Connect with us

Hrvatska

Više od polovine radnika u Hrvatskoj očekuje isplatu regresa

Objavljeno

-

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.iše od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.000 ispitanika, a pokazalo je da ove godine regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj, i to u prosječnom iznosu od 327 eura, što je rast od osam posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je to iznosilo 302 eura.

Dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika, 24 posto, 2021. je taj postotak skočio na 39 posto, 2022. na 49, a prošle godine na 52 posto, istaknuli su s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama, 93 odnosno 94 posto, ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa, 279 eura.

Najviše novca trebalo bi “sjesti na račune” zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika, njih 55 posto. S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

U svakom slučaju, regresom će radnici pokriti tek manji dio troškova ljetovanja, s obzirom da u prosjeku na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

U prosjeku, zaposleni građani Hrvatske na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je slično kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama, s 28 dana.

Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Naposljetku, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana, pokazalo je istraživanje.Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje “prolaze” zaposleni u velikim tvrtkama koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla, 23 dana.

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29 posto radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.

Dvije trećine radnika, 66 posto, slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan, izvijestio je MojPosao.

Zanimljivost je i da pet posto radnika smatra da ima previše godišnjeg odmora na raspolaganju, te da to loše utječe na njihovu produktivnost.

Svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna “u komadu”, istraživanje je pokazalo da će tek svaki treći zaposleni (34 posto) na ljetovanju iskoristiti 15 radnih dana godišnjeg odmora.

Sličan broj hrvatskih građana (31 posto) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla. Zanimljivo, svaki peti radnik će ovog ljeta iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora, ističu s portala MojPosao.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Provjerite jeste li ih kupili: Povlače se jedna vrsta kobasice i paštete

Objavljeno

-

By

Pixabay

S tržišta se povlače dva prehrambena proizvoda zbog utvrđenog i neoznačenog alergena soje u proizvodima.

Državni inspektorat obavještava potrošače o opozivu proizvoda

– EXTRA S PAPRIKOM PILEĆA POSEBNA KOBASICA 350g, LOT 1000361161, upotrijebiti do: 12.10.2024., proizvođača Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Hrvatska

– PILEĆA JETRENA PAŠTETA 350g, LOT 1202693695, upotrijebiti do: 06.10.2024., proizvođača Perutnina Ptuj d.o.o., Slovenija.

Kako piše Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), s obzirom na to da na proizvodima nije označen alergen soja, proizvod može predstavljati rizik po zdravlje potrošača osjetljivih na isti dok ga osobe koje nisu alergične mogu i dalje upotrebljavati bez ograničenja.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima, kojom se izmjenjuju i dopunjuju Uredbe (EC) br. 1924/2006 i (EC) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća Direktive 2000/13 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća, Direktive Komisije 2002/67 / EZ i Direktive Komisije 2002/67 / EZ 2008/5 / EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004.

Podaci o proizvodu:

Proizvođači:

1. Perutnina Ptuj – PIPO d.o.o., Čakovec, Hrvatska

2. Perutnina Ptuj d.o.o., Ptuj, Slovenija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvode sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Širi se nova prevara. Hrvatska pošta poslala upozorenje

Objavljeno

-

Hrvatska pošta više puta je upozoravala građane na prevare putem SMS-ova, a prevaranti sada imaju novu taktiku – traže kućni broj.

Putem SMS-a širi se lažna obavijest o nemogućnosti dostave paketa zbog nepotpunih informacija. “Nemojte otvarati poveznice koje se u njima nalaze jer se time izlažete riziku od krađe vlastitih bankovnih podataka”, upozoravaju iz Hrvatske pošte.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Dobili ste dijagnozu, a niste sigurni na što sve imate pravo? Evo kome se morate javiti

Objavljeno

-

By

Kad se osoba nađe u takvoj situaciji u fokusu joj je liječenje, a ne razmišlja o tome na koja prava u takvoj situaciji može računati. Korisnu informaciju o naknadama koje im pripadaju uglavnom neće doznati od svog liječnika, već mahom posve slučajno, od drugih koji se nađu u sličnoj situaciji.

Teška dijagnoza, bilo da se radi o karcinomu, kroničnoj bolesti ili opsežnom operativnom zahvatu, pacijenta u velikoj mjeri pogađa i financijski jer za vrijeme liječenja, ako je na bolovanju, ima smanjene prihode, a nerijetko ga bolest čini ovisnim o pomoći okoline.

Informacije se saznaju od drugih pacijenata

– Kad sam prije dvije godine operirana od raka dojke, nitko mi u bolnici nije dao ni osnovne informacije o tome da imam pravo na nekakvu naknadu, na poreznu olakšicu, na dva grudnjaka godišnje o trošku HZZO-a. Sve sam to doznala od drugih operiranih žena, i to tek kasnije, pa sam dio novca koji mi je pripadao izgubila, kaže Zagrepčanka M.R. (45) koja je tek na temelju informacija iz druge ruke došla do socijalne naknade od 79,36 eura mjesečno na rok od dvije godine, piše Novi list.

Toliko joj, naime, pripada temeljem smanjene funkcionalnosti nakon operacije. Umjesto da su joj već u bolnici dali sve informacije o postoperativnim pravima, tamo su, kaže, operiranim pacijenticama prodavali postoperativne kompresivne grudnjake na koje imaju pravo preko zdravstvenog osiguranja. Tek su kasnije čule da su naknadu mogle tražiti još dok su primale kemoterapiju.

Nakon dijagnoze – javite se Zavodu za socijalni rad

Da je informiranost pacijenata o njihovim socijalnim pravima doista niska, potvrđuju u udrugama pacijenata.

“Ljudi najčešće ne znaju da bi se svi nakon dijagnoze trebali javiti u ispostavu Zavoda za socijalni rad koji će ih uputiti na vještačenje. Iz dijagnoze, odnosno stanja pacijenta, mogu proizaći različita prava, od inkluzivnog dodatka do porezne olakšice i drugih oblika pomoći, navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Pravo na ovakve naknade i olakšice nemaju samo onkološki bolesnici, već različite kategorije bolesnika. Ali isto tako, neće svi onkološki bolesnici, kao ni oni drugi, ostvariti pravo na naknadu dok se vještačenjem ne utvrdi da li im ona pripada.

– U to ulaze razne kategorije bolesnika. Ako se radi o nekoj opsežnoj operaciji, odstranjenju dojke ili maternice, na primjer, pacijentice imaju pravo na takvu naknadu. Ili recimo, reumatske bolesti, multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti. I osoba s dijabetesom, zbog oštećenja organa, može realizirati to pravo, navodi Belina.

Najbolji način da saznaju svoja prava jest da se pacijenti jave u zavod za socijalni rad, dodaje.

Pravo na vještačenje

– Treba se javiti odmah nakon dijagnoze kronične ili neke teške akutne bolesti, a vještačenje se obično provodi nakon liječenja. Onda se utvrđuje tjelesno oštećenje i utjecaj na cjelokupno funkcioniranje.

Prema tome, na temelju nalaza tijela vještačenja određuju sva prava koja pacijent ima. Ako pacijent ne može otići na vještačenje, on ima pravo na vještačenje u svojoj kući, kaže Belina. Ni liječnici, ističe, često ne znaju za ta prava pacijenata pa je nedavno imao predavanje za liječnike iz doma zdravlja gdje im je ukazao kakva pacijenti ostvaruju prava iz svih drugih sustava i pozvao ih da svoje pacijente upute na vještačenje.

Inkluzivni dodatak zamijenio je od ove godine tzv. doplatak za pomoć i njegu koji se temeljem vještačenja od 2018. godine dodjeljivao pacijentima s težim posljedicama bolesti i liječenja, kako piše Novi list.

– Osobe s određenim stupnjem invaliditeta te s određenim vrstama oštećenja zdravlja, ovisno o tome na koji način su oštećene njihove funkcionalne sposobnosti, mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Pravo na inkluzivni dodatak razvrstano je u pet razina, ovisno o težini invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti, kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Napominju i kako prava nisu kvalificirana u odnosu na dijagnoze, nego u odnosu na tjelesno oštećenje, stupanj invaliditeta i funkcionalnu sposobnost. Najmanji iznos inkluzivnog dodatka danas je 138 eura mjesečno.

Vještačenje stručnjaka

– Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je provesti postupak i utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a isto utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak podnosi se Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnom po adresi prebivališta, poručuju iz tog ministarstva.

Prava, međutim, ima još pa tako svi kojima je utvrđen teži ili teški stupanj invaliditeta mogu biti oslobođeni plaćanja naknade za dopunsko zdravstveno osiguranje, ako podnesu zahtjev nadležnoj ispostavi HZZO-a.

Mogu zatražiti i jednokratnu naknadu koja se priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, a one uključuju i bolest, nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. HZMO-u se podnosi zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Porezne olakšice i privilegije

Kad osoba dobije rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja, dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi povećanja iznosa osobnog odbitka, odnosno veće porezne olakšice.

Osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje od 80 posto, ili oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60 posto imaju pravo na izdavanje znaka pristupačnosti što im omogućuje parkiranje na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu