ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Sprovodni obred M. Klare Gizele Begić, benediktinke iz samostana sv. Marije u Zadru
S. Klara Gizela Begić, OSB, koludrica Benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru, preminula je u 63. godini života i 39. godini monaškog posvećenja u subotu, 8. lipnja, nakon kratke i teške bolesti, okrijepljena svetim sakramentima, u samostanu sv. Marije u Zadru.
Sprovodni obred na Gradskom groblju u Zadru, u utorak, 11. lipnja i misu zadušnicu u samostanskoj crkvi sv. Marije nakon sprovoda, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
„U molitvi, sprovodnim obredom i misom zadušnicom opraštamo se od M. Klare. Naša molitva prožeta je vjerom u Krista uskrsloga, otkupljenje čovjeka, uskrsnuće tijela i život vječni“, rekao je mons. Zgrablić u nagovoru na groblju. Izrazio je kršćansku sućut i duhovnu blizinu č. m. Anastaziji Čizmin, opatici zadarskog samostana sv. Marije i koludricama, rodbini i ožalošćenima koji su poznavali s. Klaru kao vedru koludricu koja je ljude u susretima darivala radošću, veseljem, razdraganošću i živahnim duhom, kao i dubokim duhovnim promišljanjima.
„Vjerujemo da je M. Klara po svom radosnom, poniznom i predanom služenju Gospodinu u molitvi i radu, po ljubavi prema Kristu i Crkvi, po čistilištu agresivne bolesti koja je brzo napredovala i trpljenju kroz koje je prošla, po smrti u koju je ušla, primila neuveli vijenac slave koji joj je Gospodin, njen Zaručnik za kojim je čeznula i kojeg je budno čekala, pripravio na nebesima“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je M. Klara preminula na blagdan Bezgrešnog Srca Marijina, dan poslije svetkovine Presvetog Srca Isusova kojima je s. Klara osobito bila posvećena i pobožna, „čijem se ritmu kucanja srca u ljubavi za Krista cijelog svog života pridruživala“, rekao je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je predstavio i biografske podatke M. Klare Begić, krsnog imena Gizela. Rođena je 26. studenog 1961. u Ljubiji, pokraj Prijedora u BiH, u brojnoj obitelji oca Slavka i majke Magdalene r. Mamlek, koji su imali još četvoricu sinova i tri kćeri. Gizela je ušla u samostan Sv. Marije u 21. godini života, 1. lipnja 1982. godine. Na njen odaziv benediktinkama utjecao je poticaj kardinala Vinka Puljića koji je bio Gizelin župnik u Ljubiji, a kasnije duhovnik u sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru.
Monaško oblačenje s. Klare bilo je 7. listopada 1983. godine. Prve zavjete položila je nakon tri godine boravka u samostanu, 30. rujna 1985. godine. Svečane zavjete izrekla je nakon šest godina monaškog iskustva, 9. listopada 1988. godine.
S. Klara za svoje monaško geslo izabrala je riječi apostola Pavla iz Druge poslanice Korinćanima: „Što god vam rekne, učinite. I radosti vam vaše nitko oduzeti neće. Jer dosta ti je moja milost. Snaga se u slabosti usavršuje“. Za monaško ime uzela je Klara, u želji da bude osoba koja donosi svjetlo i lučonoša Krista koji je svjetlo svijeta. I kao osobu krasila ju je jasnoća stavova. U zajednici benediktinki, upravo je s. Klara svake godine na Uskrsno bdjenje nosila upaljenu uskrsnu svijeću nakon blagoslova novog ognja, iz samostanskog dvorišta na bogoslužje u crkvu sv. Marije.
Kao vjernu zaručnicu Krista, nadbiskup je duh Klarinog predanja Isusu, u nagovoru na groblju popratio riječima iz Knjige Pjesme nad Pjesmama: „Vjerujem da je M. Klara već čula mili glas svoga Zaručnika koji po Božjoj riječi iz Pjesme nad pjesmama dopire do nas: „Ustani, dragano moja, ljepoto moja, i dođi, jer evo, zima je već minula, kiša je prošla i nestala. Cvijeće se po zemlji ukazuje, vrijeme pjevanja dođe i glas se grličin čuje u našem kraju. Smokva je izbacila prve plodove, vinograd u cvatu miriše. Ustani, dragano moja, ljepoto moja i dođi. Golubice moja, u špiljama kamenim, u skrovištima vrletnim, daj da ti vidim lice i da ti čujem glas, jer glas je tvoj ugodan i lice je tvoje krasno. Sva si lijepa, prijateljice moja i nema mane na tebi“.
A nama M. Klara, po istoj Božjoj riječi poručuje: “Dragi moj pripada meni, a ja njemu. Tek što pođoh od vas, nađoh onoga koga ljubi duša moja. Uhvatila sam ga i neću ga pustiti. Što ću vam reći: da sam bolna od ljubavi. Govor mu je sladak, sav je od ljupkosti. Takav je dragi moj, takav je prijatelj moj, o, kćeri jeruzalemske. Ja pripadam dragom svome, dragi moj pripada meni, zauvijek“. Neka s. Klara slavi Gospodina u vječnom miru i radosti, neka nas kod njega zagovara, da i mi jednom čujemo mili glas našeg Otkupitelja i uđemo u vječnu radost s Njime i svim našim dragim pokojnima“, rekao je mons. Zgrablić.
„Neka me primi kao Zaručnik za čijim Licem neprestano čeznem“
U propovijedi mise, nadbiskup je rekao da su vjernici molitvom ispratili Klarinu dušu u nebesku slavu slušajući Božju riječ, čitanja koja je s. Klara odabrala da se čitaju na njenoj misi zadušnici. S. Klara odredila je i predala svojoj zajednici što će se čitati na njenom sprovodu još prije 14 godina, na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 2010., jer je na taj blagdan s. Klara položila svoje prve zavjete.
Za prvo čitanje izabrala je ulomak iz Knjige proroka Hošee, retke iz 11. i 14. poglavlja, Psalam 131, ‘Djetinji pokoj u Bogu’; za drugo čitanje ulomak iz Poslanice Efežanima (Ef 1,3-12), u kojem apostol Pavao piše da nas Krist izabra sebi da budemo sveti i neporočni pred njim, zamilovao nas je u sebi, njegovom krvlju imamo otkupljenje i otpuštenje prijestupa, po bogatstvu njegove milosti. Antifona prije Evanđelja bila je ‘Meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak’ (Fil 1,21), a navješten je ulomak iz Evanđelja po Luku (Lk 10,21-24), u kojem Isus slavi Oca što je „ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima“, a učenicima kaže: „Blago očima što gledaju što vi gledate. Mnogi su proroci i kraljevi htjeli vidjeti što vi gledate, ali ne vidješe; i čuti što vi čujete, ali nisu čuli“.
„S. Klara se nadahnjivala na riječima koje je izabrala za svoj sprovod o 25. godišnjici njenih svečanih zavjeta. Ona je tu Božju riječ nastojala živjeti za života, u Božjoj riječi našla je utjehu i nadahnuće“, rekao je mons. Zgrablić, vjerujući da je Klarina duša ušla u nebesa.
„Prorok Hošea govori o Izraelu, ali taj Izrael je slika svakoga od nas koji Gospodinu odlazi ususret. Prorok kaže da je Gospodin ljubio Izrael još dok je bio dijete, dozvao ga je iz Egipta i vodio za ruku. Onaj koji se otvori djelovanju Božjeg duha, koji susretne Krista, spoznaje da je to njegov život, da Gospodin nas prvi ljubi neizmjernom ljubavlju iz koje primamo njegov život, svaku milost i dobro“, rekao je mons. Zgrablić u propovijedi mise zadušnice.
U duhu Božje riječi da nas Gospodin privlači sebi konopcima ljubavi, nadbiskup je rekao da su ti konopci „ono dobro, lijepo i plemenito što svatko od nas nosi u svom srcu, što Gospodin nadahnjuje u nama i za čime čeznemo. To je nada koja ne razočarava, jer Bog nas nikad neće razočarati. Ako slijedimo put Božje ljubavi i glas našeg srca, ako idemo za tim konopom koji nas privlači, a s. Klara je tim putem išla i tako nastojala živjeti, taj put nas vodi do sjedinjenja s Gospodinom. Za tim ciljem čeznemo, da i mi možemo reći što i s. Klara: ‘Meni je živjeti Krist, a smrt dobitak’“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da smrt nije kraj, završetak, nestanak. „Smrt je najveći dobitak, jer primili smo darove koje nam je Gospodin darovao, a to je naš glavni životni zadatak – da surađujemo s milostima koje nam Gospodin daruje, jer bez njega ne možemo učiniti ništa. S njim možemo postići vječnu slavu, vječno zajedništvo njegove ljubavi i dobrote. Neka nam život s. Klare koji je bio utemeljen na Kristu, bude putokaz da ustrajemo kao što je ona ustrajala, da shvatimo da je smrt dobitak, a ne gubitak“, poručio je mons. Zgrablić.
Uz čitanja određena za svoj sprovod, s. Klara je 2010. g. napisala i zazive Molitve vjernika za svoju misu zadušnicu. U zazivima moli da Gospodin svojim duhom osnaži Crkvu u svijetu i da mu bude vjerna, za pastire, da redovnici ljube Isusa nepodijeljenog srca te mu radosno i ustrajno prikazuju svoj život, da mladi u Isusu nađu izvor i razlog svog života i cjelovito prihvate Isusovu riječ, za benediktinke i zajednicu vjernika, da u Riječi i Kruhu prepoznaju Isusovu živu prisutnost te za pokojne s. Anitu s kojom je ušla u samostan, Madre Agnezu, pokojne roditelje i sve druge pokojne.
U sklopu određenih čitanja i Molitve vjernika, s. Klara je zaključno napisala poruku naslovljenu ‘Radošću silnom u Gospodinu se radujem!’. U toj duhovnoj oporuci s. Klara izražava radost vjernosti koju joj je Gospodin od vijeka udijelio. „On me je od vijeka htio, zamilovao, s nježnom ljubavlju doveo pod svoj krov i povjerio najboljoj Majci, svojoj Majci Djevici Mariji. S neizrecivom strpljivošću uči me hodati strmim putem kreposti, dajući mi za uzore, vođu i učitelja svetog oca Benedikta i svetu Skolastiku. Pozvao me je i postavio među svoje ljubljene zaručnice, da pod njegovim budnim okom i životnim iskustvom učim tražiti Boga! Zahvaljujte Gospodinu jer je njegovo Milosrđe neizmjerno, jer je vječna Ljubav njegova i jer On vjeran svojim obećanjima uvijek ostaje. Zahvaljujte sa mnom i mojim koludricama koje me strpljivo nose i podnose. Uče me vjernoj ustrajnosti i strpljivosti svakodnevnom obraćenju.
Molite za me da po primjeru sv. Jeronima uzljubim, upoznam i uronim u otajstvo Riječi. Jednom izrečene i nama u polog zauvijek predane. Da mi Riječ Pisma bude svjetiljka nogama mojim u daljnjem svakodnevnom traženju Boga. Pomoć i razumijevanje u mom rastu molim i dalje do konačnog susreta pred Prijestoljem Svevišnjega suca koji neka mi sudi s blagošću Oca i primi kao Zaručnik, za čijim Licem neprestano čeznem“, napisala je s. Klara uz datum 30. rujna 2010., u zahvalnosti Gospodinu za tadašnjih 25 godina zavjeta u monaškoj obitelji Svete Marije u Zadru.
„Molitva i rad su disanje, sjedinjenje s Bogom – kroz izgovorene riječi molitve ili izgovorene riječi rada. Jer rad je isto izgovorena riječ“
Kao i druge koludrice sv. Marije, s. Klara radila je u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru, vodeći posjetitelje kroz Izložbu i opisujući im umjetnine. Završila je studij povijesti i povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zadru, na poticaj opatice Čizmin. Radila je u radionici emajla i bila vrsna kuharica, u vrtu i u raspoloživosti za svaki drugi posao u samostanu, u potpunosti svjedočeći njihovo geslo Ora et labora.
U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu 2020. godine, u reportaži o radu benediktinki na njihovom poljoprivrednom gospodarstvu u Smilčiću gdje je i s. Klara marljivo radila sve potrebno u obradi plodova zemlje, s. Klara je rekla: “Bog je rekao da nam daje zemlju da je podložimo sebi. A sveti otac Benedikt govori: ‘Vi ste tek pravi monasi kada živite od rada svojih ruku’. I neka se ne žalostimo ako moramo sami skupljati svoju žetvu. U Smilčiću nam pomažu i radnici koji obrađuju teške poslove. Ali skupljanje plodova i prerada, radimo mi benediktinke. Božji zakon je ljubiti Gospodina Boga svoga svim srcem svojim. Kad se izvršava taj Božji zakon, činiš sve na što te taj dan poziva. Isus poziva, nosite svoj križ danas, danas idite za mnom. Danas je žega, a to ići za Njim može biti i branje plodova.
Svi benediktinski samostani po svijetu imaju na neki način dodir sa zemljom, jer nas Bog na to poziva. Poziva nas da budemo sustvaratelji. Da na neki način mi pomažemo Bogu da svijet bude bolji. Ne možemo tek tako živjeti. Zahvaljujemo Bogu za svaki dar, za svaki dan, za sve što nam je dao. Zahvalnost prema Bogu ostvarujemo kroz rad svojih ruku. Najprije kroz molitvu, a molitva je sjedinjenje s Bogom – kroz izgovorene riječi molitve ili izgovorene riječi rada. Jer rad je isto izgovorena riječ. Isus je rekao: ‘Moj Otac radi. I ja radim’“, rekla je s. Klara.
O molitvenoj sabranosti kojom prate i rad na zemlji, okupljajući se na molitvu Časoslova, s. Klara je rekla: “Molitva je disanje. Rad je disanje. I ako smo mi u radu bili kao u molitvi, s Gospodinom sjedinjeni, onda je trenutak molitve samo nastavak te molitve. Prelazimo na rad koji je jednostavno nastavak molitve. Znači, rad je jedna molitva, molitva je druga molitva. A to je sve jedinstveno tkanje našeg svagdašnjeg života. Kaže netko, u molitvi sam s Bogom pet, šest sati. Ako ne moliš, ako nisi s Bogom 24 sata, nisi ni onih pet sati. Znači, to je kompletna molitva predanja sebe. I to ne možeš brojiti na sate, na minute. Ili jesi ili nisi. Ti si tu, prisutan, s Bogom“.
Zavjet stalnosti kojeg imaju benediktinke uključuje „stanje samostana u kojem redovnica jest sada i u svemu što će se dogoditi u budućnosti u tom samostanu. Znači, redovnica prihvaća tu zajednicu i sav njen razvitak, u pozitivnom, u rastu, a može biti i u padu. Sestra na dan zavjeta prihvaća tu zajednicu i sve što ta zajednica nosi, to je dio nje. Ako prihvaćaš zajednicu, prihvaćaš život u toj zajednici, onda sve prihvaćaš”, poručila je s. Klara Begić u razgovoru za reportažu HKM-a 2020. godine, u kontekstu rada benediktinki u poljodjelstvu.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO) PROJEKT TEŽAK 600 TISUĆA EURA / Započela izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića
Grad Zadar započeo je s provedbom projekta ”Izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića u Zadru” za kojeg je odobreno financiranje u iznosu od 100 % opravdanih troškova odnosno 568.793,04 eura, a sukladno provedenom Pozivu na dodjelu bespovratnih sredstava ”Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama”.
Projekt provodi UO za prostorno uređenje i graditeljstvo, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026..
Cilj projekta je doprinos razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
U okviru projekta će se trenutno zapušteni prostor s postojećom šumom urediti u gradski park koji će biti sportsko – rekreacijska zona s nizom sadržaja za aktivni boravak u prirodi, igru i rekreaciju, edukaciju, te za odmor uz meditacjiu, čitanje i slične aktivnosti.
Do sada su u okviru projekta izgrađene kružne pješačke/trim staze duž cijelog obuhvata, poprečne Fitness staze sa spravama za trim/trail vježbe, dva polja vježbališta za odrasle sa spravama za vježbanje, dječje igralište, skejt/roller rampa amfiteatralnog oblika i prostor za sjedenje i druženje različitih grupa, za što je već uplaćen odobreni iznos opravdanih troškova u iznosu od 482.477,97 eura, a u sljedećoj godini predviđena je sadnja stabala i grmova.
Nove zelene površine imat će posađene autohtone vrste, a planira se sadnja 205 novih stabala i 200 grmova.
Na mjestima koja će služiti kao dio za odmor uz meditaciju projektirani su mirisni vrtovi ukrasnog i ljekovitog mediteranskog grmovitog bilja (lavanda, lovor, mirta, buhač, smilje, kadulja, mravinac, ružmarin, menta, citrusne trave, origano….) pogodnog za oprašivače, a postavit će se i 20 kućica za ptice, sve u svrhu poboljšanja bioraznolikosti.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 604.373,16 EUR i osim navedenih aktivnosti uključuje i izradu projekta krajobraznog uređenja i sustava za navodnjavanje, upravljanje projektom i administraciju te promidžbu i vidljivost projekta, a njegov završetak je predviđen najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.
Obuhvat zahvata uređenja parka iznosi 11.485 m2, a sveukupna površina zelenih površina u obuhvatu projekta iznosit će cca 2.000,00 m2.
Projektom je predviđena primjena više različitih mjera čiji će sinergijski učinak osigurati: smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, smanjenje rizika od klimatskih promjena, smanjenje emisija CO2, poboljšanje bioraznolikosti u urbanom području, brojne benefite za građane svih dobnih skupina koji imaju izravan utjecaj na zdravlje (rekreacija, odmor i meditacija, zabava i dr.), međugeneracijsku suradnju i druženje, s ciljem doprinosa razvoju zelene infrastrukture, održivom razvoju i dekarbonizaciji te zdravlju i poboljšanju kvalitete života građana.
Završetkom projekta građani će dobiti novi park s autohtonim zelenilom prilagođen potrebama svakog pojedinca i dobne skupine uz poštivanje prirode i životinja primjenom prirodnih rješenja (korištenje prirodnih materijala i dr.), kao i zaštitni pojas zelenila prema prometnicama koji će štititi okolna naselja od štetnog utjecaja vozila (ispušnih plinova, buke).
Grad Zadar planira i dalje provoditi projekte ozelenjavanja pa je tako u pripremi faza II. ovog projekta gdje će se susjedna površina također ozeleniti i pretvoriti u park.
Na sljedećem linku možete pogledati vizualizaciju parka odnosno skejt rampe koja je dio istog:
Na svetkovinu Božića, u srijedu, 25. prosinca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.
Draga braćo i sestre!
Na pragu otvaranja Jubilejske, Svete godine u našoj mjesnoj Crkvi koju ćemo, milošću Božjom, svečano započeti sljedeću nedjelju, na blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, radosno slavimo veliki događaj Isusova rođenja.
Radostan vam i blagoslovljen Božić!
„K svojima dođe“ (Iv 1, 11), kaže nam sv. Ivan. „Njegov smo narod“… Mi smo njegovi, ne u tom smislu da smo njegove sluge, jer je Isus sâm rekao: „Više vas ne zovem slugama“ (Iv 15, 15). On nam svojim utjelovljenjem, rođenjem i djelom otkupljenja nudi svoje prijateljstvo. „Vas sam nazvao prijateljima, jer vam pripoćih sve što sam čuo od Oca svoga“ (Iv 15, 15). „On nam nudi uzajamno prijateljstvo,“ zapisat će papa Franjo u svojoj posljednjoj enciklici Dilexit nos – Ljubio nas je. „Došao je k nama prevladavši sve udaljenosti, postao nama blizak poput najjednostavnijih i najsvakodnevnijih stvari našeg postojanja. On se nazvao drugim imenom, zove se Emanuel – `Bog s nama` – Bog blizak našem životu, koji živi među nama. Sin Božji se utjelovio i `oplijenio` samoga sebe, `uzevši lik sluge`“ (Fil 2 , 7). (Dilexit nos, 34).
Božić je snažno svjedočanstvo o Božjoj naklonosti prama čovjeku, o Božjoj ljubavi i zauzetosti za nas. Isusovim rođenjem započela je godina milosti Gospodnje (usp. Lk 4, 19), koja se mjeri i umanjuje protekom vremena. Isusovim rođenjem „pohodilo nas je mlado sunce s visine“ (Lk 1, 78) i obasjalo sve dane našega postojanja, svanuo je novi dan Božjeg milosrđa koji ne pozna zalaza (usp. Uskrsni hvalospjev). Ovaj je Božić poseban jer se plamen nade Božje ljubavi u našim srcima, očitovan u Jubilejskoj godini, raspiruje milošću oprosta, koja nas snažno utvrđuje u Božjoj blizini i svetosti.
Isusovim utjelovljenjem i rođenjem, Bog po Duhu Svetom zahvaća u ovaj svijet, a njegovo se djelo nastavlja i u naše vrijeme i u našim životima. „Duh Sveti je, naime, taj“, podsjeća papa Franjo u Buli najave Jubilejske 2025. godine `Nada ne razočarava` „ koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi, kako bi davao potporu i snagu našem životu (Spes non confundit, 3).
Način na koji nam Bog iskazuje svoju naklonost, blizinu i ljubav očituje se u rođenju njegovog Sina i njegovom djelu koje nije izraženo riječima.
Opisujući ljudsku i božansku ljubav Srca Isusova, srca koje simbolički označava središte i bît postojanja, papa Franjo piše: Isus „uvijek traži čovjeka, blizu mu je, uvijek je spreman za susret. Možemo ga razumjeti kada se zaustavlja na zdencu i razgovara sa Samarijankom koja dolazi zahvatiti vode (usp. Iv 4, 5 -7). Promatramo ga kako se sastaje noću s Nikodemom, koji se bojao da ga drugi ne vide kako dolazi k njemu (usp. Iv 3, 1 – 2). Divimo mu se dok mu, ne mareći što će drugi reći, javna grešnica pere noge (usp. Lk 7, 36 – 50); kada kaže ženi preljubnici oči u oči: `Ni ja te ne osuđujem` (usp. Iv 8, 11); ili kada se susreće s ravnodušnošću svojih učenika prema slijepcu na ulici i s ljubavlju mu govori: `Što hoćeš da ti učinim?` (Mk 10, 51). Krist nam pokazuje kako nam je Bog blizu, kako suosjeća s nama, kako je nježan prema nama“ (Dilext nos, 35). Isus s bolesnicima postupa s posebnom pažnjom i nježnošću: pruža ruku i dotače se gubavca (Mt 8, 3); Petrovoj punici dotiče ruku i ozdravlja je (Mt 8, 15); slijepcima prstima dodiruje oči (usp. Mt 9, 29); uzetome na nosiljci kaže: „Hrabro sinko!“ (Mt 9, 2), ženi koja dvanaest godina boluje od krvarenja kaže: „Hrabro kćeri!“ (Mt 9, 22). Petru koji nije imao povjerenja dok je dolazio k učenicima po moru, kad je počeo tonuti pruža ruku, „dohvati ga i kaže mu: … Zašto si posumnjao?“ (Mt 14, 31).
Stoga nas papa Franjo poziva, svakoga osobno: „Ne boj se. Pusti ga da ti se približi, neka sjedne pored tebe. Možemo ne imati povjerenja u mnoge osobe, ali ne i u njega. I ne prestani imati povjerenja zbog svojih grijeha. I sjeti se kako su mnogu grešnici sjeli za stol s njime (usp. Mt 9, 10) i kako se nad nikim od njih nije sablaznio. Vjerski vođe optuživali su ga da jede i pije s grešnicima (usp. Mt 11, 19). Kada su farizeji kritizirali ovu njegovu blizinu s osobama koje su smatrali nižeg reda ili grešnicima, Isus im je rekao: `Milosrđe mi je milo, a ne žrtva`“ (Mt 9, 13). (Dilexit nos, 37).
„Taj isti Isus čeka tebe“, nastavlja Papa, „kako bi prosvijetlio tvoje postojanje, kako bi te uzdigao, kako bi te ispunio svojom snagom. Rekao je svojim učenicima: `Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti` (Iv 14, 18 – 19). On uvijek pronađe načina da nam se objavi u životu, kako bi ga mogao susresti“ (Dilexit nos, 38).
Ono što je u „punini vremena“ (usp. Gal 4, 4) ostvareno djelovanjem Duha Svetoga u Isusovu životu, od njegovog začeća i utjelovljenja, uskrsnuća i duhovskog događaja na Pedesetnicu, sada se nastavlja u Crkvi i po Crkvi, Isusovu mističnom Tijelu, po istom Duhu Svetom kojeg nam je On obećao i poslao.
Što nam je činiti, pitamo se promatrajući Božja djela? Kako odgovoriti na ovu Božju inicijativu ponude ljubavi? Kako živjeti Božić, a da to ne bude samo jedan dan, samo tradicija bogatog stola, privlačnost privremenog blještavila svjetla i ukrasa, vrijeme primanja i davanja poklona, vrijeme međusobne solidarnosti, već da to bude događaj vjere, duha i srca, bogatstvo od kojeg se trajno ispunja naša duša mirom, a srce radošću?
Važno je za čovjeka, svakoga čovjeka, čuti i prihvatiti Radosnu vijest koja je puna Božjega Duha (usp. 2 Tim 4, 16), koja će nam omogućiti da se zaljubimo u Boga. Važno je pogled uzdignuti prema nebu, kako se ne bismo izgubili u samo ovozemaljskim brigama. Ta će nam snaga ljubavi pomoći da upoznamo Isusa i oblikujemo svoje srce po Božjem Duhu i Srcu Isusovu te iz ljubavi i čistog srca crpimo snagu kako bismo mogli graditi novi svijet, novi život, život na koji nas Bog uzdiže; život dostojanstva djece Božje, novi život kojeg Božji Sin donosi na ovaj svijet. Duh će tako oblikovati i naše misli i želje, kako bismo mogli imati novi i drugačiji pogled, Isusov pogled, pogled pun nade, ljubavi i milosrđa, pogled pun Boga i punine života. Dodir s božanskim će stvoriti u nama ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo se sve više uzdizati do konačnog smisla i cilja našega života; ljestvicu vrijednosti po kojoj ćemo uspostavljati moralni red koji je duboko urezan u našu narav; ljestvicu vrijednosti koja će nas činiti istinskom djecom Božjom.
Dio smo mentaliteta svijeta koji snažno utječe na ljestvicu ljudskih vrijednosti i vrlina. Ovaj mentalitet svijeta koji se nameće, papa Benedikt XVI. naziva „diktaturom relativizma“ ili, kako je još možemo nazvati, „diktatura tolerancije“. Nitko ne želi osporiti činjenicu da je tolerancija vrlina i nitko ne želi podržati netoleranciju. Međutim, postoji snažna potreba za redom vrlina. Tolerancija se prečesto pogrešno zamjenjuje s ljubavlju prema drugome bez obzira na istinu, a ljubavi nema bez istine, pa tako ni tolerancije. Istina nije relativna, nego Utjelovljena Riječ Božja, Isus – Sin Božji.
„Imati jasnu vjeru, prema Vjerovanju Crkve, često se označava kao fundamentalizam. Dok se relativizam, odnosno prepustiti se `svakom vjetru doktrine amo – tamo`, čini jedinim stavom aktualnim u današnjem vremenu. Uspostavlja se diktatura relativizma koja ništa ne priznaje kao konačno i koja kao krajnje mjerilo ostavlja samo sebe i svoje želje”. (Benedikt XVI., Homilija, 18. travnja 2005.). Relativizam tako postavlja sebe kao posljednju mjeru svoga ega, svojih želja, svoga mišljenja i takvim stavom osoba sebi gradi zatvor unutar vlastitog postojanja. Stavimo li našim životom Boga na početak naših vrijednosti i vrlina, prihvatimo li Isusa kao Put, Istinu i Život, kao Vrata kroz koja prolazimo do Istine, bit ćemo dionici Istine koja oslobađa, dio slave Božje i mira kojeg Isus donosi svojim rođenjem, kako pjevaju anđeli u noći Isusova rođenja.
Papa Franjo će kao problem mentaliteta naših dana dodati i „diktaturu ravnodušnosti“. “Pazite, pazite, bolest ravnodušnosti opasnija je od raka”, upozorit će papa Franjo mlade. „Ako se preispitamo – svi smo mi pod utjecajem te sebične kulture. Dakle, potrebno je djelovati, pa i vi možete početi radeći na svojoj izgradnji… Bratstvo se ne može improvizirati, niti graditi samo na emocijama, sloganima i događajima… Ne, bratstvo je djelo koje svaka osoba čini na sebi zajedno s Gospodinom, s Duhom Svetim, koji stvara sklad između različitosti.“ (Papa Franjo, 29. 10. 2022.).
Braćo i sestre!
Ponuda zajedništva prijateljstva i ljubavi koju Bog pred nas stavlja Isusovim rođenjem snažan je izazov i poziv svakome od nas da budemo odgovorni Isusovi učenici i vjerodostojni svjedoci njegove blizine.
Jubilejska 2025. godina koje je pred nama neka nam pomogne ostvariti ovu blizinu zajedništva s Bogom i međusobno.
Zagovor Blažene Djevice Marije i naših zaštitnika neka nam u tome pomogne.
Još jednom svima, od srca, sretan i blagoslovljen Božić!
mons. Milan Zgrablić,
zadarski nadbiskup
Foto: I. Grbić
Danas umjereno do pretežno oblačno, od sredine dana na sjevernom Jadranu i u sjevernim kopnenim krajevima smanjenje naoblake. U Lici mjestimice snijeg, a na istoku još ujutro i kiša. Vjetrovito uz umjeren i jak, na udare i olujan sjeveroistočni i sjeverozapadni vjetar. Na Jadranu jaka bura s olujnim, lokalno i orkanskim udarima. Najviša dnevna temperatura zraka većinom od 2 do 7, na Jadranu između 9 i 13 °C.
U četvrtak djelomice i pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Na Jadranu umjerena, prijepodne mjestimice jaka i olujna bura. Jutarnja temperatura zraka od -6 do -1, na Jadranu između 3 i 8. Najviša dnevna od 1 do 6, uz obalu između 9 i 14 °C.
IZGLEDI VREMENA:
Na Jadranu pretežno, a u unutrašnjosti djelomice sunčano. U četvrtak će puhati mjestimice umjeren i jak sjeveroistočni vjetar, na Jadranu jaka i olujna bura, a od petka vjetar većinom slab. Jutra na kopnu hladna, a dnevna temperatura bez veće promjene.
(VIDEO) PROJEKT TEŽAK 600 TISUĆA EURA / Započela izgradnja parka uz prometnicu Kažimira Zankija od Puta Bokanjca do Žmirića
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić predvodio božićnu misu
Božić na Adventu uz Ivanu Kindl i grupu Forum
To se mora probati: Recept za božićni džin-tonik
PROGNOZA / Kraj kiši i buri. Od četvrtka sunčano, ali i dalje hladno
Sretan Božić!
Katolici i protestanti danas slave Badnjak – evo što znači…
BADNJI DAN / Đir Zadrom by Saša Čuka
To se mora probati: Recept za božićni džin-tonik
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
(FOTO/VIDEO) GLAZBENI STUDIO LIBRETO I ZBOR LIBRETIĆI: Predbožićni koncert na Sveučilištu i novi videospot “Naš Božić”
(VIDEO) “RAKIJA” / Zadarski Kriptidi imaju novi singl i spot! Pogledajte…
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
(VIDEO) “SINE MOJ” / Poslušajte novu Severininu autorsku pjesmu
