Connect with us

Hrvatska

HGSS ima sve više intervencija: “Svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju”

Objavljeno

-

Turistička sezona se zahuktava, a to znači i više posla za Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS), iz koje apeliraju na veće razumijevanje države za njihove potrebe kako bi Hrvatska i dalje ostala jedna od sigurnijih destinacija, ali i na odgovorno ponašanje turista i domaćih.

“Ljudi se ne informiraju prije odlaska u prirodu, nisu svjesni opasnosti koje priroda skriva, ne znaju koristiti telefon i sačuvati bateriju da pozovu 112. De facto na dnevnoj razini imamo akcije spašavanja”, rekao je Hini izvršni pročelnik HGSS-a Marko Rakovac.

Govoreći o situacijama s kojima se svakodnevno susreću, a posebice ljeti kada, kako strani turisti, tako i domaći, na godišnjem odmoru krenu u nepromišljene aktivnosti poput odlaska u šumu i na stijene potpuno nepripremljeni, u neadekvatnoj odjeći i obući kao što su japanke ili ih, pak, na moru bura odnese na luftićima, Rakovac apelira na odgovorno ponašanje i kroz niz savjeta navodi što činiti kada do problema već dođe.

Zlatno pravilo je da se na planinu nikada ne ide sam, potrebno se uvijek prije odlaska u prirodu dobro informirati o vremenskoj prognozi i uvjetima na stazama, završiti planinarsku, alpinističku ili speleološku školu, naglašava.

“Uvijek javite kamo idete, ne skrećite s planinarskih puteva, instalirajte planinarske aplikacije, stavite broj 112 na brzo biranje, sačuvajte bateriju na telefonu, nosite prijenosni punjač, kad u brdima nema signala, što brže crpi bateriju, stavite telefon na zrakoplovni način, pomoć se zove na povišenoj, otvorenoj lokaciji”, nabraja.

Dodaje kako treba uvijek imati dobru odjeću, čeonu rasvjetu, dovoljno hrane i vode, kad su toplinski valovi odgoditi takve planove i, najvažnije, ne bojati se pozvati u pomoć kad je ona zaista potrebna.

“Ne improvizirajte, ne produbljujte lošu situaciju, zvati u pomoć je u redu jer nekada mi i navođenjem možemo osobu vratiti na pravi put”, navodi.

U slučaju gubitka i nezgoda, dodaje, treba sačuvati zdrav razum i ne paničariti.

Jednako je i s aktivnostima na vodi – nikada ne ići sam, izbjegavati ih za vrijeme nabujalog vodostaja i poplava, nikako noću, pratiti vremensku prognozu i razine vodostaja, ne konzumirati alkohol, u vodonepropusnoj torbici ponijeti dovoljno vode, hrane, napunjeni mobitel.

Unatoč kampanjama, broj intervencija raste

Unatoč tome što su iz HGSS-a aktivni na društvenim mrežama i provode edukativne kampanje, broj intervencija se ne smanjuje. Dapače. “Recimo, 1998. godine smo godišnje imali 96, a lani 1139 intervencija i više od 800 preventivnih aktivnosti”, govori Rakovac.

Najčešće su to akcije spašavanja, od čega se skoro polovina odnosi na potrage za nestalim osobama, dodaje.

“Oko 260 akcija imamo i na dežurstvima, kojih u ovoj turističkoj sezoni imamo u nacionalnim parkovima Paklenica, Plitvička jezera, Mljet, Park prirode Biokovo te helikoptersko dežurstvo u Divuljama, što traje sve do listopada”, kaže i dodaje kako velik broj intervencija imaju i na vodi, rijekama i jezerima, ali i stijenama.

“Nerijetko se na intervencijama služimo i dronovima kad su u pitanju prirodne katastrofe kao sad u Bošnjacima u Slavoniji ili kad su bili potresi. Tu i pomažemo stanovnicima. Dosta je speleoloških akcija, izvlačenja iz bunara, kanjona, rupa, a nerijetko i životinje spašavamo, ne kućne ljubimce, nego u prirodi”, ističe izvršni pročelnik HGSS-a.

Pomažu i tijekom poplava, nose hranu i lijekove stanovnicima nepristupačnih mjesta zatrpanih snijegom… “Na moru imamo akcije spašavanja nepromišljene ekipe koje bura odnese na luftićima i SUP-ovima. Ljudski faktor je nepredvidiv i svaki put nas šokira na kakve se sve pothvate ljudi odlučuju. Moramo raditi više na edukaciji”, poručio je.

Spašavanja migranata, gubljenje u šumama

Posljednjih godina puno je slučajeva i spašavanja migranata koji nepristupačnim putevima ulaze u Hrvatsku.

“Znaju upasti u jame u šumama, prelaze rijeke pa je velik broj utapljanja, imali smo slučaj u Istri kada je mama s djevojčicom predškolske dobi prelazila rijeku, dijete joj je ispalo iz ruku, upalo u vrtlog i ostalo na šest metara dubine, potraga je trajala četiri dana. To su zaista mučne situacije”, kazao je Rakovac.

Sve je više gubljenja u šumama i zbog mobilne igrice “Geocaching”. Skriveno virtualno blago traže i mladi i stari, a, nažalost, neki su zbog nje izgubili i život.

“Sad smo u Drveniku pronašli tijelo strane državljanke u dobi 78 godina, čiji su nestanak prijavile njene prijateljice. Igrala je tu igricu, išla je sama, tražili smo je četiri-pet dana i pronašli tijelo van planinarskog puta u nepristupačnom području”, priča Rakovac.

U Gospiću smo, navodi još jedan primjer, tražili djevojčicu koja se izgubila u šumi. “Ona se javila sama, ali je bila dezorijentirana, pa su i naši spašavatelji instalirali aplikaciju, pratili lokacije i tako je našli. Mislio sam da je ta igrica stvar prošlosti, ali očito nije”, ispričao je ovaj istarski spašavatelj.

Ljeti se u Hrvatskoj održavaju i brojne međunarodne speleološke ekspedicije u kompleksnim speleološkim objektima, trenutno jedna takva na Velebitu iz koje bi, kaže Rakovac, spašavanje trajalo minimalno tjedan dana, a zbog čega su GSS-ovci u pripravnosti.

Rakovac u GSS-u radi već 12 godina, a akcije u kojima je sudjelovao i koje su mu posebno ostale u sjećanju su odlasci u međunarodne misije – speleološke akcije spašavanja u Njemačkoj 2014. i Turskoj lani, kada su uspješno izvukli američkog speleologa zatočenog u spilji.

“Kad nekome spasite život, to je neprocjenjivo”, ističe.

Imaju dronove, potražne pse, nedostaju helikopteri s vitlom

Osim dronova koji im uvelike olakšavaju i potragu za nestalima, čemu svjedoči i nedavni slučaj pronalaska muškarca koji je iz Doma za starije zalutao u poljima kukuruza, a kojeg su uočili s pomoću ove tehnologije iako je iz zraka djelovao poput sitne točkice, HGSS ima i 60-ak licenciranih timova pasa.

Gorska služba spašavanja je organizacija od javnog značaja, koja broji otprilike 1200 pripadnika u 25 teritorijalnih stanica diljem Hrvatske.

GSS-ovci su volonteri, a izvršni pročelnik navodi probleme s kojima se susreću i za koje apelira na državu da ih riješi.

Za potrebe spašavanja iz nepristupačnih područja potrebni su helikopteri s vitlom, kojima bi spašavali unesrećene direktno iz zraka i vozili ih u bolnicu. Prošle su godine imali 14 helikopterskih akcija, za što koriste helikoptere Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

“Ta suradnja je odlična, no trenutno su ti kapaciteti smanjeni i zbog krize u Ukrajini. Ne govorimo o helikopteru kao nekom prestižu nego zaista nužnom resursu kako bi te intervencije trajale čim kraće, a tako i povoljnije za unesrećene, ali i spašavatelje”, govori Rakovac i naglašava kako na tome treba hitno poraditi ako mislimo ostati sigurna zemlja.

Uspostavljena Helikopterska hitna medicinska pomoć je izvrstan projekt, no ti helikopteri ne mogu doći direktno do mjesta spašavanja, stoga se i dalje gubi vrijeme, dodaje.

Prisjeća se nedavne akcije na Paklenici gdje je došlo do odrona, a unesrećeni zadobio lomove ruke, noge, glave, kralježnice. “Zvali smo helikopter, ali nije mogao sletjeti u kanjon, nije mogao preuzeti unesrećenog pa je ta akcija trajala više od 12 sati. To više nije ni zlatni sat, nego zlatni dan”, naglašava.

Navodi još jedan problem. “S obzirom na kapacitete HRZ-a i da su i oni prebukirani, mi ove ni prošle godine nismo imali niti jedan sat vježbe naleta. A ako se nešto dogodi, srećom do sada nije, onda će svi postavljati pitanje tko je odgovoran”, istaknuo je.

Neusklađenost Zakona o GSS-u i Zakona o radu

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavilo je dva helikoptera s vitlom koji bi trebali stići u studenom, no na niz pitanja spašavatelji nemaju odgovore.

“Treba vidjeti tko će s njima letjeti i kako će biti raspoređeni, hoće li biti samo dnevni letovi ili i noćni. Trebat će proći obuke i pitanje je kada će postati operativni. Odgovore nemamo, a pripreme za iduću sezonu se rade već krajem ove”, kaže.

Kao još jedan od ključnih problema navodi i neusklađenost Zakona o HGSS-u i Zakona o radu.

“Moramo osnažiti radno-pravni položaj pripadnika GSS-a, koji su volonteri. Zakonom o HGSS-u propisano je da članovi imaju pravo za vrijeme intervencija izostati s radnog mjesta, međutim nemamo pravo izostati za potrebe obuke za koje onda moramo uzeti godišnji odmor, što ide na štetu naših privatnih, obiteljskih života”, navodi.

A s druge strane, dodaje, ni poslodavci nemaju nikakvu poreznu olakšicu ni ikakav benefit za zapošljavanje pripadnika GSS-a.

Svake godine otvara se i pitanje treba li naplaćivati akcije spašavanja. Rakovac je za veća ulaganja upravo u sustav žurnih službi, obnovu vozila, infrastrukturu, tehničku opremu, edukaciju… Država mora barem dvostruko, ako ne i trostruko, povećati proračun za službe spašavanja, naglašava.

Napominje kako je HGSS organizacija od javnog značaja, koja radi u ime RH, a zaštita i spašavanje je obveza države. Ni vatrogasci ne naplaćuju intervencije kad idu u požare.

“Mi smo zemlja s 3,8 milijuna stanovnika, koju godišnje posjeti preko 20 milijuna stranih posjetitelja i kad se sve to uzme u obzir, mi smo zaista sigurna zemlja i isplati se ulagati u sigurnost da budemo privlačni strancima, da znaju kad im se nešto dogodi da im netko može i pomoći”, poručuje.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. GTJ

    6. srpnja 2024. at 14:56

    Kad ćemo, kao svaki civilizirani svijet početi ozbiljno naplaćivati te bezumne” eskapade” tih neodgovornih likova koji se u japankama i majici” na špaline” veru po vrletima naših planina???!!!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Dio radnika u Hrvatskoj ima za više od 40 posto veću plaću od prosjeka – nisu političari

Objavljeno

-

By

Velike su razlike u Hrvatskoj ako se iznos plaća promatra po regijama, ali i kada se plaće uspoređuju na temelju godina radnog iskustva

Stigli su podaci o plaćama u Hrvatskoj iz trećeg kvartala 2024. godine. Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 1349 eura – za tri posto je više nego u prethodnom kvartalu, a za 16 posto viša u odnosu na isto razdoblje lani, piše Moj Posao.

Ipak, medijan plaće je niži, iznosi 1255 eura, to znači da većina radnika prima manju plaću od prosjeka, ali i ona je narasla u odnosu za prošli kvartal za pet posto, a ako usporedimo sadašnju medijalnu plaću s podacima od lani, zabilježen je porast od 18 posto. Kako je medijan rastao, tako su i iznosi najnižih plaća rasli brže od viših.

Ako govorimo o zanimanjima koja su najplaćenija, tu predvodi IT sektor, oni su i dalje najplaćeniji radnici i Hrvatskoj. Oni koji rade u području informacijskih tehnologija zarađuju 22 posto više od prosjeka, odnosno – 1646 eura, a oni koji rade u tehnologiji i razvoju imaju čak 25 posto višu plaću od prosjeka, odnosno 1693 eura. U grupi najplaćenijih još su lead developeri, piloti i arhitekti, prenosi net.hr.

Najpotplaćeniji radnici su frizeri, šivači i spremačice. Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici, čak 33 posto manje od prosjeka. Ovdje se iznos vrti oko 950 eura, dok radnici u uslužnim djelatnostima prosječno imaju plaću 906 eura. Radnici u pomoćnim zanimanjima mjesečno zarade 893 eura.

Istok Hrvatske debelo ispod prosjeka

Najveći rast plaća zabilježen je u tvrtkama koje su u državnom vlasništvu. Ondje je iznos skočio za 14 posto, ali su plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje ispod prosjeka. Mjesečno se njihova primanja kreću oko 1248 eura. Oni koji rade u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu zarađuju tri posto više od prosjeka, njihove su plaće 1383 eura, dok oni koji rade u privatnim domaćim tvrtkama zarađuju sedam posto manju plaću od prosjeka – 1251 euro, iako je i ovdje zabilježen porast od 10 posto u odnosu na lani.

Velika je razlika i ako se plaće prate regionalno. Najniže plaće imaju oni koji rade na istoku zemlje. Najdrastičnije je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, plaće su ondje čak 21 posto manje od prosjeka, približno jednak trend je u Virovitičko-podravskoj te Požeško-slavonskoj županiji. Najviše zarađuju radnici u Gradu Zagrebu, odnosno ondje je prosječna plaća veća za četiri posto, ondje iznosi 1397 eura.

Razlike ima i u obrazovanju zaposlenika te iskustvu. Oni koji imaju bogato radno iskustvo i viši stupanj obrazovanja imaju i veće plaće. Radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili poslovnom školom imaju čak 42 posto veću plaću od prosječne, odnosno 1917 eura. Oni s visokom stručnom spremom zarađuju sedam posto više od prosjeka – 1518 eura. Radnici koji imaju srednju stručnu spremu imaju i četiri posto nižu plaću od prosjeka, odnosno 1168 eura.

Radnici bez iskustva na počeku karijere zarađuju 21 posto manje od prosjeka – 1050 eura, dok oni s godinom do dvije iskustva zarade 1132 eura mjesečno, a hrvatski prosjek plaće doseže se nakon tri do pet godina radnog iskustva, tada plaća raste više od prosječne. Oni koji rade više od deset godina imaju pet posto višu plaću od prosjeka – 1416 eura.

U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali 16 posto više u odnosu na žene.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Kolike su plaće u zemljama iz kojih u Hrvatsku dolazi najviše stranih radnika

Objavljeno

-

By

Hrvatska je unatrag nekoliko godina postala poželjno odredište radnicima iz dalekih zemalja koji ovdje i s prosječnim plaćama mogu zaraditi znatno više nego kod kuće.

U Hrvatskoj je, prema ljetošnjim podacima MUP-a, do 31. srpnja ove godine izdano više od 130 tisuća dozvola stranim radnicima za boravak i rad. Od toga je više od 85 tisuća dozvola izdano za novo zapošljavanje, produljeno je oko 31 tisuću dozvola, dok su ostale dozvole izdane sezonskim radnicima.

Strani radnici u Hrvatskoj najčešće rade u graditeljstvu, trgovini, prometu te turizmu i ugostiteljstvu. Plaće u tim sektorima na poslovima koje najčešće rade, kreću se u rasponu od 500 do 2.000 eura.

Strani radnici nerijetko primaju puno manje od domaćih.

Plaća i do pet puta veća

Ovih dana je mladi Nepalac Antigin, jedan od desetorice koje je zaposlilo komunalno poduzeće Čistoća u Zadru, rekao za HRT kako u Hrvatskoj radi za plaću od oko tisuću eura, dok bi radeći isti posao u Nepalu zarađivao između 200 i 400 eura mjesečno.

Evo kolike su prosječne plaće u deset zemalja iz kojih je, prema podacima MUP-a, najviše ljudi došlo raditi u Hrvatsku.

BOSNA I HERCEGOVINA

U Hrvatskoj radi oko 25.500 radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine. Prosječna neto plaća u BiH u lipnju je iznosila 1.374 konvertibilnih maraka odnosno 702 eura.

SRBIJA

U Hrvatskoj je potkraj srpnja radilo i nešto manje od 21 tisuću radnika iz Srbije, mnogi većinom kao sezonci na Jadranu. U Srbiji je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 95.804 dinara ili 818 eura.

NEPAL

Nepalaca na radu u Hrvatskoj je oko 20.600. Medijalna plaća u Nepalu je 73.100 nepalskih rupija, što je oko 490 eura.

INDIJA

Iz Indije je u Hrvatsku došlo 12.100 radnika. Indija je ekonomska sila u snažnom usponu, ali i najmnogoljudnija zemlja svijeta u kojoj mnogima nije lako naći dobro plaćeni posao. Tamošnja prosječna plaća iznosi 32.000 indijskih rupija ili 343 eura.

SJEVERNA MAKEDONIJA

U Hrvatskoj radi oko 10.600 radnika iz Sjeverne Makedonije. U lipnju je iznos tamošnje prosječne plaće bio 41.939 makedonskih denara, što je oko 680 eura.

FILIPINI

Oko 8.500 Filipinaca radi u Hrvatskoj. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 44.800 filipinskih pezoa. To je 718 eura.

BANGLADEŠ 

Iz Bangladeša je na radu u Hrvatskoj 7.600 ljudi. Prosječna plaća ondje je 26.000 bangladeških taka ili nešto manje od 200 eura.

KOSOVO

U Hrvatskoj je i oko 5.300 radnika iz Kosova. Zbog specifične situacije, Kosovo nema vlastitu valutu, a jedina u službenom opticaju je euro. Prosječna plaća je 504 eura.

UZBEKISTAN

Uzbekistan je na devetom mjestu od deset zemalja iz kojih je najviše stranih radnika u Hrvatskoj. Ukupno ih je oko 3.800. Prosječna plaća u njihovoj zemlji je 4,5 milijuna uzbekistanskih soma ili, preračunato, samo 317 eura.

EGIPAT

U Hrvatskoj trenutno radi i oko 3.400 Egipćana. Prosječna plaća u Egiptu je 9.200 tamošnjih funti, što je nešto više od 170 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Jedan grad najavio kolike će biti božićnice: Iznosi ponovno idu do 600 eura, a mijenja se i cenzus

Objavljeno

-

By

Neki gradovi već razmišljaju o božićnicama, a jedan od njih je i Umag. Iz Grada su tako odlučili podići ljestvicu pogodnosti i osigurati veći broj potpora za one čiji je iznos mirovine manji od 500 eura. Tako će oni s mirovinom, odnosno ukupnim mjesečnim prihodom, do 200 eura dobiti iznos od 600 eura.

Grad Umag je na jučerašnji Međunarodni dan starijih osoba objavio važnu vijest za umirovljenike i osobe starije od 65 godina koje nemaju druga primanja. Mijenja se cenzus za dodjelu božićnice s 300 na 500 eura, dok su iznosi koje će dobiti od 100 do 600 eura, piše mirovina.hr.

Podignut je cenzus

Umag je prošle godine dijelio božićnice umirovljenicima u iznosu od 600 eura i bio je rekorder s obzirom na druge gradove i općine. Ove godine je odlučio ponoviti isto, ali je podigao i cenzus za primanje božićnice pa je on tako umjesto dosadašnjih 300 eura, sada 500 eura. Božićnicu će dobiti umirovljenici i osobe bez ostalih primanja starije od 65 godina koje imaju prebivalište na području grada Umaga u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina prije dana podnošenja zahtjeva, a čiji su mjesečni prosječni primici od 1. siječnja do dana podnošenja zahtjeva do 500 eura.

Zahtjev za potporu se može preuzeti na internetskim stranicama Grada Umaga ili na ulazu u zgradu Gradske uprave. Zahtjev s popratnom dokumentacijom se podnosi Upravnom odjelu za opću upravu i društvene djelatnosti do 29. studenoga.

Od 100 do 600 eura

Visina Božićnice umirovljenicima i starijim osobama utvrđuje se u iznosu od 600 eura korisnicima čiji je prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini jednak ili manji od 200 eura. 400 eura će dobiti korisnici čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno iznos primitaka u tekućoj godini iznosi od 200,01 do 300 eura. Iznos od 200 eura ide korisnicima čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini iznosi od 300,01 do 400 eura, dok će 100 eura dobiti oni čiji prosječni mjesečni iznos ukupnih prihoda, odnosno primitaka u tekućoj godini iznosi od 400,01 do 500 eura.

“Grad Umag želi iskazati zahvalnost svim osobama starije životne dobi, a ujedno im barem dijelom uljepšati blagdane. To je samo oblik male zahvale svima njima, koji su cijeli život toplinom i ljubavi ulagali u naš grad, ne bi li se zajednica razvila u pozitivniju i zdravu sredinu. Naša je misija osigurati umirovljenicima dostojno starenje i aktivno sudjelovanje u društvu, kako bi im se, kroz podršku, barem u malom dijelu odužili za sve što su učinili za razvoj našeg društva”, istaknuo je gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu