Europska središnja banka (ECB) objavila je svoje prvo izvješće o napretku pripremne faze digitalnog eura, koja je započela 1. studenog 2023. godine s ciljem postavljanja temelja za potencijalno izdavanje digitalnog eura.

Privatnost digitalnog eura

Dizajn digitalnog eura uključuje offline funkcionalnost koja bi korisnicima nudila razinu privatnosti sličnu gotovini, za plaćanja u fizičkim trgovinama i između pojedinaca. Kada plaćaju offline, detalji osobnih transakcija bili bi poznati samo platitelju i primatelju te ne bi bili dijeljeni s pružateljima platnih usluga, Eurosustavom ili bilo kojim pružateljima podržavajućih usluga, piše Forbes.

Tijekom posljednjih mjeseci ECB je dogovorio tehničke značajke potrebne za jamčenje da će online transakcije digitalnim eurom pružiti još višu razinu privatnosti od trenutnih rješenja digitalnog plaćanja, uz istovremeno osiguravanje snažne zaštite krajnjih korisnika od prevara. 

Eurosustav bi koristio najsuvremenije mjere, uključujući pseudonimizaciju, hashing i enkripciju podataka, kako bi osigurao da ne može izravno povezati transakcije digitalnim eurom s određenim korisnicima.

U skladu s trenutnom praksom, pružatelji platnih usluga imali bi pristup samo osobnim podacima koji su potrebni za osiguranje usklađenosti sa zakonima EU, poput propisa o suzbijanju pranja novca. Za korištenje podataka u komercijalne svrhe, pružatelji platnih usluga trebali bi imati izričitu suglasnost korisnika. Kao izdavatelj i pružatelj platne infrastrukture za digitalni euro, ECB će biti pod nadzorom neovisnih tijela za zaštitu podataka koja će pratiti njezinu usklađenost s Europskom uredbom o zaštiti podataka (EUDPR) i Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Offline digitalni euro

Eurosustav razvija offline funkcionalnost koja bi omogućila korisnicima digitalnog eura plaćanje bez internetske veze nakon što unaprijed financiraju svoj digitalni euroračun putem interneta ili bankomata. Plaćanja bi se odvijala izravno između offline uređaja – npr. mobilnih telefona ili platnih kartica – koji pripadaju korisnicima uključenima u transakciju, bez potrebe za oslanjanjem na treće strane.

ECB istražuje tehničke alate već dostupne na tržištu koji bi omogućili podmirenje offline transakcija digitalnim eurom izravno na uređajima krajnjih korisnika. Također je procijenila druge bitne aspekte offline plaćanja digitalnim eurom, s ciljem da budu besprijekorna, sigurna i ugodna za korištenje.

Za offline plaćanja korisnici bi mogli koristiti svoje mobilne uređaje, dok Eurosustav također istražuje potencijalnu uporabu pametnih kartica koje se napajaju baterijama ili pametnih kartica bez napajanja koje koriste uređaj za povezivanje.

Učinkovita implementacija offline digitalnog eura na mobilnim uređajima u konačnici će ovisiti o zahtjevima postavljenim pred proizvođače opreme i pružatelje usluga elektroničkih komunikacija u Uredbi o digitalnom euru.

Predviđeno je da će korisnici imati mogućnost povezati svoj digitalni euronovčanik s komercijalnim bankovnim računom, omogućujući im plaćanje putem digitalnog euronovčanika bez potrebe da unaprijed napune svoje digitalne novčanike.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je danas zahtjeve nekih političara za ukidanjem izbjegličkog statusa jednom dijelu ukrajinskih izbjeglica i to opravdalo nesigurnom situacijom u Ukrajini.

“Mi smo svjedoci toga da Rusija u svom ratu, koji se protivi međunarodnom pravu, napada sve dijelove Ukrajine”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova. On je ukazao na to da Rusija napada infrastrukturne objekte u cijeloj zemlji tako da se nijedan dio Ukrajine ne može smatrati sigurnim.

Ministarstvo vanjskih poslova je time reagiralo na sve češće zahtjeve političara demokršćanske Unije CDU/CSU da se vojno sposobnim ukrajinskim izbjeglicama bez zaposlenja ukine izbjeglički status te da ih se vrati u domovinu.

Razvila se žestoka rasprava

“Sada, više od dvije godine nakon početka rata, mora vladati pravilo: ili zaposlenje ili povratak u neki od sigurnih dijelova na zapadu Ukrajine”, rekao je predsjednik zastupničke grupe bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Alexander Dobrindt tijekom vikenda.

Prije njega je i ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Michael Stuebgen (Kršćansko-demokratska unija CDU) rekao kako je “apsurdno” da Njemačka svim raspoloživim sredstvima podupire Ukrajinu u obrani od Rusije dok vojno sposobni državljani Ukrajine u Njemačkoj uživaju socijalnu pomoć.

Zahtjev političara CSU-a kritizirala je povjerenica vlade za obrambena pitanja Marie-Agnes Strack-Zimmermann i nazvala ih “bizarnim”. Rasprava se povela i oko toga trebaju li izbjeglice iz Ukrajine od prvog dana boravka primati pune socijalne povlastice koje vrijede za osobe kojima je priznat izbjeglički ili azilantski status.

Više od milijun ukrajinskih izbjeglica živi u Njemačkoj

Izbjeglice i podnositelji zahtjeva za azilom iz drugih zemalja, za vrijeme dok im se ne odobri status, primaju manju novčanu pomoć nego izbjeglice iz Ukrajine čija je pomoć izjednačena s građanima Njemačke koji su u potrazi za zaposlenjem i primaju tzv. građansku pomoć.

Kritičari ukazuju na to da viša stopa socijalne pomoći, koja iznosi 563 eura po odrasloj osobi i time je oko 100 eura viša nego za ostale izbjeglice, ne potiče ukrajinske izbjeglice da potraže posao. Uz 563 eura po osobi te dječjeg doplatka od 250 eura po djetetu, država izbjeglicama iz Ukrajine podmiruje i troškove stanarine i režija.

Po statističkim podacima koje je objavio javni servis ARD, od 1.3 milijuna ukrajinskih izbjeglica koliko ih živi u Njemačkoj, njih 506.000 prima socijalnu pomoć iako se radi o odraslim, radno sposobnim osobama. Prema istim podacima, zaposleno je 187.000 izbjeglica iz Ukrajine.

Oko 700.000 radnih mjesta nepopunjeno

Istodobno se ukazuje na to da je od 506.000 primatelja državne pomoći više od 300.000 žena koje su često u Njemačkoj bez partnera pa se moraju brinuti o djeci. Isto tako se napominje da su mnogi nezaposleni još uvijek u raznim programima integracije i učenja njemačkog jezika.

Na njemačkom tržištu rada je trenutno oko 700.000 otvorenih radnih mjesta nepopunjeno. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit ukazao je i na tzv. “Job Turbo” program kojeg je pokrenula vlada prošle jeseni i koji bi izbjeglicama iz Ukrajine trebao omogućiti brži pristup tržištu rada.

Prema procjenama Savezne agencije za zapošljavanje, od preko milijun izbjeglica koje su tijekom 2015. i 2016., većinom iz Sirije, stigle u Njemačku, nakon gotovo deset godina je zaposleno 64 posto radno sposobnih.

Parižani su prijetili obavljanjem velike nužde u rijeku Seinu tijekom prosvjeda koji je nedavno održan u francuskom glavnom gradu. Ljuti su jer je potrošeno više od 1.4 milijarde eura na pokušaje da se voda učini sigurnom za kupanje te plivačke događaje koji će se održati u rijeci. Izvješće objavljeno u petak pokazalo je da je voda još uvijek previše prljava za plivanje te su pronađene fekalne bakterije uključujući i E.coli.

Previše novca uloženo je uzalud

Napravljena je web stranica pod sloganom: “Uvalili su nas u govna, red je da se uvuku u naša govna.” Anonimni programer koji stoji iza ove web stranice, objasnio je medijskoj kući Actu Paris zašto su ljuti: “Problem je što sva sredstva koja su uložena u rijeku, nisu upotrijebljena da se riješe svi socijalni problemi koje imamo u ovom trenutku”. Ljudi su frustrirani tolikim novcem koji je uložen u akciju čišćenja dok su druga društvena pitanja zanemarena.

Na pitanje koje je postavljeno anonimnom web dizajneru, hoće li doista organizirati prljavi prosvjed, on odgovara: “Ništa nije isključeno”. 

Macron obećao kupanje u rijeci

Nedjelja je trebala biti datum kada će gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo plivati ​​u Seini kako bi dokazala da je voda dovoljno čista za olimpijske sportaše, ali je odgodila kupanje nakon francuskih izbora u srpnju. Predsjednik Emmanuel Macron također je obećao plivanje u Seini prije Igara, ali nije rekao kada.Podsjetimo, ovogodišnje Olimpijske igre održavaju se nakon 100 godina ponovno u Parizu, od 26. srpnja do 11. kolovoza. Poznata glumica Halle Berry ima čast nositi olimpijski plamen.