poput Brača, Hvara i Visa.
7. Istra
The Times predlažu posjet Istri u kasno proljeće: “Vrijeme je dovoljno toplo da uronite u čisto more i obiđete vinarije na otvorenom, a fantastična je i hrana.”
“Ljupki hoteli otvaraju se u brdima koja podsećaju na Toskanu, a što se tiče čiste romantike, teško je nadmašiti grad Rovinj”, napisali su.
8. Omiš
Omiš preporučuju svima koji su željni avanture: “Teško je pronaći obalni grad s dramatičnijim okruženjem. Rijeka Cetina, koja se ulijevea u Jadran, juri kroz klance i kanjone te dijeli grad na dva dijela”, napisali su pa dodali: “Ako vam penjanje po stijenama nije dovoljno uzbudljivo, probajte zipline ili pješačenje do vrha tvrđave Mirabella.”
9. Park prirode Biokovo
“Planinarenje ovdje je izvanredno”, ističu.
“Krećite se po kamenitim stazama koje vode prema divnim pogledima na more i zaustavite se kod prigodno smještenih koliba koje nude hladne čaše piva.”
Strastveni planinari će htjeti krenuti prema vrhu Sveti Jure, drugom najvišem vrhu Hrvatske, visokom 1.762 m, a ako se osjećate ugodno na visini, ili želite testirati sebe, The Times preporučuju Skywalk.
10. Šibenik
I dok većina turista Šibenik vidi samo kao polazišnu točku za posjete obližnjem Nacionalnom parku Krka i Nacionalnom parku Kornati, oni upućeniji shvatit će da je ovaj povijesni grad puno više nego što se na prvu čini.
“Izgubite se u mreži venecijanskih mramornih ulica i posjetite veličanstvenu katedralu sv. Jakova iz 15. stoljeća koja je jedina europska katedrala izgrađena isključivo od kamena. Slijedite uličice prema vrhu grada i doći ćete do triju veličanstvenih venecijanskih utvrda – Sv. Ivana (koji uključuje otvoreno kazalište za ljetne koncerte), Barone i Sv. Mihovila. Sve pružaju panoramski pogled na grad. Četvrta tvrđava, Sv. Nikole, nalazi se na kraju dugog planinarskog puta duž Kanal sv. Ante i nagrađuje vas još impresivnijim pogledima.”
11. Pelješac
“Pelješac je najbolji za ljubitelje vine”, piše The Times.
“Nakon što završite svoju vinsku turu, okupajte se na nekim od šljunčanih uvala na zapadnoj strani – probajte Divnu, Belečicu ili gradsku plažu Orebić.”
Ako ste spremni za planinarenje, The Times predlaže šetnju Stonskim zidinama i posjet selu Mali Ston, gdje ćete probati neke od najboljih kamenica i dagnji.
12. Nacionalni park Krka
“Počnite u Skradinu, s vožnjom u brodu duž rijeke. Neće vam trebati dugo i već ćete svjedočiti nizu spektakularnih slapova”, napisali su.
13. Delta rijeke Neretve
“Delta Neretve oko grada Ploča pruža krajolik kakav ne možete vidjeti nigdje drugdje u Dalmaciji”, ističe The Times.
“Dok se rijeka ulijeva u more, stvara prekrasan svijet potoka, jezera i močvara, a ljubitelji pješčanih plaža krenut će ravno prema Delta Beachu na ušu rijeke, gdje se mogu okušati u kiteboardingu”, dodali su.
ZADAR / ŽUPANIJA
BOŽIĆNA ČESTITKA / Nadbiskup Zgrablić: “Gradimo Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, obiteljima, na radnom mjestu i u našoj Domovini”
U nastavku donosimo božićnu čestitku zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića:
“Draga braćo i sestre!
Božić 2024. godine radosno očekujemo zbog milosnog početka Jubilejske godine koju papa Franjo svečano započinje otvaranjem Svetih vrata na bazilici sv. Petra u Rimu na Badnjak. Blagdan Isusova rođenja također je poput trajno, širom otvorenih Svetih vrata kroz koja nam se pruža veličanstveni pogled prema Božanskom Srcu iz kojeg proizlazi sigurnost naše nade da nas Bog ljubi. Iza ovih Svetih vrata Božića „Njegovo otvoreno srce nam prethodi i bezuvjetno nas čeka, ne zahtijevajući od nas ništa kako bi nas ljubilo i nudi nam svoje prijateljstvo: on nas je prvi ljubio (usp. 1 Iv 4, 10)“ (Delixit nos, br. 1). Božić nam otvara Sveta vrata kroz koja možemo proći i približiti se Srcu koje kuca za nas, doći bliže Bogu koji je postao čovjekom radi nas ljudi i radi našega spasenja (usp. simbol Vjere). Božić jest poput trajno otvorenih Svetih vrata preko kojih nam se prenosi sveta vatra Duha kojim trebamo nanovo zapaliti plamen vjere i ljubavi koji se ne gasi i nade koja ne razočarava.
Božić je snažno Božje svjedočanstvo da nas On ljubi. Upravo iz Božje ljubavi prema čovjeku, koja je očitovana u božićnom događaju, proizašla je radost da se Bog trajno nastanio među nama, da je postao Emanuel – Bog s nama, da je njegovim rođenjem započela Godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4,19), koja se ne umanjuje prolazom dana i sati; da je svanuo novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi, očitovan u Jubilejskoj godini, u nama raspiruje i vatra milosti oprosta ne gasi. „Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našemu životu (Spes non confundit, br. 3).
Kako možemo živjeti ovo vrijeme milosti, milosrđa, ljubavi i svijetla? Kako živjeti ovaj Božić i Jubilejsku, Svetu godinu? Kako očuvati goruću baklju Duha koji će prosvjetljavati našu nadu, do njezinog punog ostvarenja?
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga i Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, njegovim djelom otkupljenja, sada se nastavlja po spomenu i životu Crkve i u Crkvi, djelovanjem istoga Božjega Duha. Duh Sveti je onaj koji želi iznova djelovati u našem životu, poput izvora koji daje da sve oko njega živi i raste. Važno je, stoga, da u našim životima ponovno otkrijemo djelovanje Duha Svetoga, Duha koji djeluje u svakoj osobi, svakom vremenu, cijeloj povijesti. Duh Sveti je treća Božanska Osoba po kojoj Bog sve stvara i uzdržava, Osoba koja govori jezikom ljubavi, priopćuje ljubav, stvara jedinstvo, daruje mir, zacjeljuje rane, potiče i održava nadu koje ne razočarava (usp. Rim 5, 5), osigurava novost života za kojom čeznemo.
Važno nam je, također, ovog Božića i tijekom milosne Jubilejske godine, živom vjerom prihvatiti da se Duh Sveti „razlijeva u našim srcima“ (usp. Rim 5, 5), kako bi osvježio nadu od koje i za koju živimo, kako bi nas sâm Duh vodio u novost života koji dolazi Isusovim rođenjem.
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života.
Kada Duh Sveti djeluje u nama, Bog će stvoriti u našim srcima novi poredak vrijednosti u različitim područjima osobnog, obiteljskog, društvenog života, u našem radu i svakodnevnoj brizi za materijalna i vječna dobra.
U ovo vrijeme ratova i nemira koji uzimaju mnoge živote, u vremenu velikih društvenih previranja, velikih političkih podjela, beskrupuloznog sijanja mržnje i netolerancije, rastu radikalizma; u vremenu snažnih diktatura relativizma i ravnodušnosti, u promicanju `kulture smrti`; u vremenu nastajanja bezbožničke civilizacije, u sve većem rascjepu siromašnih i bogatih, u vremenu gaženja ljudskog dostojanstva i svetosti života i obitelji i tolikim drugim oblicima negativnih događanja u sadašnjem svijetu – Bog nam šalje nevino, malo Dijete, svoga Sina! Bog nam otvara Sveta vrata Srca svoga Sina, da bude naš Spasitelj, spasitelj čovječanstva, spasitelj čovjeka. Bog nam nudi novo i drugačije, pozitivno i veličanstveno. Bog nam šalje svoga Sina da naša nada bude ispunjena, vjera djelotvorna, ljubav neprolazna.
Prođimo kroz Sveta vrata Božića i Jubliejske godine, zagrlimo Isusa i primimo njegov veliki dar Duha Svetoga. Gradimo novi život, Božji svijet mira i dobra u svojim srcima, svojim obiteljima, na našem radnom mjestu, u našoj Domovini, u vremenu i prostoru u kojem živimo i djelujemo.
Čestit Vam i sretan Božić te blagoslovljena Jubilejska 2025. godina!”
+ Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
ZADAR / ŽUPANIJA
DEKRET NADBISKUPA ZGRABLIĆA / Ovo su jubilejska mjesta i oprosti u jubilejskoj 2025. godini u Zadarskoj nadbiskupiji…
U nastavku donosimo DEKRET 0 JUBILEJSKIM MJESTIMA I OPROSTIMA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI U ZADARSKOJ NADBISKUPIJI:
Sveti Otac, papa Franjo, 9. svibnja 2024., bulom Spes non confundit, proglasio je Redoviti jubilej 2025. godine. Jubilejska godina će započeti u Rimu obredom koji će predvoditi papa Franjo i otvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra, na Badnjak, 24. prosinca 2024. godine. Prema odredbi pape Franje, na blagdan Svete Obitelji lsusa, Marije i Josipa, u nedjelju, 29. prosinca 2024. će započeti Jubilejska godina u partikularnim Crkvama, prigodnim obredom i euharistijskim slavljima u katedralama.
1. Jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji
Apostolska pokorničarna (AP) je 13. svibnja 2024. donijela Dekret o podjeli potpunog oprosta tijekom redovite Jubilarne 2025. godine (Dekret). Ovime, sukladno izdanom Dekretu, određujem jubilejska mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje će vjernici za cijelo vrijeme trajanja Jubilejske godine, počevši od 29. prosinca 2024. (od otvaranja Jubilejske godine) do 28. prosinca 2025., (do zatvaranja Jubilejske godine), moći zadobiti jubilejsku milost — potpuni oprost. To su sljedeća mjesta i crkve:
katedrala sv. Stošije u Zadru,
župna crkva sv. Šime u Zadru,
samostanska crkva sv. Mihovila franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zadru,
župna crkva sv. Anselma u Ninu,
benediktinska crkva sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, na otoku Pašmanu.
2. Oprosti tijekom Jubilejske godine
Tijekom jubilejske godine svi ostali prethodno dodijeljeni oprosti ostaju na snazi. „Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (…) koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu“ (AP, Dekret).
„Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilejski oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste: prema bilo kojem svetom jubilejskom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (…), na obrednim misama prigodom podjele sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavlju Službe Riječi; na Liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akathistos; na pokorničkom slavlju koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika“ (AP, Dekret, Br. I.).
„Isto tako, vjernici će moći zadobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će zaključiti s molitvom Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj“ (AP, Dekret, Br. II).
„lstinski raskajani vjernici koji iz ozbiljnih razloga neće moći sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (kao što su, prije svega, klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima) će dobiti jubilejski oprost pod istim uvjetima ako, sjedinjeni u duhu s prisutnim vjernicima, osobito u trenucima u kojima se riječi Vrhovnog svećenika ili dijecezanskog biskupa prenose putem sredstava komunikacije, izmole Oče naš, Ispovijest vjere u bilo kojem obliku u svom domu ili gdje god se nalazili (npr. u samostanskoj kapeli, bolnici, staračkom domu, zatvoru…) i druge odobrene molitve u skladu sa svrhom Svete godine, prinoseći svoje patnje ili teškoće svojih života“ (AP, Dekret, Br. II).
„Nadalje, vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima“ (AP, Dekret, Br. III).
Vjernici koji su učinili djelo milosrđa u korist duša u čistilištu, ako pristupe sakramentu pričesti unutar euharistijskog slavlja drugi put u istom danu, moći će dobiti potpuni oprost dva puta toga istog dana, a može se primijeniti samo za pokojne.
Potpuni oprost je na osobiti način povezan s djelima milosrđa i pokore, koji svjedoče o pouzdanom obraćenju.
„Također, vjernici će moći dobiti jubilarni oprost ako u primjereno vrijeme posjete svoju braću i sestre koji su u potrebi ili teškoćama (bolesnici, zatvorenici, usamljene starije osobe, invalidi…), hodočasteći tako prema Kristu koji je prisutan u njima (v. Mt 25,34-36). Pridržavajući se duhovnih, sakramentalnih i molitvenih uvjeta, vjernici će sigurno moći ponavljati takve posjete tijekom Svete godine i tako će svaki puta, pa čak i svakodnevno, dobiti potpuni oprost.
Jubilejski potpuni oprost može se postići i kroz inicijative koje na konkretan i velikodušan način provode pokornički duh koji je poput duše Jubileja. Tu se posebno misli na ponovno otkrivanje vrijednosti petka: uzdržavanjem, barem na jedan dan, od uzaludnih aktivnosti (stvarnih ili virtualnih, prenošenih putem medija i društvenih mreža), od suvišne konzumacije (primjerice..), kao i izdvajanjem novčanih iznosa za siromašne, podupiranjem vjerskih ili društvenih aktivnosti, osobito u korist obrane i zaštite te kvalitete života u svim njegovim fazama, napuštene djece, mladih ljudi u poteškoćama, starijih Ijudi u potrebi ili usamljenih, migranata iz različitih zemalja…, posvećujući tako prikladan dio svog slobodnog vremena dobrovoljnim aktivnostima, u korist zajednice ili drugim oblicima zalaganja“ (AP, Dekret, Br. III).
3. Poziv i poticaj svećenicima i pastoralnim djelatnicima
Pozivam sve svećenike „da velikodušnom dostupnošću i predanošću vjernicima pruže najširu mogućnost korištenja sredstva spasenja na način da se objavi vrijeme kada se može pristupiti ispovijedi i pokorničkim slavljima“ (AP, Dekret, Br. III.). Podsjećam svećenike, ovisno o mogućnostima, u skladu s motuproprijem Misericordia Dei, da imaju pastoralnu mogućnost ispovijedanja i tijekom slavlja svete mise.
Potičem svećenike i sve uključene u pastoral Nadbiskupije da se pobrinu za jasno objašnjavanje vjernicima ovdje navedenih odredbi i načela za posvećenje vjernika.
Neka nam Jubilejska godina bude milosno vrijeme raspirivanja kršćanske nade koja ne razočarava i zadobivanja jubilejske milosti oprosta koja nas čvršće u Ijubavi sjedinjuje s Bogom, bližnjima i s našim dragim pokojnicima.
Zadar, na spomendan sv. Ivana od Križa, 14. prosinca 2024. Broj: 1249/2024.
ZADAR / ŽUPANIJA
SA SVEUČILIŠTA U ZADRU: Objavljeni konačni rezultati natječaja za dodjelu stipendija!
Sveučilište u Zadru objavljuje konačne rezultate natječaja za dodjelu stipendija.
Možete ih pregledati na donjim linkovima:
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija izvrsnim redovitim studentima
Konačni rezultati Natječaja za dodjelu stipendija studentima aktivnim sportašima
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa