Nakon sjajnog otvorenja, HNK Zadar najavljuje dvije predstave koje igraju ovaj tjedan na 30. Zadarskom kazališnom ljetu!

TATA/ HNK Zadar po prvi put na otvorenom!

Predstava autora Mate Matišića – urnebesna tragikomedija jednog oca u vremenu koje dolazi!

Srijeda, 3.07. | 21:30h, Lapidarij Narodnog muzeja Zadar
Ova predstava nastala je prema tekstu Mate Matišića, jednog od najizvođenijih živućih autora s ovih prostora, a režirao ju je Zoran Mužić.

Igraju: Ivica PUCAR, Alen LIVERIĆ, Davor JUREŠKO, Žana BUMBER, Lucija ALFIER i Mimi ZADARSKI.

Predstava “Tata” je nastala integracijom različitih dijelova iz autorovog opusa fokusirajući se na lik oca kao središnjeg motiva. Otkrijte zanimljiv spoj elemenata iz predstava Bljesak zlatnog zuba, Legenda o Svetom Muhli, Ničiji sin i Hrvatska Lolita.

Kroz intrigantni pristup, TATA istražuje razloge za ukidanje tradicionalne figure oca u suvremenom društvu. Što je prethodilo tom činu? Kako očevi oblikuju svoje nasljednike i koje posljedice toga imamo danas?

Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK Zadar ili online na Eventim.hr. https://www.eventim.hr/…/30-zklj-tata-zadar…/event.html

Ne propustite ovu jedinstvenu priliku i pridružite nam se na kazališnoj večeri pod zvijezdama!

Na jubilarnom 30. Zadarskom kazališnom ljetu, u petak, 5. srpnja u 21:30 sati, pogledajte svjetski kazališni hit – PRAČOVJEK!   Najdugovječniji one man show Broadwaya i Las Vegasa, preveden na 25 jezika i izveden u više od 50 zemalja diljem svijeta. Ovaj svjetski kazališni hit, u režiji i izvedbi Peđe Gvozdića, autora Roba Beckera, publiku nasmijava već više od tri desetljeća.

O predstavi:
Komedija koja govori o muško-ženskim odnosima, stereotipnim, ali istinskim razlikama među spolovima, o ljubavi, razumijevanju i nerazumijevanju. Peđa Gvozdić, u svojoj izvedbi, nudi odgovore na neka pitanja vezana za ljubavne odnose, ali možda i postavlja nova pitanja na koja ćemo odgovore tražiti zajedno s glumcem. Predstava je namijenjena gledateljima starijim od 16 godina.

Ulaznice možete kupiti na našoj blagajni ili online na https://www.eventim.hr/hr/ulaznice/30-zklj-pracovjek-zadar-lapidarij-narodnog-muzeja-644663/event.html

U ljetnim i proljetnim mjesecima česta su grmljavinska nevremena, a ako se ikada za vrijeme jednog nađete na otvorenom najbolje bi bilo potražiti sigurno mjesto za zaklon. Stručnjak je otkrio koja dva sigurna mjesta bi vam mogla spasiti život.

Gdje je sigurno mjesto tijekom grmljavinske oluje?

“Postoje samo dva sigurna mjesta tijekom grmljavinske oluje: potpuno zatvoreno metalno vozilo ili velika zgrada”, rekao je Chris Vagasky, meteorolog. “Vani nema sigurnog mjesta.”

Ako veliku zgradu pogodi munja, energija će putovati kroz žice i cijevi. Zbog toga tijekom oluje s grmljavinom ne smijete koristiti telefone s kablovima, igrati videoigre ili koristiti druge priključene uređaje, niti koristiti vodovod (nemojte se tuširati ili prati suđe). Također, držite se podalje od prozora tijekom oluje, piše UCHealth.

Što dalje od prozora

“Prozor stvara prazninu u zidu pa ako udari munja, mogla bi preskočiti tu prazninu, a ako stojite pokraj njega, mogli biste biti ono na što udari”, rekao je Vagasky.

Potpuno zatvoreno metalno vozilo važno je iz istih razloga. Električna energija putuje kroz metalnu karoseriju automobila, osiguravajući sigurnost putnika.

Pronalaženje skloništa ispod drveta također je nesigurno.

“Munja obično pogađa visoke i izolirane stvari. Drvo je upravo to. Dakle, ako stojite blizu tog stabla, meta ste munje.”

Vagasky je rekao da je najbolja stvar koju možete učiniti ako se nađete u oluji s grmljavinom odmah otići na sigurno.

Što možete učiniti ako nema sigurni zaklon?

“Ne preporučuje se čučanje”, rekao je Vagasky.

“Sprječava vas da dođete na sigurno mjesto i ne pruža nikakvu dodatnu sigurnost”, rekao je.

Još jedan mit je da ako legnete na tlo raspršujete napon kada struja putuje kroz vas.

Vagasky također savjetuje da se ljudi rašire u grupama. Razdvajanjem ste povećali izglede da netko neće biti  pogođen udarom groma i da može pomoći onima koji su bili ozlijeđeni.

Ledeni oblaci koji se formiraju iznad najrazornijih “superćelijskih” tornada na svijetu mogli bi se povezati s “hidrauličkim skokovima” – koje je prvi uočio Leonardo da Vinci prije 500 godina.

Oblake je često lako uočiti na satelitskim snimkama 30 minuta ili više prije nego što se nevrijeme spusti za zemlju. Morgan O’Neill, vodeći autor studije Sveučilišta Stanford, rekao je: “Pitanje je zašto je ovaj oblak povezan s najgorim vremenskim uvjetima i kako uopće postoji? To je praznina koju počinjemo popunjavati. ”

Prije tjedan dana, superstanične grmljavinske oluje i tornada pojavili su se među ostacima uragana Ida dok su se probijali prema sjeveroistoku SAD-a.

Razumijevanje kako i zašto se oblaci oblikuju iznad snažnih grmljavinskih oluja moglo bi pomoći prognostičarima da izdaju točnija upozorenja bez oslanjanja na radarske sustave, piše Yahoo.

Superćelije

O’Neill kaže: “Ako će biti strašnog uragana, možemo ga vidjeti iz svemira. Ne možemo vidjeti tornado jer je skriven ispod vrhova oluja”

Grmljavinske oluje koje stvaraju većinu tornada poznate su kao superćelije, rijetke vrste oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem koje mogu juriti prema nebu brzinom većom od 150 milja na sat.

U slabijim grmljavinskim olujama, uzlazne struje vlažnog zraka imaju tendenciju da se spljošte i rašire nakon što dosegnu tropopauzu.

Intenzivno uzlazno strujanje superćelijske grmljavinske oluje pritišće tropopauzu prema gore u sljedeći sloj atmosfere, stvarajući ono što znanstvenici nazivaju prekoračenjem.

“To je poput fontane koja gura sljedeći sloj naše atmosfere”, rekao je O’Neill.

Dok vjetrovi u gornjoj atmosferi jure iznad i oko izbočenog vrha oluje, oni ponekad pokreću struje vodene pare i leda, koji pucaju u stratosferu i formiraju signalni oblak, tehnički nazvan cirusni oblak.

Koristeći računalne simulacije idealiziranih superćelijskih grmljavinskih oluja, O’Neill i kolege otkrili su da to izaziva vjetrovite nizbrdo u tropopauzi, gdje brzine vjetra prelaze 240 mph.

O’Neill je rekao: “Suhi zrak koji se spušta iz stratosfere i vlažan zrak koji se diže iz troposfere spajaju se u ovaj vrlo uski, ludo brz mlaz. Mlaz postaje nestabilan i cijela se stvar miješa i eksplodira u turbulenciji.

“Ove brzine na vrhu oluje nikada prije nisu promatrane niti se pretpostavljalo.”

Novo modeliranje sugerira da se eksplozija turbulencije u atmosferi koja prati oluje odvija kroz fenomen koji se naziva hidraulički skok.

Isti je mehanizam u igri kada voda koja glatko teče niz preljev brane naglo prsne u pjenu nakon spajanja s vodom koja se sporije kreće ispod.

Leonardo da Vinci uočio je fenomen u tekućoj vodi još 1500-ih, a stari Rimljani su možda nastojali ograničiti hidrauličke skokove u dizajnu akvadukta.