Hrvatska
Počela su ljetna sniženja: Državni inspektorat kreće u provjere, kazne su velike

Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati.
Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati
Od 20, 50 pa sve do 70 posto! Odjeća, obuća, modni dodaci, tehnika… Kupci su u lov na ljetna sniženja u trgovinama krenuli od jutra.
Ana iz Zagreba tako je išla u potragu za rođendanskim poklonom, ali nije oduševljena sniženjima: “Uvijek može bolje”, rekla nam je.
Luka je isto skeptičan pa kaže: Pa ima par proizvoda ono koji su na dosta velikim sniženjima, ali kako koji proizvod i koja marka.”
“Mislim da je skuplje tu nego u Švicarskoj”
Kakva su sniženja, koliko ste potrošili? “Bome ne znam, pa možda 50, 60 eura”, rekla nam je Mihaela, a Sven, također iz Zagreba, bio je discipliran: “Rekao sam si unaprijed 250 eura, ne idem preko jer mi treba za neke određene stvari još, tako da evo 250 eura danas, ali ćemo vidjeti do kraja ljeta koliko će se potrošiti.”
“Pa evo ja sam potrošila za sina, a sada je otišlo već 100 eura. Mislim da je ipak skuplje ovdje u Hrvatskoj nego u Švicarskoj”, procijenila je Švicarka Karla.
Iako ljetna i zimska sniženja nisu termini kada trgovci bilježe najveću zaradu, potrošnja ove godine je u porastu – pa nastavak tog trenda trgovci očekuju i tijekom sniženja.
Sniženja kao mamac za potrošače
“Svi naši zakupci unutar shopping centra zaista jako dobro paze, ističu cijene onako kako je i obavezno. Znači najniža cijena koja je bila u zadnjih 30 dana, znači kroz cijeli lipanj i nova cijena koja je sad na ljetnom sniženju koje moraju biti jasno i vidljivo istaknute i koliko smo mi vidjeli, barem za sada, apsolutno svi se toga drže”, rekla je Marija Gamulin, glasnogovornica trgovačkog centra.
A ono što se ne proda tijekom ljetnog sniženja – trgovci mogu prodavati sve do isteka zaliha, ali isključivo po sniženoj cijeni. Dok se kupci nadaju što jeftinijim ulovima, trgovci često koriste sniženja i kao mamac za potrošače.
“Kad se uđe u prodavaonicu onda nema baš puno toga što je tako visoko sniženo, odnosno to što je visoko sniženo nije što bi potrošači vrlo rado kupili. Jer se dešavalo da trgovci jednostavno podignu cijene prije sniženja, onda za vrijeme sniženja vrate na onu normalnu cijenu i zapravo sniženja nema”, objašnjava nepoštene tržišne prakse Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.
Zbog toga Državni inspektorat kreće u nadzor trgovina. Tijekom prošlogodišnjeg ljetnog sniženja obavljena su 192 nadzora i utvrđeno 30 prekršaja. Kazne su velike, a inspektorat poziva građane da im prijave svaku nepravilnost.
“Tu se uglavnom radi o uopće neisticanju cijena, o pogrešnom, odnosno onom koje nije sukladno Zakonom o zaštiti potrošača. Pa kazne su dakle od nekakvih 1327 eura do 26 600 eura za trgovca, a za obrtnika su naravno manja – od nekakvih 660 eura pa do 1990 eura”, objašnjava Mirna Brkić Pavišić iz Državnog inspektorata.
Svako sniženje može trajati najviše 60 dana, pa kupci ovaj put imaju vremena do do rujna.
Hrvatska
HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.
Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.
Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.
Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.
S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.
“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.
Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.
“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.
Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.
Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.
“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.
Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.
“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.
Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).
Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.
Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,
Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.
Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.
Hrvatska
Srpska policija hrvatske novinare vraća s granice

Hrvatske novinare srpska policija zaustavlja na granici i uručuje im zabrane ulaska u zemlju uoči sutrašnjeg velikog prosvjeda studenata i građana protiv režima Aleksandra Vučića u Beogradu.
Slobodna Dalmacija javila je da je njihovu ekipu policija zaustavila na granici, odvojila sastrane i uzela im dokumente, a nakon što su utvrdili da su novinari – zabranili su im ulazak u Srbiju.
Dobili su papir s obrazloženjem da predstavljaju sigurnosni rizik.
Čini se da je i drugim hrvatskim novinarima koji su pokušali ući u Srbiju kako bi pratili sutrašnji veliki prosvjed Vučićev režim zabranio ulaz u zemlju kako ne bi mogli izvještavati o prosvjedu. N1 Srbija je izvijestio i da je danas zabranjen ulaz i slobodnoj novinarki Ivi Anzulović.
Ona je za N1 ispričala da je oko 11 sati s Bajakova stigla na srpski granični prijelaz. Automobil je, kako je rekla, prvo stavljen sa strane, zatim preparkiran i detaljno pregledan. Čekali su oko 40 minuta. Nakon toga uručen joj je papir s potvrdom u tri primjerka o zabrani ulaska prema točki osam Zakona o strancima.
“Utvrđeno je da postoji negativna procjena sigurnosnog rizika”, navela je ono što piše na nalogu koji joj je uručen.
Hrvatska
Hrvatska s 25 milijuna eura financira cestovno povezivanje s BiH

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisao je u petak u Mostaru ugovore vrijedne 25 milijuna eura kojima će Hrvatska financirati izgradnju dviju prometnica koje je povezuju s Bosnom i Hercegovinom. Cesta između općine Ravno i mjesta Hutovo prema Mostaru vrijedna je 17,5 milijuna eura, a pravac Aržano-Vir 7,5 milijuna eura.
“Vjerujem da će se nakon ovog potpisivanja krenuti odmah u realizaciju kako bi kroz dvije dvije i pol godine bili realizirani ti projekti”, rekao je Butković u Mostaru.
Ministrica prometa i veza Federacije BiH Andrijana Katić zahvalila je hrvatskoj vladi na financijskoj potpori, naglasivši da su ta ulaganja jako važna za razvoj infrastrukture u BiH.
Butković je izrazio zadoviljstvo zbog poboljšanja povezanosti između Mostara i Zagreba putem Croatia Airlinesa, za što Hrvatska izdvaja 900 tisuća eura.
-
magazin1 tjedan prije
Čista je srijeda – počinje korizma. Što je zapravo blagdan Pepelnice?
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin1 tjedan prije
VIDEO / Zadarska pjevačica Bernarda Grbeša predstavlja svoj debitantski singl “Istina”