Hrvatska
Prometni stručnjak: Ovo su najopasnija vozila ljeti, često ih voze neiskusni vozači
Sav užas prometnih nesreća u ljetnom razdoblju sažeo se prošloga petka u Bjelovaru i okolici gdje je u samo nekoliko sati teško stradalo petoro maloljetnika.
Troje maloljetnika stradalo je na quadu, sve popularnijem vozilu na četiri kotača, koje spada u kategoriju poljoprivrednih vozila. U Bulincu kod Bjelovara sletjeli su s ceste u kanal i udarili u betonski most. Djevojčica koja je upravljala quadom ima ozljede opasne po život, a ni ona niti dvoje njenih suvozača nisu nosili zaštitne kacige.
U samom Bjelovaru istog je dana vozač automobila udario djevojčicu dok je prelazila cestu na pješačkom prelazu. A u trećoj nesreći maloljetno dijete palo je s električnog romobila i udarilo o asfalt glavom na kojo nije imalo kacigu i zadobilo teške ozljede.
Nižu se nesreće…
U Zagrebu je prošle nedjelje poginuo motociklist. U subotu navečer kod Donje Stubice sudarili su se vozači quada i cross motocikla pri čemu je motociklist teško ozlijeđen i u životnoj opasnosti. U petak je kod Koprivnice motociklist poginuo sletjevši s kolnika i udarivši u metalni nosač dalekovoda. Pretprošlog vikenda kod Imotskog je u sudaru poginula starija žena koja se nalazila u prikolici motokultivatora. Od početka lipnja motociklisti su ginuli i kod Rijeke, u Bosiljevu, u Mačkovcu kod Nove Gradiške, dvojica u Glavicama kod Sinja…
Može se tako unatrag kopati po arhivi vijesti iz crne kornike i gomilati brojke poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama koje zaredaju s dolaskom lijepog vremena i toplih dana.
“Više ljudi vani, više prometa”
“Kada dođe ljeto, na cestu izlaze i one vrste otvorenih vozila koje se ne voze zimi – bicikli, romobili, električni romobili, quadovi, motocikli… Zimi se većinom voze automobili koji su zatvoreni i time sigurniji”, kaže nam prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec.
Ljeti je, napominje, više ljudi na cesti, puno više aktivnosti odvija se na otvorenom pa je i promet naprosto veći. Osim toga, na cestama i pješačkim stazama sve je više vozila kojih donedavno nije bilo, a sada su vrlo popularna. Mnoga takva voze neiskusni vozači pa se neminovno događa više nesreća.
Husinec nam je objasnio zašto neka od njih ljeti mogu biti vrlo opasna.
Quadovi
“Quad je teško vozilo i potrebno je dosta fizičke snage za upravljati njime. Za razliku od suvremenih automobila koji imaju servo upravljače i meke komande, quad ima – osim onih ekstraskupih modela – isključivo mehaničke komande. Vi mehaničkim upravljačem okrećete prednja dva kotača za što treba uložiti puno snage. Dovoljno je da quad naiđe na nekakvu rupu na cesti ili rubnjak, upravljač se izbije iz ruke, pogotovo ako dijete njime upravlja, pa je nesreća neizbježna. Ova stradala djevojčica u Bjelovaru nije mogla fizički kontrolirati quad jer je bio preopterećen. Na njemu je bilo još dvoje djece i njoj je upravljač bio pretežak da bi njime upravljala kako treba.
Quadovi obično idu 40 kilometara na sati i teški su oko 600 kilograma. Ljudi ih često registriraju kao poljoprivredna vozila jer na njih onda dobivaju poticaje i druge pogodnosti. A ako je vozilo poljprivredno, nije propisano obvezno nošenje kacige. No quad se u našim krajevima ne koristi mnogo u poljoprivredi, koliko u poslovima rendžera i lovočuvara. Naravno, i za zabavu”, napominje ovaj stručnjak.
Električni romobili
“Električni romobil je fantastična stvar, osobno ga puno vozim. No, neki ljudi otišli su korak dalje i počeli voziti električne romobile cestom, usporedo s automobilima. A romobilistu je teško imati pregled situacije na cesti, kao što je i vozaču automobila teško vidjeti romobilistu. On je jedna okomita, vrlo tanka silueta koja se kreće velikom brzinom, praktički bešumno. Električni romobil ima male kotače i za razliku od motocikla jako je osjetljiv na raznorazne rupe i grabe na putu. Ti su romobili sigurni do brzine od 25 kilometara na sat, sve iznad toga je opasno. I nije romobilu mjesto među automobilima. S druge strane, nije mu mjesto ni među pješacima, ali tada dolazimo u sivu zonu jer staze za romobile nisu napravljene. Zakonski propisana brzina je 5 kilometara na sat na pješačkim stazama, ali tolerira im se vožnja i do 10 kilometara na sat, što je malo brže od hoda čovjeka. No, definitivno mu nije mjesto ni na cesti ni na nogostupu ako vozi 30 na sat. Propisano je i da vozač električnog romobila mora nositi kacigu, iako ta zaštitna kaciga uglavnom nije presudna. Na romobilu se više “trgaju” noge i ruke, rijetko stradava glava. Ali, kako se kaže, od opreza glava ne boli”, kaže Husinec.
Motocikli
Kod stradavanja motociklista u prometu najčešći je problem prebrza vožnja jer adrenalin često povuče vozače, a motocikli očito nisu napravljeni za laganu panoramsku vožnju. Husinec kaže da problem s motociklistima u prometu traje već desetljećima, ali da više nije izražen kao nekad.
“Gotovo da više i nema motociklista koji vozi bez zaštitne kacige na glavi, kao što se nekoć najčešće vozilo. A i sami motocikli nisu više toliko popularni među mlađom populacijom. Nekad je motocikl bio statusni simbol. U kvartu su najveći frajeri bili oni s motociklima. Danas se mladi više ne dokazuju na taj način. S motociklistima nema uzlaznih problema u prometu, iako ih još uvijek mnogo stradava na cestama. Osim toga, vozači motocikala u prosjeku su stariji i iskusniji. Danas su puno veći problemi s vozačima električnih romobila, quadova i sličnih prijevoznih sredstava”, kazao je Husinec.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih