Sav užas prometnih nesreća u ljetnom razdoblju sažeo se prošloga petka u Bjelovaru i okolici gdje je u samo nekoliko sati teško stradalo petoro maloljetnika.

Troje maloljetnika stradalo je na quadu, sve popularnijem vozilu na četiri kotača, koje spada u kategoriju poljoprivrednih vozila. U Bulincu kod Bjelovara sletjeli su s ceste u kanal i udarili u betonski most. Djevojčica koja je upravljala quadom ima ozljede opasne po život, a ni ona niti dvoje njenih suvozača nisu nosili zaštitne kacige.

U samom Bjelovaru istog je dana vozač automobila udario djevojčicu dok je prelazila cestu na pješačkom prelazu. A u trećoj nesreći maloljetno dijete palo je s električnog romobila i udarilo o asfalt glavom na kojo nije imalo kacigu i zadobilo teške ozljede.

Nižu se nesreće…

U Zagrebu je prošle nedjelje poginuo motociklist. U subotu navečer kod Donje Stubice sudarili su se vozači quada i cross motocikla pri čemu je motociklist teško ozlijeđen i u životnoj opasnosti. U petak je kod Koprivnice motociklist poginuo sletjevši s kolnika i udarivši u metalni nosač dalekovoda. Pretprošlog vikenda kod Imotskog je u sudaru poginula starija žena koja se nalazila u prikolici motokultivatora. Od početka lipnja motociklisti su ginuli i kod Rijeke, u Bosiljevu, u Mačkovcu kod Nove Gradiške, dvojica u Glavicama kod Sinja…

Može se tako unatrag kopati po arhivi vijesti iz crne kornike i gomilati brojke poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama koje zaredaju s dolaskom lijepog vremena i toplih dana.

“Više ljudi vani, više prometa”

“Kada dođe ljeto, na cestu izlaze i one vrste otvorenih vozila koje se ne voze zimi – bicikli, romobili, električni romobili, quadovi, motocikli… Zimi se većinom voze automobili koji su zatvoreni i time sigurniji”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.

Ljeti je, napominje, više ljudi na cesti, puno više aktivnosti odvija se na otvorenom pa je i promet naprosto veći. Osim toga, na cestama i pješačkim stazama sve je više vozila kojih donedavno nije bilo, a sada su vrlo popularna. Mnoga takva voze neiskusni vozači pa se neminovno događa više nesreća.

Husinec nam je objasnio zašto neka od njih ljeti mogu biti vrlo opasna.

Quadovi

“Quad je teško vozilo i potrebno je dosta fizičke snage za upravljati njime. Za razliku od suvremenih automobila koji imaju servo upravljače i meke komande, quad ima – osim onih ekstraskupih modela – isključivo mehaničke komande. Vi mehaničkim upravljačem okrećete prednja dva kotača za što treba uložiti puno snage. Dovoljno je da quad naiđe na nekakvu rupu na cesti ili rubnjak, upravljač se izbije iz ruke, pogotovo ako dijete njime upravlja, pa je nesreća neizbježna. Ova stradala djevojčica u Bjelovaru nije mogla fizički kontrolirati quad jer je bio preopterećen. Na njemu je bilo još dvoje djece i njoj je upravljač bio pretežak da bi njime upravljala kako treba.

Quadovi obično idu 40 kilometara na sati i teški su oko 600 kilograma. Ljudi ih često registriraju kao poljoprivredna vozila jer na njih onda dobivaju poticaje i druge pogodnosti. A ako je vozilo poljprivredno, nije propisano obvezno nošenje kacige. No quad se u našim krajevima ne koristi mnogo u poljoprivredi, koliko u poslovima rendžera i lovočuvara. Naravno, i za zabavu”, napominje ovaj stručnjak.

Električni romobili

“Električni romobil je fantastična stvar, osobno ga puno vozim. No, neki ljudi otišli su korak dalje i počeli voziti električne romobile cestom, usporedo s automobilima. A romobilistu je teško imati pregled situacije na cesti, kao što je i vozaču automobila teško vidjeti romobilistu. On je jedna okomita, vrlo tanka silueta koja se kreće velikom brzinom, praktički bešumno. Električni romobil ima male kotače i za razliku od motocikla jako je osjetljiv na raznorazne rupe i grabe na putu. Ti su romobili sigurni do brzine od 25 kilometara na sat, sve iznad toga je opasno. I nije romobilu mjesto među automobilima. S druge strane, nije mu mjesto ni među pješacima, ali tada dolazimo u sivu zonu jer staze za romobile nisu napravljene. Zakonski propisana brzina je 5 kilometara na sat na pješačkim stazama, ali tolerira im se vožnja i do 10 kilometara na sat, što je malo brže od hoda čovjeka. No, definitivno mu nije mjesto ni na cesti ni na nogostupu ako vozi 30 na sat. Propisano je i da vozač električnog romobila mora nositi kacigu, iako ta zaštitna kaciga uglavnom nije presudna. Na romobilu se više “trgaju” noge i ruke, rijetko stradava glava. Ali, kako se kaže, od opreza glava ne boli”, kaže Husinec.

Motocikli

Kod stradavanja motociklista u prometu najčešći je problem prebrza vožnja jer adrenalin često povuče vozače, a motocikli očito nisu napravljeni za laganu panoramsku vožnju. Husinec kaže da problem s motociklistima u prometu traje već desetljećima, ali da više nije izražen kao nekad.

“Gotovo da više i nema motociklista koji vozi bez zaštitne kacige na glavi, kao što se nekoć najčešće vozilo. A i sami motocikli nisu više toliko popularni među mlađom populacijom. Nekad je motocikl bio statusni simbol. U kvartu su najveći frajeri bili oni s motociklima. Danas se mladi više ne dokazuju na taj način. S motociklistima nema uzlaznih problema u prometu, iako ih još uvijek mnogo stradava na cestama. Osim toga, vozači motocikala u prosjeku su stariji i iskusniji. Danas su puno veći problemi s vozačima električnih romobila, quadova i sličnih prijevoznih sredstava”, kazao je Husinec.

Dnevnik Nove TV predstavio je ovomjesečni Crobarometar, prvi nakon europskih izbora, ali i prvi u kojem se može vidjeti što građani očekuju od nove vlade.

Trebat će još nekoliko mjeseci da uhvatimo trend percepcije o Vladi, no neke se stvari već sada mogu usporediti s onime što su građani mislili o Vladi koja je prije četiri godine bila na početnim pozicijama.

Ovaj je mjesec optimizam građana na istoj razini kao i prethodnog mjeseca: 65 posto ispitanih smatra da država ide u lošem smjeru, a 26 posto da ide u dobrom smjeru. U rujnu 2020. godine optimizam je bio snažniji – 60 posto ispitanih je mislilo da stvari ne idu dobro, 28 posto da idu dobro.

Rad Vlade podržava 30 posto, a ne podržava 61 posto građana. Podrška je na istoj razini kao i prije godinu dana, a nešto je viša nego što je bila u posljednjih nekoliko mjeseci prije izbora. U odnosu na rujan 2020, pak, sadašnja Vlada ima podršku nižu za 10 postotnih poena.

I dok 71 posto ispitanih vjeruje da će koalicija opstati sve četiri godine, zanimljivo je da 22 posto, dakle gotovo jedna petina građana, smatra da neće. Prije četiri godine tako je mislilo oko 12 posto građana – očito ovu vladu smatraju manje stabilnom već na početku njezina rada.

Koje stranke su na vrhu?

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 31,5 posto zainteresiranih birača uz pozitivan trend. SDP je i dalje drugi sa stabilnom podrškom od 20,5 posto građana.

Na trećem je mjestu Možemo! s padom od dva postotna poena u odnosu na svibanj, odnosno podrškom od oko devet posto. Domovinski pokret se stabilizirao na 7,8 posto, a odmah tu je i Most, ali s nešto negativnijim trendom.

Sve ostale stranke imaju podršku slabiju od 2,5 posto, a raste broj neodlučnih kojih je ovaj mjesec gotovo 13 posto.

Koji političari su najpopularniji?

Na prvom mjestu među političarima na koje ispitanice i ispitanici imaju pozitivnu reakciju je Zoran Milanović: na njega pozitivno reagira 44 posto ispitanih. Drugo mjesto dijele premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, o kojima 37 posto ispitanih ima pozitivno mišljenje. Slijede Božo Petrov i Dalija Orešković: Petrov je pozitivac za 34 posto, a Orešković za 32 posto ispitanih.

Najnegativnije percipiran političar u Hrvatskoj je Milorad Pupovac, koji na 72 posto ispitanih ostavlja negativan dojam. Drugi je uskoro bivši šef SDP-a Peđa Grbin, koji je negativac za 59 posto ispitanih. Hrvoje Zekanović, Andrej Plenković i Gordan Jandroković su jedan do drugog na trećem, četvrtom i petom mjestu s 55, 54 i 53 posto negativnog doživljaja.

Inače zanimljivo je da među najpozitivnijima nismo vidjeli Ivana Penavu, koji je jako dugo redovito bio u top tri najpozitivnijih, a sada je jedva ušao u top 10, što je vrlo vjerojatno posljedica koalicije s HDZ-om i svih negativnosti kojima je Domovinski pokret punio javni prostor.

Crobarometar je redovito mjesečno istraživanje agencije Ipsos provedeno za Novu TV. Istraživanje je provedeno metodom osobnog anketiranja između 1. i 21. lipnja na uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske.

DIO GRAĐANA koji otplaćuju kredite uz promjenjive kamatne stope već početkom srpnja dobit će prve povećane rate kredita, potvrdili su za RTL iz Hrvatske narodne banke. Riječ je o kreditima vezanim uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i odnosi se na oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih kredita.

“Kretanje kamatnih stopa na postojeće stambene kredite razlikuje se od stopa na nove kredite. Naime, među referentnim parametrima koji se koriste u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama dominira nacionalna referentna stopa (NRS), koja je počela rasti krajem prošle godine. 

Tako je šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, u prvom tromjesečju 2024. iznosio 0,34 posto, odnosno bio je za 0.3 postotna boda viši nego u trećem tromjesečju lani. Taj porast odražava tendenciju rasta troška izvora financiranja banaka u uvjetima rasta udjela oročenih u ukupnim depozitima”, kažu iz HNB-a.

HNB očekuje da će NRS i dalje rasti, zato će i kamatne stope kredita koje ga imaju u svojoj bazi rasti i to se očekuje u drugoj polovici ove godine.

Svaka banka za sebe odlučuje kad će povisiti kamate, ali novi NRS je objavljen krajem svibnja, a prva povećanja vjerojatno se mogu očekivati od početka srpnja, navode iz HNB-a. Postupno će do kraja godine to učiniti sve banke.

Povećanje rata od pet posto

U HNB-u su napravili i simulaciju koliko će rate porasti. “U scenariju porasta NRS-a za 70 baznih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), za 80 posto kreditnih partija stambenih kredita ili njih oko 76 tisuća kamatna stopa može se promijeniti u idućih godinu dana, te za 99 posto partija nestambenih kredita ili njih oko 110 tisuća trošak otplate kredita bi porastao manje od 5 posto”, navode u HNB-u.

Kada se to prevede u eure, nestambeni krediti porast će za tri eura, a stambeni krediti do 7 eura.

“S obzirom na to da se do sada NRS povećao za manje od polovice simuliranog porasta kamatnih stopa, rate navedenih kredita mogle bi porasti proporcionalno tome”, ističu u HNB-u.

Osvrnuli su se i na postojeće kredite uz promjenjivu kamatnu stopu vezane uz Euribor, kojih je znatno manje. “Te kamatne stope nisu za sada uopće rasle zbog primjene zakonskog ograničenja. Pa kada bi Euribor i pao, ne može se očekivati smanjenje kamatnih stopa. Upravo suprotno, ako se zakonska granica poveća, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, ističu u HNB-u.

Dakle, i tu slijedi povećanje rata.

Dodaju i to da je HNB posljednjih godina radio na što većoj zaštiti klijenata od rizika kamata te su banke proširile ponudu kredita s fiksnim kamatnim stopama koje donose sigurnost da se rate kredita neće mijenjati. Zato danas dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite – fiksne stope ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem fiksiranja (3 ili 5 godina, ponekad i 10 godina).