Svijet
Zašto Lufthansa započinje suradnju s njemačkom vojskom

Prekretnica u njemačkoj politici dovodi i do sve većeg značaja Lufthansine firme Lufthansa Technik i njene suradnje s vojnom industrijom. Ono što je prije bila samo sporedna djelatnost, sve više dolazi u središte pažnje.
Sektor za održavanje vojnih aviona je u velikoj transformaciji.
Stručnjaci za održavanje vojne avijacije su toliko traženi da kompanije poput Lufthansa Technik (LHT) čak pristaju na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iz drugih sektora. Često se stručnjaci dovode iz kompanija koje su radile kao dobavljači dijelova za automobilsku industriju, čiji proizvodi nisu više traženi zbog prelaska na električne automobile.
“Lufthansa Technik, u potrazi za stručnjacima, preuzima mehatroničare iz automobilske industrije”, potvrdio je avio-stručnjak Heinrich Großbongardt u intervjuu za DW. “Oni imaju dobro obrazovanje. Sada se vrši njihova prekvalifikacija u avio-mehaničare, što je ranije bilo nezamislivo!”Nakon ruskog napada na Ukrajinu, stvorena su nova poslovna područja i dati novi poticaji etabliranim kompanijama, uz investicije za kupovinu novih aviona u milijardama eura. Kao u slučaju Lufthansa Technik, koja je nedavno osnovala podružnicu LHT Defense.
LHT je podružnica njemačke Lufthanse za održavanje i popravke. Prema vlastitim navodima, LHT opslužuje više od 800 klijenata širom svijeta i ima više od 20.000 zaposlenih.
Prekretnica za Lufthansu i njemački strahovi
“Prije deset godina to bi bilo teško zamislivo u Lufthansi Technik i u Lufthansa grupi, uzimajući u obzir ESG-rangiranje (Environment, Social und Governance). To je ocjena poduzeća kad je riječ o okolišu, društvu i upravljanju”, kaže Großbongardt. “Defense je tada nešto što nije dolazilo u obzir”, kaže ovaj stručnjak iz Hamburga.
Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, u velikim dijelovima njemačkog društva bilo je omraženo sve što je imalo veze s vojskom. Njemačka vojna tehnologija je bila tražena u inozemstvu, ali je u njemačkoj politici i društvu uvijek bila predmet spora.
Nakon ruskog napadana Ukrajinu i najave njemačke vlade da će uložiti 100 milijardi eura u jačanje vojske, situacija se promijenila. “Sada se na to drugačije gleda. I zato to više nije negativna tema za Lufthansu”, objašnjava Großbongardt.
Prvi korak u tom pravcu bit će održavanje pet Boeing P-8 Poseidon za elektronsko promatranje, koje je njemačka mornarica naručila krajem lipnja 2021. godine. Osim SAD-a, Australije, Indije, Velike Britanije, Norveške, Južne Koreje i Novog Zelanda, Njemačka je osmi kupac koji će ove zime u svoju vojnu flotu uvesti Boeing Poseidon.
Civilni Know-How za vojne avione
“Ovi avioni su u biti poput civilnog Boeinga 737, dakle obični putnički avioni u koje su ugrađeni vojni sistemi”, kaže Großbongardt. Lufthansa ima puno iskustva u održavanju Boeinga 737. “Već ranije se postavilo pitanje, tko bi mogao održavati vojne boinge u Njemačkoj? I tu se ne može zaobići Lufthansa Technik, posebno jer su oni uključeni u održavanje i unutrašnje uređenje njemačkih vladinih aviona.”
Za Bundeswehr i Njemačku ima smisla da u održavanje uključe LHT. Jer, bilo bi puno skuplje kada bi Bundeswehr morao sam razviti te kapacitete. “LHT može koristiti postojeće resurse, a to je dobro i za aviokompaniju jer stvara nova radna mjesta u Hamburgu.”
Lufthansa Technik uživa odličnu međunarodnu reputaciju, naglašava Großbongardt. “Kao što Amerikanci kažu, LHT je svjetski lider u tehničkom održavanju aviona i motora.”
Narudžba helikoptera iz Njemačke
Sredinom svibnja, kada je njemački ministar obrane Boris Pistorius posjetio američku kompaniju Boeing u Filadelfiji, osim narudžbe za Poseidone, naručio je i 60 transportnih helikoptera tipa CH47-F Chinook. Lufthansa planira ući i tu u posao održavanja i nabavke rezervnih dijelova.
A uz to LHT želi sudjelovati i u održavanju 35 bombardera F-35, koje je od američkog proizvođača Lockheed naručilo njemačko ratno zrakoplovstvo.
Kada NATO narednih godina zamijeni svoje Awacs avione za elektronsko promatranje novim tipom E-7, LHT šef Sören Stark se nada da će LHT biti uključen ne samo u održavanje. “Već desetljećima je u našoj DNA da brzo razumijemo i servisiramo novu avio-tehnologiju”, rekao je Stark za Handelsblatt. “Tako bi i modifikaciju civilnog Boeinga 737 u E-7 avione NATO-a mogli izvesti u Hamburgu, u uskoj suradnji s Boeingom”, kaže Stark.
Poslovi za specijaliste u Njemačkoj
Ovo je posebnost novog poglavlja, koje otvara Lufthansa. Ovaj put, novi poslovi se ne vode na LHT lokacijama u Malti, Sofiji ili Manili, već u Njemačkoj.
„Prijaviti se za održavanje novih radarskih aviona za NATO je mudra odluka”, smatra Großbongardt, jer LHT u tome može koristiti svoje iskustvo, koje ima s putničkim avionima, tim prije što je novi model E-7 Wedgetail također baziran na civilnom Boeingu 737. „Kada jednom dobijete priliku da uđete na to tržište, postoji dodatni potencijal za poslovne naloge unutar NATO-a”, kaže ovaj avio-stručnjak, a piše Deutsche Welle.
Šef Lufthansa Technik (LTH) Sören Stark ima ambiciozne planove: do 2030. godine, prihodi koncerna bi trebali porasti s 6,5 milijardi eura na više od deset milijardi eura. Dobit bi trebala porasti s 630 miliona eura na više od milijardu eura. Ciljevi su ambiciozni, ali nisu nerealni.
“Vidim dobre šanse za Lufthansa Technik da djeluje kao generalna kompanija odnosno generalni izvođač radova za američke programe”, kaže avio-savjetnik Michael Santo iz konzultantske firme “H und Z” za list Handelsblatt.
Da će LHT u budućnosti raditi i veće poslove od održavanja avio-tehnike i motora na vojnim avionima, za stručnjaka Großbongardta nije vjerojatno. “Lufthansa Technik nikada neće ući u proizvodnju oružane tehnologije, oni nemaju tu kompetenciju.” Ovaj stručnjak, međutim, računa da će LHT za to angažirati partnere. “Lufthansa Technik bi bila glavni izvođač i brinula bi se samo o motorima i avionima. Za sve što se tiče oružja i radarskih sistema, brinut će se partner”, zaključuje Großbongardt.
Svijet
Umro papa Franjo

Vatikan je objavio da je umro papa Franjo
Kardinal Kevin Ferrell, vatikanski komornik, potvrdio je da je papa umro u ponedjeljak ujutro.
“U 7.35 jutros rimski biskup, Franjo, vratio se u Očevu kuću. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, rekao je Farrell u objavi.
Svijet
Hoće li EU zabraniti Visu, Mastercard, Paypal?

Korisnici društvenih mreža šire tvrdnje da je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde najavila planove za ukidanje američkih platnih kartica i platformi poput Visa, Mastercard, PayPala i Alipaya. Te tvrdnje postale su viralne, ali su pogrešno interpretirane i izvučene iz konteksta.
Na platformi X (bivši Twitter) pojavile su se objave u kojima se tvrdi da Lagarde želi zamijeniti spomenute sustave europskim alternativama, a jedna objava na nizozemskom jeziku ide toliko daleko da navodi kako Lagarde želi uvesti digitalni euro kao zamjenu za sve te metode plaćanja.
Međutim, te tvrdnje ne odgovaraju stvarnim izjavama predsjednice ECB-a, prenosi Euronews.
Što je Lagarde stvarno rekla?
Pretragom na Googleu dolazi se do intervjua koji je Lagarde dala irskoj radijskoj postaji Newstalk 2. travnja. U intervjuu je upozorila da Europa mora smanjiti ovisnost o američkoj i kineskoj tehnologiji, osobito u području digitalnih plaćanja.
Oko 6:20 minute intervjua, Lagarde kaže:
“Ako razmislite, većina naših digitalnih plaćanja – bilo da je riječ o e-trgovini, plaćanju između osoba, karticama ili mobilnim uređajima – temelji se na ne-europskoj infrastrukturi.
Bilo da koristite karticu ili mobitel, plaćanja uglavnom prolaze kroz Visa, Mastercard, PayPal, Alipay… A odakle dolaze ti sustavi? Iz SAD-a ili Kine. Cijeli mehanizam koji omogućuje plaćanje nije europski.”
Dodala je da Europa “za svaki slučaj”, treba smanjiti ranjivost i osigurati vlastite digitalne opcije.
Inicijativa Wero
Važno je naglasiti: Lagarde nije rekla da se Visa, Mastercard ili druge platforme trebaju ukinuti. Umjesto toga, zagovarala je postojanje europskog rješenja uz postojeće sustave.
Primjer takve inicijative je Wero, digitalni novčanik koji omogućuje prijenos novca putem broja mobitela. Nastao je unutar Europske inicijative za plaćanja (EPI), mreže europskih banaka osnovane 2021. godine s ciljem uvođenja jedinstvene digitalne usluge plaćanja.
Wero je već dostupan u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, a planira se proširenje na ostale zemlje.
ECB odbacuje tvrdnje s mreža
Na upit EuroVerifya, iz Europske središnje banke odgovoreno je:
„ECB se ne zalaže za ukidanje platnih sustava koje nude Visa, Mastercard, PayPal ili Alipay. Podržavamo raznolik i konkurentan platni krajolik, koji uključuje i privatne i javne opcije.“
Dodali su da bi digitalni euro bio dodatna opcija, a ne zamjena za gotovinu i postojeće metode digitalnog plaćanja.
Svijet
Prvi svetac milenijalac: Tko je tinejdžer u trapericama i majici koji osvaja srca katolika?

Assisi je već stoljećima hodočasničko mjesto, ali ovih dana vjernici ondje ne dolaze zbog svetog Franje, već zbog tinejdžera koji će uskoro postati prvi svetac milenijalac.
Carlo Acutis, koji je umro od leukemije 2006. u dobi od 15 godina, bit će proglašen svetim na misi u Vatikanu 27. travnja.
Prozvan “Božjim influenserom” ili “cyber apostolom”, Acutis je većinu svog kratkog života proveo šireći katoličku vjeru na internetu. Sada privlači nove generacije hodočasnika na svoje počivalište.
Srednjovjekovni planinski grad Assisi poznat je kao rodno mjesto svetog Franje, utemeljitelja franjevačkog reda.
Slike nasmijanog dječaka u crvenoj polo majici sada stoje uz portrete Franje u njegovom habitu kamenim pročeljima i zvonicima.
Hodočasnici se dolaze moliti pred očuvanim Carlovim tijelom u crkvi svete Marije Velike, u svetištu Spoliationu. Tijelo mu je izloženo u staklenoj grobnici od 2022. godine.
Njegovi ostaci su balzamirani, a njegovo mladenačko lice i crna kosa zapanjujuće su realistični. Odjeven je kako se nekoć odijevao, u traperice i gornji dio trenirke.
Američka tinejdžerica Monica Katreeb, koja je hodočastila sa skupinom učenika, rekla je AFP-u da se s njim može više “poistovjetiti” nego sa srednjovjekovnim mučenicima i njihovim surovim svakodnevnim životom.
“Vidjeti nekoga tko izgleda kao ti i nosi odjeću koju bi i ti nosio… koliko je to cool?”, rekla je Katreeb za AFP.
Rekla je da planira prisustvovati misi proglašenja Acutisa svetim kasnije ovog mjeseca u Vatikanu te očekuje da će to biti “spektakularan trenutak”.
“Znak nade”
Carlo je rođen u Londonu 3. svibnja 1991. Roditelji su mu bili Talijani i uglavnom je odrastao u Milanu. Praznike je provodio u drugom domu obitelji u Assisiju, a umro je u Monzi u sjevernoj Italiji.
Njegova obitelj bila je bogata i nije bila religiozna, ali Carlo je od mladosti bio prožet gorljivom vjerom. Svaki dan je išao na misu.
Njegova majka Antonia Salzano Acutis prisjetila se dobro odgojenog i velikodušnog dječaka koji je “davao sve svoje igračke, uvijek s osmijehom”.
“Osjećala sam da je poseban, neobičan dječak”, rekla je Salzano Acutis AFP-u u vrtu zaklade posvećene njezinom sinu koja se nalazi na planini iznad Assisija.
S devet godina pomagao je beskućnicima na ulicama i donosio im hranu, prisjetila se njegova majka.
“Govorio bi: ‘Ja imam sve, ovi ljudi nemaju ništa, je li to pošteno?’”, rekla je.
Tinejdžer je imao talent za računala i širio je nauk Isusa Krista internetom. Stvorio je digitalnu izložbu o čudima.
“Živimo u složenom društvu u kojem se ponekad čini da tehnologija apsorbira sve”, rekla je Salzano Acutis.
“Zašto je Carlo znak nade? Zato što je kroz sve to prošao neokrznut, pokazao je da moramo biti gospodari tim stvarima, a prije svega ih je iskoristio kako bi činio dobro”, rekla je.
Katreeb se slaže s time i kaže da je mnoge mlade ljude pomeo “doomscrolling” na društvenim mrežama, što je ponekad vodilo do mračnijih online sadržaja poput pornografije.
Carlo je pokazao alternativu, da “mi to samo preplavimo Božjom porukom”, rekla je.
Ikone i ručnici
Vatikan je priznao dva čuda povezana s Carlom koja su prema katoličkim pravilima preduvjet za njegovu kanonizaciju.
Prvo čudo pripisalo mu se 2020. godine kad je rečeno da je 2013. posmrtno posredovao izlječenju brazilskog dječaka koji je bolovao od rijetke bolesti gušterače.
Vatikan mu je prošle godine pripisao i ozdravljenje kostarikanske studentice teško ozlijeđene u nesreći.
Glas se širi, a Carlova grobnica privlači sve veći broj hodočasnika i znatiželjnih posjetitelja.
Biskupija je prošle godine primila gotovo milijun ljudi, a ove godine već više od 400.000.
U suvenirnicama raste interes za artiklima s Carlovim likom, od kipića, ikona, krunica do majica i ručnika, kažu trgovci.
Asiški biskup, autor knjige o vezama između Carla, Franje i svete Klare Asiške, jedne od prvih Franjinih sljedbenica, rekao je kako se nada da će kanonizacija privući nove vjernike.
Carlo je hodao asiškim ulicama za života, “udahnuo je mnoge toga što pripada Franjinoj duhovnosti i pretočio ih u suvremenu duhovnost”, rekao je biskup Domenico Sorrentino AFP-u.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VELIKI ČETVRTAK / Danas je spomendan Isusove posljednje večere. Do subote se gase sva crkvena zvona
-
magazin4 dana prije
Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?
-
Hrvatska2 dana prije
Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?