Hrvatska
Počela su ljetna sniženja: Državni inspektorat kreće u provjere, kazne su velike
Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati.
Dok gorivo i cestarine idu gore, u trgovinama je suprotno – jer krenulo je ljetno sniženje. Udruge za zaštitu potrošača podsjećaju na pravila kojih se trgovci moraju pridržavati. Isplati li se u ljetni šoping i kakva sniženja možete očekivati
Od 20, 50 pa sve do 70 posto! Odjeća, obuća, modni dodaci, tehnika… Kupci su u lov na ljetna sniženja u trgovinama krenuli od jutra.
Ana iz Zagreba tako je išla u potragu za rođendanskim poklonom, ali nije oduševljena sniženjima: “Uvijek može bolje”, rekla nam je.
Luka je isto skeptičan pa kaže: Pa ima par proizvoda ono koji su na dosta velikim sniženjima, ali kako koji proizvod i koja marka.”
“Mislim da je skuplje tu nego u Švicarskoj”
Kakva su sniženja, koliko ste potrošili? “Bome ne znam, pa možda 50, 60 eura”, rekla nam je Mihaela, a Sven, također iz Zagreba, bio je discipliran: “Rekao sam si unaprijed 250 eura, ne idem preko jer mi treba za neke određene stvari još, tako da evo 250 eura danas, ali ćemo vidjeti do kraja ljeta koliko će se potrošiti.”
“Pa evo ja sam potrošila za sina, a sada je otišlo već 100 eura. Mislim da je ipak skuplje ovdje u Hrvatskoj nego u Švicarskoj”, procijenila je Švicarka Karla.
Iako ljetna i zimska sniženja nisu termini kada trgovci bilježe najveću zaradu, potrošnja ove godine je u porastu – pa nastavak tog trenda trgovci očekuju i tijekom sniženja.
Sniženja kao mamac za potrošače
“Svi naši zakupci unutar shopping centra zaista jako dobro paze, ističu cijene onako kako je i obavezno. Znači najniža cijena koja je bila u zadnjih 30 dana, znači kroz cijeli lipanj i nova cijena koja je sad na ljetnom sniženju koje moraju biti jasno i vidljivo istaknute i koliko smo mi vidjeli, barem za sada, apsolutno svi se toga drže”, rekla je Marija Gamulin, glasnogovornica trgovačkog centra.
A ono što se ne proda tijekom ljetnog sniženja – trgovci mogu prodavati sve do isteka zaliha, ali isključivo po sniženoj cijeni. Dok se kupci nadaju što jeftinijim ulovima, trgovci često koriste sniženja i kao mamac za potrošače.
“Kad se uđe u prodavaonicu onda nema baš puno toga što je tako visoko sniženo, odnosno to što je visoko sniženo nije što bi potrošači vrlo rado kupili. Jer se dešavalo da trgovci jednostavno podignu cijene prije sniženja, onda za vrijeme sniženja vrate na onu normalnu cijenu i zapravo sniženja nema”, objašnjava nepoštene tržišne prakse Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.
Zbog toga Državni inspektorat kreće u nadzor trgovina. Tijekom prošlogodišnjeg ljetnog sniženja obavljena su 192 nadzora i utvrđeno 30 prekršaja. Kazne su velike, a inspektorat poziva građane da im prijave svaku nepravilnost.
“Tu se uglavnom radi o uopće neisticanju cijena, o pogrešnom, odnosno onom koje nije sukladno Zakonom o zaštiti potrošača. Pa kazne su dakle od nekakvih 1327 eura do 26 600 eura za trgovca, a za obrtnika su naravno manja – od nekakvih 660 eura pa do 1990 eura”, objašnjava Mirna Brkić Pavišić iz Državnog inspektorata.
Svako sniženje može trajati najviše 60 dana, pa kupci ovaj put imaju vremena do do rujna.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
