Na novoj lokaciji, u srcu Zadra, 18. izdanje Festivala tolerancije ovog tjedna nastavlja kroz premijere filmova, otvorene razgovore, druženje i učenje pozvati publiku na prihvaćanje različitosti i miran suživot.

Danas na programu 18. Festivala tolerancije pogledajte:

𝐏𝐨𝐥𝐢𝐯𝐚𝐥𝐞𝐧𝐭𝐧𝐚 𝐝𝐯𝐨𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐏𝐫𝐨𝐯𝐢𝐝𝐮𝐫𝐨𝐯𝐞 𝐩𝐚𝐥𝐚č𝐞

18:30 𝐒𝐞𝐬𝐭𝐫𝐢𝐧𝐬𝐭𝐯𝐨 (film za djecu i mlade, 101 min)

20:00 𝐓𝐨𝐥𝐞𝐫𝐚𝐧𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐢 𝐦𝐢𝐫, 𝐭𝐨 𝐣𝐞 𝐦𝐨𝐣 đ𝐢𝐫! – moderirana rasprava (𝐓𝐨𝐥𝐞𝐫𝐚𝐧𝐜𝐞 𝐭𝐚𝐥𝐤)

21:00 𝐂𝐫𝐯𝐞𝐧, 𝐛𝐢𝐣𝐞𝐥𝐢, 𝐩𝐥𝐚𝐯𝐢 (kratki, 23 min)

21:24 Š𝐞ć𝐞𝐫𝐧𝐚 𝐭𝐫𝐬𝐤𝐚 (dokumentarni, 107 min)

𝐊𝐨𝐧𝐜𝐞𝐫𝐭𝐧𝐚 𝐝𝐯𝐨𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐊𝐧𝐞ž𝐞𝐯𝐞 𝐩𝐚𝐥𝐚č𝐞

18:00 Ž𝐚𝐫𝐤𝐨, 𝐫𝐚𝐳𝐦𝐚𝐳𝐢𝐭 ć𝐞š 𝐝𝐢𝐭𝐞 (kratki,14 min)

18:15 𝐌𝐨𝐣𝐚 𝐧𝐚𝐣𝐝𝐫𝐚ž𝐚 𝐭𝐨𝐫𝐭𝐚 (igrani, 96 min)

20:00 Ž𝐢𝐯𝐨𝐭𝐢𝐧𝐣𝐬𝐤𝐨 𝐤𝐫𝐚𝐥𝐣𝐞𝐯𝐬𝐭𝐯𝐨 (igrani, 128 min)

𝐌𝐮𝐥𝐭𝐢𝐦𝐞𝐝𝐢𝐣𝐬𝐤𝐚 𝐝𝐯𝐨𝐫𝐚𝐧𝐚 𝐊𝐧𝐞ž𝐞𝐯𝐞 𝐩𝐚𝐥𝐚č𝐞

17:00 Predstavljanje festivala – 𝐒𝐀𝐋𝐀𝐀𝐌 𝐟𝐢𝐥𝐦 𝐟𝐞𝐬𝐭𝐢𝐯𝐚𝐥 𝐊𝐨𝐩𝐞𝐧𝐡𝐚𝐠𝐞𝐧

Projekcija filma – 𝐎𝐭𝐨𝐤 𝐧𝐚𝐝𝐞 (dokumentarni, 58 min)

Prije gotovo svakih blagdana i/ili praznika kada ljudi putuju u inozemstvo postavlja se pitanje što se legalno smije, a što ne smije nositi preko granice, koliko kutija cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ špeka, je li dopušteno prenositi jednaku količinu piva i vina, što je sa žestokim alkoholnim pićima…

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih niti gram mesa, sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali s hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih katkada nije lako zapamtiti ni samim carinicima donosimo popis svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti kako se ova lista odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze izvan EU, s izuzetkom Švicarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ova posljednje države vrijede ista pravila kao da prevozite robu unutar EU te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila vrijede za Farske otoke i Grenland, ali da dodatno ne kompliciramo ionako dugu listu te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.) limit za uvoz robe ne smije po osobi premašivati 430 eura u pomorskom i zračnom prometu te 300 eura u svim ostalim vrstama prijevoza, odnosno 150 eura za putnike mlađe od 15 godina neovisno kojim prijevoznim sredstvom putuju, piše Večernji list.

Putnici u zračnom prometu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duhanskih prerađevina od onih koji putuju drugim oblicima prometa. Oni u zračnom prijevozu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duhana za pušenje. Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tekućine te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stavka 2. Zakona o trošarinama.

Alkoholna pića

Kad su u pitanju alkoholna pića, jednaka pravila vrijede i za putovanja cestovnim, zračnim i pomorskim prijevozom – svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 litre alkoholnih pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati trošarine moguće je, uz uvjet da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarillosa, 200 cigara, kilogram duhana, 10 litara žestice, 90 litara vina, 110 litara piva te 100 mililitara e-tekućine, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja…

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog podrijetla koji čine dio osobne prtljage putnika, tako da uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvoda od mesa i mlijeka. Dopušteno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuhane, osoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog podrijetla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i posebne hrana koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijeva držanje u hladnjaku prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za osobnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakiranih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati juhe i poboljšivači okusa.

Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za osobne potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka.

Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu opaliti po džepu s kaznom koja može iznositi i do 13.300 eura. Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je što i koliko toga ste pokušali prošvercati. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 265 do 6.600 eura.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 400 do 13.300 eura.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3500 kuna za tri bundeve, 4000 kuna za tri akumulatora te čak 22.000 kuna za 6 kilograma svježeg i 5 kilograma suhog mesa.

Slatke plodove ovog stabla obožavala su djeca, a od opale plodove tamanila su i jata gusaka.

Bijeli dud je stablo koje naraste do 20 metara i ima okruglu krošnju. Mladi izdanci i lisne peteljke obiluju mliječnim sokom.

Listovi su obično goli, nazubljenog ruba. Plod duda (dudinja) je složen, a boja mu varira od bijele, preko ružičaste ili crvene, do crveno-crne.

Smatra se da bijeli dud potječe iz Kine, gdje se uzgajao zbog lišća kojim se hrani dudov svilac, kao i zbog slatkih plodova.

Crni dud raste više od 20 metara s debelim, nazubljenim ili nepravilno režnjevitim listovima.

Naličje listova je hrapavo i dlakavo. Muški i ženski cvjetovi skupljeni su u rese iz kojih se razvijaju sočne dudinje crno-ljubičaste do crne boje.

Plodovi crnog duda gotovo su dvostruko veći od plodova bijelog duda. Potječe iz Irana i Afganistana, odakle je prenesen u druge krajeve. Uzgaja se zbog slatkih plodova.

Dud se najčešće koristi u narodnoj medicini i nema većeg značaja za suvremenu fitoterapiju.

Kao biljni ljekoviti materijali u narodu se koriste plod (Mori nigrae fructus), kora s korijena (M. nigri radicis cortex) i list (Mori nigri folium) crnog duda.

Bere se zreo plod i svjež koristi za pripremu sirupa. Mladi, zdravi i potpuno razvijeni listovi beru se ljeti i suše u tankom sloju na prozračnom mjestu u hladu.

Plod sadrži oko 9% šećera, organske kiseline, pektin, vitamine i mineralne soli.

Koristi se kao blago sredstvo za iskašljavanje i protiv zatvora, korijenova kora također kao purgativ, a list kao adstringens (sredstvo koje površinski steže kožu i sluznicu), a narod vjeruje i da snižava razinu šećera u krvi.

Od zrelih crnih dudinja priprema se sirup (Sirupus mororum) koji se koristi za ispiranje kod upala usta i grla, kao osvježavajući napitak kod groznica, te kao blago sredstvo za iskašljavanje i izazivanje stolice.

Ovaj sirup se nekada pripremao i u ljekarnama te je bio uključen u neke farmakopeje.

Plodovi crnog i bijelog duda koriste se kao blago sredstvo za iskašljavanje i protiv zatvora, list za površinsko stezanje kože i sluznice, a vjeruje se i da snižava razinu šećera u krvi.

List ulazi u sastav različitih čajnih mješavina koje se, uz obaveznu dijetalnu prehranu, preporučuju kao dopuna drugim lijekovima kod blago povišene razine šećera u krvi.

Uz list crnog duda, u sastav tih mješavina često ulaze i list borovnice, mahune graha, pelin…

Zrele, vrlo slatke bijele i aromatične kiselkasto-slatke crne dudinje koriste se u prehrani.

Jedu se i svježe ili osušene, a služe i kao hrana peradi, piše Krstarica.