Svijet
EU: Potvrđen 14. paket sankcija, počinje isplata Ukrajini od zamrznute ruske imovine
Ministri vanjskih poslova država članica EU-a potvrdili su u ponedjeljak 14. paket sankcija protiv Rusije na sastanku u Luxembourgu na kojem bi također mogli otvoriti put za isplatu prihoda od zamrznutih ruskih sredstava Ukrajini.
Šefovi diplomacija potvrdili su 14. paket sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, koji je prošli tjedan dogovoren na razini veleposlanika.
Najnoviji paket uključuje zabranu izvoza ruskog ukapljenog plina u treće zemlje preko europskih morskih voda i luka. Zabranjuje se prekrcavanje ukapljenog plina s broda na brod i s broda na kopno.
Ovaj paket uključuje i zabranu političkim strankama, nevladinim organizacijama, think tankovima i medijima iz EU-a da primaju novac iz Rusije.
Također donosi nove mjere za sprječavanje izbjegavanja sankcija.
Vijeće EU-a navodi da su nove mjere usmjerene na sektore visoke vrijednosti ruskog gospodarstva, poput energetike, financija i trgovine.
“Naše sankcije već su značajno oslabile rusko gospodarstvo i spriječile Putina da ostvari svoje planove za uništenje Ukrajine, iako i dalje nastavlja nezakonitu agresiju usmjerenu na civile i civilnu infrastrukturu. Ovaj 14. paket sankcija pokazuje naše jedinstvo u potpori Ukrajini i nastojanju da se ograniče kriminalne aktivnosti Rusije protiv Ukrajinaca, uključujući napore da se zaobiđu mjere EU-a”, izjavio je visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
EU također želi spriječiti izvoz opreme koju koristi ruska vojska u Ukrajini ili za vlastite vojne sustave u Rusiju preko trećih zemalja. Europske tvrtke koje izvoze takvu robu morat će uvesti posebne mehanizme za kontrolu daljnjeg izvoza u Rusiju.
EU prvi put donosi mjeru usmjerenu na brodove koji pomažu ruskom ratu protiv Ukrajine. Ti brodovi će se naći na popisu plovila kojima se zabranjuje pristup lukama i pružanje usluga iz više razloga: zato što prevoze vojnu opremu u Rusiju, prevoze ukradeno ukrajinsko žito ili opremu za razvoj ruskog energetskog sektora.
Mjera uključuje i tankere koje Rusija koristi za zaobilaženje sankcija. Na taj popis danas je stavljeno 27 brodova.
Novim paketom proširen je popis sankcioniranih za dodatnih 116 pravnih i fizičkih osoba, čime se ukupan broj popeo na više od 2200 sankcioniranih subjekata.
EU počinje isplaćivati Ukrajini prihode od zamrznute ruske imovine
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost najavio je prije početka sastanka da će EU početi slati dio prihoda od zamrznute imovine Ukrajini već sljedeći tjedan, nakon što je dogovoren način kako izbjeći blokade unutar EU-a.
“Imamo rješenje i to danas stavljamo na stol te se nadam da će ministri podržati taj prijedlog kako bi povećali potporu Ukrajini korištenjem ruskih prihoda”, rekao je Borrell.
On nije naveo pojedinosti toga prijedloga, ali neslužbeno se doznaje da će se prihodi od zamrznute ruske imovine usmjeravati prema dijelu država članica koje će onda nabavljati ono što je Ukrajini najpotrebnije i isporučivati.
Na taj bi se način izbjeglo da sredstva idu preko Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), gdje je za sve odluke potreban konsenzus država članica.
Mađarska blokira oko 6,6 milijardi eura u EPF-u, ali time zapravo nije oštećena Ukrajina nego države članice koje su isporučile Ukrajini oružje i streljivo iz svojih zaliha, a za to trebaju biti isplaćene iz EPF-a, izvanproračunskog fonda koji je namijenjen za jačanje sposobnosti EU-a u sprečavanju sukoba, izgradnju i očuvanju mira i jačanju međunarodne sigurnosti i stabilnosti.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih