Svijet
Orban postavio 11 zahtjeva Ukrajini
Mađarska traži od Kijeva da cijelu ukrajinsku Zakarpatsku oblast proglasi “tradicionalno mađarskom” u sklopu 11 zahtjeva Budimpešte u vezi sa zaštitom prava nacionalnih manjina.
Budimpešta zahtjeva izbornu reformu u Ukrajini koja bi omogućila političko predstavljanje predstavnika mađarske manjine. Ključni kamen spoticanja je određivanje područja u Ukrajini s posebnim nivoom garancija za prava Mađara. U Zakarpatskoj oblasti, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, udio Mađara je preko 10 posto, piše Index.
Listu od 11 točaka mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto predao je Ukrajincima još u siječnju 2024. Tada ju je sam Szijjarto nazvao listom mađarskih “zahtjeva”. U međunarodnoj politici nije uobičajeno “zahtijevati” bilo kakve akcije od suverene države. Međutim stav Budimpešte od početka je bio da ih Kijev treba ispuniti. Stoga je čak i u službenoj prepisci zvučao naziv “lista zahtjeva”, piše Klix.ba.
U suštini, Mađarska zahtijeva ukidanje niza zakonskih promjena u manjinskom zakonodavstvu koje je Ukrajina napravila nakon 2014. godine.
Mađarski dužnosnici, među kojima je i Szijjarto, to otvoreno priznaju i tvrde da je od tada Ukrajina navodno smanjila prava manjina, što je zabranjeno Ustavom Ukrajine i međunarodnim normama.
Problematični zahtjevi
Zahtjev Budimpešte da se uvede koncept “kulturne autonomije” u ukrajinsko zakonodavstvo naišao je na kategorično “ne” Kijeva.
Jedan od dva najproblematičnija jest zahtjev pod rednim brojem 11 za političko predstavljanje predstavnika mađarske manjine, o čemu je Mađarska, međutim, već počela raditi kompromise.
Orban je isprva htio Ukrajini nametnuti sistem koji trenutno djeluje u Mađarskoj, gdje predstavnici nekoliko nacionalnih manjina (među njima, inače, ukrajinske) imaju zakonski zagarantiranu zastupljenost u parlamentu.
“Druga stvar je što, prvo, ti predstavnici manjina imaju ograničena prava, a drugo, u realnosti Orbanovog režima, na te pozicije se postavljaju ljudi lojalni vladi. Međutim, po zakonu, na papiru, takvo pravo postoji. Tako je Budimpešta tražila da Ukrajina uvede nešto slično”, piše Europska Pravda.
Ukrajinski list tvrdi da nema šanse da se zamisao provede jer to nije moguće u vrijeme izvanrednog stanja.
“Tradicionalno mađarska”
Budimpešta traži od Ukrajine da ukine zakonski zahtjev da svi izabrani dužnosnici znaju državni jezik i govore njime na sastancima vijeća u koje su izabrani. Ali ni to nije bio ključni problem. Najteže je bilo odrediti mjesta u Ukrajini s posebnim nivoom garancije prava Mađara.
Ova norma je i sada u zakonu: odnosi se na gradove i sela sa značajnim brojem manjinskih predstavnika (od 15 posto) i s “tradicionalnim” manjinskim prebivalištem (od 10 posto u posljednjih 100 godina). U tom slučaju, odlukom mjesnog vijeća, moguće je, na primjer, postavljanje putokaza na dva jezika. Ovo nije bilo dovoljno za Budimpeštu.
Tamo, prije svega, zahtijevaju da se sva naselja u Zakarpatju automatski priznaju kao “tradicionalna mađarska”, čak i ona u kojima Mađari nikada nisu živjeli.
“Postoji kategoričan zahtjev da se koristi samo popis iz 2001. (od tada se broj Mađara koji žive u Zakarpatju skoro prepolovio; uglavnom zbog Orbanove distribucije mađarskih putovnica)”, piše Europska pravda.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih
CRO
27. lipnja 2024. at 22:57
Slava Ukrajini!