ZADAR / ŽUPANIJA
IZLOŽBA / Bastion i bivša crkva sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava
![](http://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/07/slika-2.jpg)
Povodom obilježavanja sedme godišnjice od upisa serijskog dobra Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar te pripadajuće komponente Obrambeni sustav Zadra na Listu svjetske baštine Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru i Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru priređuju izložbu „Bastion i bivša crkva sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava”. Dio je ovo bogatog programa pod nazivom Zagrli Zadar koji je Grad Zadar priredio za ovu godišnjicu. Autori izložbe su Tomislav Blažević djelatnik Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru i Luka Bratović djelatnik Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru. Tehnička podrška Brajen Dragičević, David Lonić i Marijo Dunat. Otvorenje izložbe je u utorak 9. srpnja 2024. u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Pripremamo vam jednu posebnu izložbu o prostoru bastiona i bivše crkve sv. Nikole u sklopu zadarskog fortifikacijskog sustava kako izgleda danas i kako je navedeni prostor izgledao u prošlosti na litografijama, fotografijama, razglednicama, planovima, kartama, vedutama, reprodukcijama, rukopisima, foto albumima, u knjigama, znanstvenim radovima, časopisima, na plakatima te raznim memorabilijama sačuvanim u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
Što veže bastion sv. Nikole i obližnji bivši samostan sv. Nikole u Zadru? Jeste li znali da je sv. Frane kada je prema nekim zapisima boravio u Zadru ozdravio benediktinku iz samostana sv. Nikole i otada samostan preuzima pravila franjevačkog reda te od benediktinskog postaju samostan klarisa. Stari i dotrajali srednjovjekovni zidovi oko Zadra u vremenu turske ugroze počinju se obnavljati i uređivati po tada modernim načinima gradnje s cijelim nizom utvrda, bastiona i kortina, a jedan od bastiona, onaj najzapadniji, je upravo bastion sv. Nikole. Mletačke vlasti prostor samostana preuzimaju u vojne svrhe. Propašću Mletačke republike, 1798. godine zatvara se samostan i prostor se prenamjenjuje u vojnu bolnicu. Pokretna vrijedna imovina samostana s preostalim opaticama prebačena je u samostan sv. Marije. Cijeli kompleks bastiona i samostana tako je egzistirao za prve austrijske, francuske i dijelom druge austrijske uprave. Upravo u vremenu druge austrijske uprave započinje preobrazba cijelog prostora bastiona sv. Nikole odlukom o rušenju dijela zidina, a fortifikacije se ustupaju tadašnjem gradu Zadru na upravljanje. Dobiveni plato ispred bastiona služi kao šetalište i ribarnica. Barutana na bastionu se ruši i vojne vlasti podižu Palaču vojnog komandanta te cijeli prostor dobiva novu vizuru. Za vrijeme Prvog svjetskog rata u kompleksu vojne bolnice prostor se preuređuje u Bolnicu Crvenog križa gdje se skrbi o ranjenicima s bojišta. Dolaskom talijanske vlasti prostor i dalje služi kao vojna bolnica i vojarna. Palača vojnog komandanta mijenja funkciju i postaje Palača guvernera. Nakon Drugog svjetskog rata u navedenoj zgradi su se skupljale umjetnine iz tada porušenog Zadra. Palača je i kratko bila u službi Državnog arhiva da bi naposljetku postala Dom Jugoslavenske narodne armije. Početkom Domovinskog rata navedena zgrada postaje sjedište Zadarske županije. Detaljnom obnovom bivše crkve sv. Nikole navedeni sklop postao je Edukativno prezentacijski centar za podvodnu arheologiju u sklopu Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju.
Od strateške do reprezentativne uloge u tkivu zadarskog poluotoka prostor bastiona i samostana sv. Nikole imao je svoju burnu prošlost. Smješten na sjeverozapadnom kraju zadarskog poluotoka nastao zbog turske ugroze ostao je do današnjih dana u prilagođenim gabaritima pa je tako prostor mijenjao funkcije i vlasnike te se koristio u crkvene, vojne, zdravstvene, upravne i kulturne svrhe. Navedeni prostor i danas je mjesto zanimljivih priča koji se isprepleću, a jedna od priča je i pripadanje dijelu fortifikacijskog sustava Zadra. Kao takav, 2017. je upisan na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra »Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća«.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Na Sestrunju obilježena 120. obljetnica otkupa toga otoka
![](http://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/07/331e3f942c23eda63bbfc98119bd7453_L.jpg)
Na Sestrunju je održan znanstveni kolokvij povodom 120. obljetnice otkupa toga otoka od zadarske plemićke obitelji Borelli. Kolokvij je bio zamišljen kao poticaj promišljanju o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti malih otoka i njihova stanovništva, a otkrio je mnoge dosad manje poznate zanimljivosti i činjenice iz bogate sestrunjske povijesti.
Trg Prislik u središtu mjesta bio je pretijesan za sve zainteresirane Sestrunjce i prijatelje tog otoka, goste i sudionike skupa čiji povod je bila priča o otkupu otoka.
Te 1904. godine 30 sestrunjskih obitelji za 32.000 kruna, podigavši u jednoj austrijskoj banci kredit, otkupilo je svoj otok od plemićke obitelji Borelli. Ugovor uime svih 30 obitelji potpisalo je 16 glavara, podsjetio je u uvodu don Zdenko Dundović, upravitelj Župe Sestrunj, jedan od organizatora znanstvenog kolokvija i izvanredni profesor na Teološko katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru.
Okupljene su, uz ostale, pozdravili državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, župan Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, načelnik Općine Preko Jure Brižić te rektor Sveučilišta u Zadru, Josip Faričić.
„Ovo je dar akademske zajednice vama, a zapravo otplata samo jednoga malog dijela duga koji su Sestrunjke i Sestrunjci činili stoljećima u ovom prekrasnom dijelu naše županije“, poručio je rektor Faričić, dok je župan Longin podsjetio kako je Sestrunj 10. otok po veličini u našoj županiji koji prema zadnjem popisu stanovništva ima tek 45 stanovnika.
„Makar na jedan dan u fokus javnosti ući će ova mala zajednica, saznat ćemo nešto o njenom geografskom položaju i njegovu utjecaju na razvoj, o povijesti, o strukturi i broju stanovnika nekada i danas, o vjerskom životu jer upravo su crkvene knjige najkvalitetniji izvor podataka o životu u malim sredinama kakva je Sestrunj. Čestitam prije svega don Zdenku koji je kao upravitelj ovdašnje župe bio motorom pokretačem organizacije ovoga kolokvija. Bez sumnje ovdje je na djelu bila ona sjajna kombinacija svećenika i znanstvenika što don Zdenko jest, no prije svega veliki entuzijazam i želja da se javnosti ukaže na značaj Sestrunja u kulturno-povijesnom kontekstu našega prostora“, istaknuo je župan Longin.
Znanstveni kolokvij organizirali su Sveučilište u Zadru, Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije „Zmajević“, Župni ured sv. Petra – Sestrunj i Općina Preko – Mjesni odbor Sestrunj.
Na kolokviju su sudjelovali: prof.dr.sc. Josip Faričić, prof.dr.sc. Damir Magaš, prof.dr.sc. Ante Bralić, doc.dr.sc. Ante Gverić, izv.prof.dr.sc. Zlatko Begonja, izv.prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr.sc. Grozdana Franov-Živković, Danijela Deković, prof., Marija Kero, mr.sc. don Zdenko Milić i don Zdenko Dundović.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROVIDUROVA / Maturantima Ekonomsko–birotehničke i trgovačke škole svečano podijeljene svjedodžbe
![](http://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/07/EBTS_Svecana-podjela-Maturanti-svjedodzbe-2023-2024-7.jpg)
U petak, 7. srpnja, u atriju Providurove palače u Zadruučenicima završnih razreda generacije 2023./2024. godine, Ekonomsko–birotehničke i trgovačke škole Zadar svečano su podijeljene svjedodžbe.
Ravnateljica Škole, Zdenka Sršen Juričević maturantima je poželjela uspješan život: „Uspjeh ne određuje vaša završena škola, visoka plaća, pozicija. Vaš je uspjeh život po savjesti, govorenje istine, čvrst i jak karakter, ljubav prema ljudima, a ja vjerujem da ste sve to izgradili i da su vam naša škola, prijatelji iz razreda, nastavnici i roditelji najviše pomogli u tome.„
Također im je poručila: „Uspjeh se mjeri kroz davanje. Nesebično davanje.“ Zato poručujem: „Iznestite nježni cvijet svoje duše na vjetrove iskušenja i ne bojte se. Zaslužujete biti sretni. Život je lijep. Sretno dragi maturanti!“
Ovom prilikom proglašen je i učenk generacije, Adrijan Milin iz 4 A razreda. Razrednici ove generacije maturanata bili su Sandra Bijelić Pajović (4. a razred), Sandra Faričić (4. b razred), Vedrana Marić Števanja (4. c razred), Vedran Bašić (4. d razred), Tajana Maričić (3. e razred), Sanja Mavar (4. g razred) i Katja Vladičić (4. h razred).
ZADAR / ŽUPANIJA
Zadarski fotografi ponovno su među najboljima u fotonatječaju “Volim svoju županiju”
![](http://www.znet.hr/wp-content/uploads/2024/07/1c8af348024f5d6c84703ef3d1a3c4e4_L.jpg)
Prva mjesta u tri kategorije pripala su fotografijama iz Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, a glasanje za najbolju fotografiju prema mišljenju publike otvoreno je dva tjedna i bira se online glasanjem.
Prva mjesta u tri kategorije pripala su fotografijama iz Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Krapinsko-zagorske županije, a glasanje za najbolju fotografiju prema mišljenju publike otvoreno je dva tjedna i bira se online glasanjem.
Završen je osmi krug foto natječaja „Volim svoju županiju“, a odabrane su najbolje fotografije u tri kategorije.
mjesto: Dejan Adžić: Polja kamilice na Bilogori, Bjelovarsko-bilogorska županija
mjesto: Dragan Nišler: Plivarica-Urinj, rafinerija, Primorsko-goranska županija
mjesto: Mladen Radolović: Velebit, Zadarska županija
Sabina Barišić: Kad zamiriše slavonska trešnja, Brodsko-posavska županija
Marijan Milotić: Suton, Dubrovačko-neretvanska županija
Ivan Ujević: Most Slobode, Grad Zagreb
Sonja Diklić: Jakovlja, Istarska županija
Dinko Neskusil; Stari grad Novigrad na Dobri, Karlovačka županija
Darko Podravec; Tajnovite uši, Koprivničko-križevačka županija
Anton Kudryashov; Magično jutro u Konjščini, Krapinsko-zagorska županija
Zoran Kociper: Mlinica na vrelima u Sincu, Ličko-senjska županija
Kristina Poljak: Sun or moon, Međimurska županija
Dragan Velikinac: Jutro na jezeru Sakadaš Kopački rit, Osječko-baranjska županija
Damir Mrkojević: Dolina suradnje, Požeško-slavonska županija
Aleksandra Fučić: Ponosna obitelj roda u Lonjskom polju, Sisačko-moslavačka županija
Ahmed Defallah: Plodno drvo, Splitsko-dalmatinska županija
Mara Pilić: Vilina pjesma na Skradinskom buku, Šibensko-kninska županija
Bojan Migač: Tradicija, Varaždinska županija
Oliver Besic: Dravski ribar, Virovitičko-podravska županija
Tihana Koprtla: Slavonijo ja sam tvoje dijete, Vukovarsko-srijemska županija
Ivan Ujević: Magloviti svibanj, Zagrebačka županija
Fotografije snimljene dronom: kategorija u kojoj su odabrane tri fotografije
1. Filip Glas: Mladi orač, Krapinsko-zagorska županija
2. Katica Mustapić Magla u paškoj vali, Zadarska županija
3. Matija Rođak: Dravski sprudovi, Virovitičko-podravska županija
Fotografije koje su snimili Hrvati izvan RH: kategorija u kojoj su odabrane tri fotografije
1. Ivana Gotić: Sreća, Koprivničko-križevačka županija
2. Sasha Ćurin: Ribar na moru, Splitsko-dalmatinska županija
3. Sasha Ćurin: Ljetna tvrđava, Splitsko-dalmatinska županija
Najbolju fotografiju u četvrtoj kategoriji bira publika, odnosno posjetitelji https://volimzup.hrvzz.hr/ U konkurenciju ulaze sve odabrane fotografije osim onih koje su osvojile prva mjesta u odabranim kategorijama, odnosno koje su osvojile glavnu nagradu – digitalnu akcijsku kameru GoPro Hero 12.
-
magazin2 dana prije
FOTOGALERIJA / Predstavljeno je najpoznatije zadarsko piće PeTe u limenci – Došao iz Zadra, dobro došao svugdje!
-
magazin3 dana prije
(KOLUMNA) BLONDIE / KomproMIŠ a.k.a. Enio, Mate, Dukić i salama
-
Hrvatska3 dana prije
PRIPAZITE! U brašnu otkrivena opasna bakterija
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
16. SRPNJA / Svečano u Bibinjama: Slavi se blagdan Gospe Karmelske