Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u lipnju je na godišnjoj razini porastao za 0,4 posto, čime je prekinut petomjesečni trend njegova pada, objavio je u utorak Ekonomski institut, Zagreb (EIZ).

“Nakon pet uzastopnih mjeseci godišnje stope pada indeksa, u lipnju je OVI indeks na godišnjoj razini porastao za 0,4 posto. Desezonirani podaci potvrđuju blagi trend rasta i na mjesečnoj razini koji pratimo od travnja, a koji je u lipnju iznosio 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.

No, kako napominju EIZ-ovi analitičari, indeks i dalje bilježi pad na polugodišnjoj razini. U prvoj polovini 2024. u odnosu na posljednjih šest mjeseci prethodne godine potražnja za radom je tako manja za 1,6 posto.

Prvih pet najtraženijih zanimanja ostalo je isto u odnosu na lipanj prošle godine – prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač, koja su zajedno na godišnjoj razini generirala 1,1 posto rasta broja oglasa.

Najveće povećanje – medicinske sestre

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u lipnju je zabilježeno u zanimanjima programer, radnik u proizvodnji i zidar, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, medicinskih sestara i liječnika/stomatologa.

Zanimanje koje je napravilo najveći pomak na ljestvici najtraženijih zanimanja je ono medicinske sestre, s 23. mjesta u lipnju lani na 14. mjesto u lipnju ove godine.

S druge strane, navodi se u EIZ-ovoj objavi, zanimanja programera i elektrotehničara su na istoj ljestvici pala za čak šest mjesta.

Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija, a koji je posljednjih mjeseci bio u porastu, u lipnju se stabilizirao na 65,4 posto, dok je udio oglasa s visokom kvalifikacijom blago porastao nauštrb oglasa s niskom kvalifikacijom.

Nadalje, udio oglasa u kojima se nudilo zaposlenje na neodređeno vrijeme značajnije je porastao u godinu dana, s 46,8 na 50,9 posto, ponajviše nauštrb ugovora na određeno, čiji je udio u lipnju pao na 38,7 posto.

Najtraženiji radnici u Dalmaciji

Što se geografske raspodjele poslova tiče, dalmatinske županije su imale najveći pozitivan doprinos stopi rasta indeksa, za čak 2,7 postotnih bodova. Visokoj godišnjoj stopi rasta od čak 19,1 posto najviše su pridonijeli oglasi u kojima su se tražili prodavači, kuhari, medicinske sestre, skladištari i serviseri.

Središnja Hrvatska rastu ukupnog broja oglasa doprinijela je s 0,4 postotna boda, dok su sjeverni Jadran i istočna Hrvatska zabilježili pad broja oglasa, izvijestio je EIZ.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

Kad bi imali priliku birati, čak 44% zaposlenika u Hrvatskoj bi radili u javnom sektoru, s tim da je to češći izbor žena nego muškaraca. U privatnom sektoru bi radilo 29% ispitanih, dok je za njih 27% jednako primamljivo raditi u oba sektora. Osim toga, većina zaposlenih otvorena je prema promjeni posla, ali samo ako im se ukaže prilika, bez proaktivnog traženja. Dio je to podataka iz istraživanja koje je agencija Ipsos provela u svibnju i lipnju ove godine za Mastercard u povodu lansiranja četvrte sezone projekta Uplift, posvećenog razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj. Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tvrtkama stvoriti bolje radne uvjete te privući i zadržati talente usred značajnih izazova vezanih uz radnu snagu.

Plaćama zadovoljni policajci, vatrogasci, građevinari i ugostitelji

Najbitniji kriterij zadovoljstva poslom je plaća (97% ispitanih), dok su na drugom mjestu međuljudski odnosi (96%), a potom odnos s nadređenim (95%) te balans između privatnog i poslovnog života (94%). Među važne elemente ispitanici su stavili i sigurnost zaposlenja, bonuse, dane godišnjeg odmora, a zanimljivo je da im je najmanje važan faktor mogućnost rada od kuće. No, koliko god im je on najmanje važan generalno, toliko su zaposlenici na trenutnim radnim mjestima upravo tim segmentom najmanje zadovoljni (33%). Među segmentima s kojima su ispitanici najmanje zadovoljni na svom trenutnom poslu još su mogućnost napredovanja (39%), mogućnost dodatne edukacije i usavršavanja (43%) te zadovoljstvo plaćama (45%). Među onima koji rade u javnom sektoru najnezadovoljniji plaćama su u tvrtkama u vlasništvu grada ili županija, dok su najzadovoljniji zaposleni u policiji, vojsci i vatrogastvu. Što se pak tiče privatnog sektora s plaćama su najzadovoljniji u građevini i ugostiteljstvu, dok su najnezadovoljniji u ostalim uslužnim djelatnostima. Od svega, ispitanici su na svojim poslovima trenutno najviše zadovoljni ugovorom na neodređeno radno vrijeme, slobodnim vikendima te sigurnosti zaposlenja.

Zanimljivo je i da se po pitanju zadovoljstva prema Ipsosovom istraživanju uočavaju razlike između privatnog i javnog sektora. Usporedbom zaposlenika u javnom i privatnom sektoru vidljivo je da su zaposlenici u javnom sektoru zadovoljniji  slobodnim vikendima, sigurnosti zaposlenja, brojem dana godišnjeg odmora dok su zaposlenici u privatnom sektoru zadovoljniji mogućnošću napredovanja, dobrim međuljudskim odnosima, mogućnošću rada od kuće i kliznim radnim vremenom.

Balansom privatnog i poslovnog najzadovoljniji u školstvu

Kad pričamo o industrijama, s nagradama i bonusima su najzadovoljniji zaposleni u lokalnoj i gradskoj vlasti, dok su s međuljudskim odnosima najzadovoljniji zaposleni u poljoprivredi i građevini. Što se tiče balansa između poslovnog i privatnog života, najzadovoljniji su zaposlenici u školstvu, tvrtkama u vlasništvu grada ili županije i građevini, a najnezadovoljniji policajci, vojnici i vatrogasci.

Čak 80% ispitanih je otvoreno prema opciji da promjene svoj posao u idućih godinu dana iako od ukupno ispitanih samo njih 14% to želi izrazito jako, 14% ih to želi, ali im nije važno, dok čak 50% ispitanih ne bi mijenjali posao, ali bi razmislili ako dobiju ponudu. Promjeni posla su nešto skloniji ispitanici koji rade u privatnom sektoru nego oni u javnom.

Natječaj za Uplift akademiju otvoren do 1. listopada

Edukacija poduzetnika igra važnu ulogu kako u unapređenju posla tako i u pružanju najboljih mogućih uvjeta, prilika za napredak i daljnji razvoj. Upravo na toj ideji temelji se Mastercardov projekt Uplift koji je posebno usmjeren na podršku mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kao i zaposlenicima u tom sektoru, s posebnim naglaskom na turizam, ugostiteljstvo, uslužne djelatnosti i OPG-ove. Uplift pruža poduzetnicima potrebna znanja i vještine za razvoj i realizaciju poslovnih ideja. U sklopu projekta, u suradnji s Algebrom, pokrenuta je Uplift akademija, sveobuhvatni obrazovni program namijenjen MMSP. Do sada je Uplift akademiju pohađalo 104 poduzetnika iz svih krajeva Hrvatske, a od danas do 1. listopada 2024. otvoren je natječaj za četvrtu sezonu. Prijaviti se mogu svi zainteresirani vlasnici mikro, malih i srednjih poduzeća iz sektora turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti te vlasnici OPG-ova. Obrazac za prijave je dostupan na linku, dok se pravilnik može pronaći ovdje.

Osigurane su 32 stipendije za polaznike koji će osim edukacije kroz deset modula (Leadership, Alati digitalne transformacije, Poduzetništvo i inovacije, Upravljanje destinacijom, Osnove upravljanja financijama, Turizam i ekonomija doživljaja, AI u marketinškim komunikacijama, Četvrta industrijska revolucija i industrija 4.0, Posvećenost rastu i rezultatima, Korisničko putovanje.) od studenog ove godine do ožujka 2025. raditi u timovima pod vodstvom mentora te razvijati vlastite projekte koje će na kraju akademije prezentirati potencijalnim investitorima, a pobjednički tim očekuje i novčana nagrada.

„Svake sezone u Uplift akademiju unosimo promjene, a u skladu sa sugestijama polaznika kako bismo optimizirali njihove želje i potrebe sa znanjima i vještinama koje im mi možemo ponuditi i s ciljem da vrlo konkretno i jednostavno naučeno mogu prilagoditi na svoje poslovanje. Tako ćemo u ovoj sezoni imati dva nova modula, riječ je o AI u marketinškoj komunikaciji i Osnovama upravljanja financijama. Uz online predavanja i standardni mentorski program, polaznici će se uživo družiti na Meet Upu u Šibeniku gdje će osim predavanja, moći intenzivnije razmjenjivati vlastita iskustva“, istaknuo je Igor Kundić, član Uprave Algebre te naglasio važnost edukacije.

„Edukacija poduzetnika ključna je za prosperitet gospodarstva, a kroz kontinuirano učenje i prilagodbu, poduzetnici mogu bolje iskoristiti prilike koje im se pružaju, što doprinosi rastu i stabilnosti cjelokupnog gospodarskog sustava. Imajući kontinuirano učenje na umu, na jesen ćemo organizirati besplatnu online radionicu o primjeni ekoloških praksi naročito kroz digitalne tehnologije u kojoj će moći sudjelovati svi poduzetnici koji su se dosada prijavljivali na Upliftov stipendijski natječaj, ali i svi oni kojima je ova tema jako interesenta“, kazao je Kundić.

Dodatna, a po riječima dosadašnjih polaznika Uplift akademije i neprocjenjiva, prednost projekta je i networking koji je iznjedrio već nekoliko zanimljivih suradnji između malih poduzetnika.

„Zaista smo jako ponosni što smo poduzetnicima dali znanja koje im pomažu razvijati njihova poslovanja, ali nismo bili svjesni da će nerijetko taj razvoj značiti i suradnju između njih samih što je sreća i zadovoljstvo za sve uključene strane. Upravo zato smo u četvrtoj sezoni odlučili osim Uplift akademije za nove polaznike i sadržaja koji inspirira i educira na platformi uplift.hr osnaživati taj dio zajedništva i poticati Uplift alumnije na daljnje zajedničke aktivnosti jer time oni rade na proširenju svog poslovanja, ali i osnažuju poduzetnički duh. Također, dosadašnjim polaznicima Uplift akademije smo omogućili da putem Mastercardove platforme Priceless.com dođu do globalnog dosega nudeći svoje specifične usluge i proizvode te tako na neki način osim promocije svog poslovanja rade i na promociji onog što Hrvatska može ponuditi kako domaćim ljudima, tako i stranim gostima“, izjavila je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.

***

O ISTRAŽIVANJU:

Kvantitativno istraživanje o zadovoljstvu zaposlenika u Hrvatskoj u svibnju i lipnju 2024. za Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Ipsos, na reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih ispitanika starijih od 18 godina s prebivalištem na području Republike Hrvatske. Metoda: CAWI (Computer Assisted Web Interviewing) samoispunjavanje preko online Ipsos platforme.

Oružane snage koje su pripremile model i Ministarstvo obrane spremni su za provođenje temeljnog vojnog osposobljavanja, i za model od dva mjeseca i za model od tri mjeseca.

Model od dva mjeseca preslikao bi dragovoljno vojno osposobljavanje koje trenutačno traje dva mjeseca, odnosno osam tjedana, doznaje Večernji list.

Ministarstvo obrane i Oružane snage pripremili su modele i spremni su za provođenje vojne obuke, a odluka će biti na političkim razinama, Vladi i Saboru kako, na koji način i kada bi se ona počela provoditi. Modeli će uskoro biti predstavljeni Vladi RH, ali i predsjedniku Zoranu Milanoviću.

Nulta generacija

Godišnje oko 18.000 mladića postaje punoljetno, no pozivat će ih se nekoliko tisuća, ne sve. Uostalom, ne mogu svi ni proći liječnički pregled. Odredit će se nulta generacija od koje će se pozivati na temeljno vojno osposobljavanje, a ostali će se moći dragovoljno prijaviti.

Dragovoljno vojno služenje integrirat će se u obavezno vojno osposobljavanje – tko bude htio, moći će se prijaviti. Motivirat će se služenje obveznog vojnog osposobljavanja, moguće je, doznaje se, i da će biti plaćeno kroz naknadu – ona sada za dragovoljno vojno osposobljavanje iznosi 900 eura mjesečno.

Još je nekoliko ideja koje se razmatraju. Razmišlja se tako da onima koji odsluže temeljno vojno osposobljavanje taj rok uđe u radni staž, a možda i da imaju prednost pri zapošljavanju.

Civilni rok

Što se civilnog roka tiče, on će se definirati zajedno s MUP-om, civilnom zaštitom te lokalnom i regionalnom samoupravom. Sve će biti, ističe se, unutar ustavnih okvira jer priziv savjesti ustavna je kategorija.

Poanta je da se kroz povlastice potiče služenje vojnog osposobljavanja, a da civilno služenje traje dulje u odnosu na vojno. Primjerice, traje li vojno dva mjeseca, civilno bi moglo trajati četiri, ili tri vojno, a šest civilno. No, i to će biti u skladu s Ustavom pa će se točno trajanje još definirati. I europska je praksa da civilno služenje traje dvostruko, odnosno da svakako traje dulje u odnosu na vojno služenje.