Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Časopisi Sveučilišta u Zadru indeksirani u vodećim svjetskim citatnim bazama 

Objavljeno

-

U okviru izdavačke djelatnosti, Sveučilište u Zadru posebnu pažnju pridodaje objavljivanju periodičkih publikacija, odnosno časopisa. Znanstveni časopisi su globalno najvažniji način komuniciranja znanstvenih spoznaja prema javnosti i akademskoj zajednici.

Sveučilište u Zadru redovito objavljuje 14 časopisa iz društvenog, humanističkog, prirodnog i interdisciplinarnog područja znanosti. Uz tri znanstvena časopisa koja su do sada bila indeksirana u WoS-u i Scopusu (Geoadria, Sic! i Ars Adriatica) nedavno je baza Scopus indeksirala još pet sveučilišnih znanstvenih časopisa i to: Acta Iadertina, Archaeologia Adriatica, Croatica et Slavica Iadertina, Magistra Iadertina i Miscellanea Hadriatica et Mediterranea. To je važno znanstveno postignuće Sveučilišta u Zadru s obzirom na to da su Scopus i WOS dvije najrenomiranije svjetske bibliografske i citatne baze koje pokrivaju sva područja znanosti.

Objavljivanje članaka u časopisima koji su indeksirani u tim bazama temelj je procjene rada znanstvenika i znanstvenih ustanova stoga je ovim postignućem u međunarodnim razmjerima ostvarena vidljivost, prepoznatljivost i relevantnost rezultata istraživanja koje sustavno i kompetentno provode znanstvenici sa Sveučilišta u Zadru kao i drugi znanstvenici koji objavljuju u časopisima našega sveučilišta. Ti su časopisi dostupni u tiskanom i u digitalnom obliku. U digitalnom obliku otvoreno su dostupni preko zadarske sveučilišne izdavačke platforme Morepress.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Održana uspješna eko akcija u Vlašićima: Volonteri iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke očistili plažu i podmorje

Objavljeno

-

By


U Vlašićima je 5. listopada 2024., uspješno održana velika eko akcija čišćenja plaže i podmorja, u kojoj su, osim domaćih volontera, sudjelovali i posjetitelji iz Slovenije i Njemačke. Akcija je okupila dvadesetak ekoloških entuzijasta koji su udružili snage kako bi doprinijeli očuvanju okoliša ovog prekrasnog dijela otoka Paga.

Volonteri su temeljito očistili plažu i veliki dio rive, prikupljajući raznovrstan otpad. Na kopnu su pronađeni i uklonjeni razbijeni suncobrani, ležaljke, postolja za suncobrane, plastične boce i limenke, dok su iz mora izvučene automobilske gume, tepih, razni plastični, stakleni i metalni predmeti, pa čak i olupina razbijenog broda. Ova akcija je bila ključna za očuvanje prirodnog okoliša uvale Vlašići koja je posljednjih godina pod sve većim pritiskom zagađenja.

„Akcija je rezultirala uklanjanjem velike količine otpada, a zahvaljujući predanom radu volontera, napunjen je čitav kontejner prikupljenim otpadom s kopna i mora. Posebnu zahvalu upućujemo roniocima Borutu, Mauru, Anti, Dorianu, Andrijanu i Željanu na čelu s Kristijanom Gligorom, ACI ambasadorom i svim volonterima koji su danas sudjelovali u akciji i svojim trudom doprinijeli uspjehu ove inicijative. Svima koji su sudjelovali podijelili smo promotivne majice kampanje kao mali znak zahvalnosti za njihov nesebični doprinos. Ove majice, s ekološkim porukama i motivima, izazvale su posebno oduševljenje među sudionicima i poslužile ne samo kao uspomena, već i kao simbol zajedništva i posvećenosti očuvanju okoliša.  Bez predanosti i entuzijazma svih sudionika, ova akcija ne bi bila moguća. Njihova angažiranost još jednom je pokazala kako zajednički napori mogu doprinijeti zaštiti i očuvanju prirode, a istovremeno educirati i inspirirati druge da se pridruže ovakvim inicijativama. Hvala svima koji su svojim trudom i voljom doprinijeli ljepšem i čišćem okolišu uvale Vlašići!” – izjavila je na kraju akcije Ana Žunić, predsjednica udruge Volim Vlašići.

Eko akciju i Informativnu kampanju “Za čistu uvalu” financijski podržavaju Zadarska županija – UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, ACI d.d., TZ Grada Paga, Grad Pag, Komunalno društvo Pag i Čistoća Pag.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OSIGURAJTE SE NA VRIJEME / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…

Objavljeno

-

By

Pexels

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca ove nedjelje u Zadru:

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

KONZUM:

Put Pudarice 34 – od 7 do 20

A. Starčevića – od 7 do 13

LIDL:

Put Murvice – od 8 do 21

INTERSPAR

Zatvoreno

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Radno vrijeme trgovina Studenca provjerite OVDJE.

RIBOLA

Ulica Zrinsko Frankopanska 18 – od 7 do 21

Ulica Andrije Hebranga 10a – od 7 do 21

PEVEX

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Fra Andrija Bilokapić o pet 800-tih obljetnica Franjevačkog reda na susretu pokreta Zadarske nadbiskupije u crkvi sv. Frane

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Fra Andrija Bilokapić održao je na susretu crkvenih zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije u srijedu, 2. kolovoza, u crkvi sv. Frane u Zadru, prigodni nagovor povodom proslave pet jubileja 800 godina u vezi sa životom sv. Franje koje obilježavaju Franjevački red i cijela Crkva. Zato je susret pokreta i održan u zadarskoj crkvi sv. Frane koja je najstarija franjevačka crkva u svijetu, izvan Italije, izgrađena još za života sv. Frane, u zahvalnosti vjernika za karizmu sv. Frane. Crkva posjeduje i relikviju sv. Frane koja je bila izložena na pokrajnjem oltaru.

„Crkva se sastoji od dva plućna krila, hijerarhijskog i karizmatskog. Crkva živi s ta dva krila. Ako je samo karizmatsko, ono će se rasplinuti. Ako je samo hijerarhijsko, ono će okoštati“, upozorio je fra Andrija.

Franjevci su 2023. godine obilježili 800 godina od potvrđenog Pravila sv. Frane (1223.) koje je od tada na snazi u Franjevačkom redu. Sv. Frane je bio zatražen napisati pravilo. U prvo Pravilo koje je napisao „stavio je previše Evanđelja, pa nije bilo prihvaćeno“, rekao je fra Andrija. Kasnije ga je doradio, pa je 1223. prihvaćeno Franjevačko pravilo koje počinje sa „Opsluživati evanđelje Gospodina našega Isusa Krista“.

„Sve je rečeno u toj rečenici. Dakle, uprisutniti evanđelje, da ono ima tijelo, da Duh Sveti ima tvoje tijelo, oči, ruke, dušu. Iste, 1223. godine, sv. Frane počinje slaviti Božić na način da je postavio kazališnu scenu Božića na kojoj su se okupili ljudi, pjevali i započeo je živi Božić“, rekao je fra Andrija, spominjući se druge jubilejske proslave, 800 godina od prvih jaslica koje je sv. Frane izradio u Grecciu, što se u Crkvi također obilježilo 2023. godine. Geslo za prvu, 2023. godinu proslave franjevačkih jubileja, potvrđenog Pravila i prvih jaslica bilo je ‘Ti si radost’, jer Evanđelje je radost.

„Božić je božansko ljudska drama. Bog postaje čovjekom da čovjeka pobožanstveni. Bog je postao naš brat da nas učini svojim bratom. To je bio sv. Frane“, rekao je fra Andrija.

Treća franjevačka obljetnica je proslavljena ove, 2024. godine, spomen 800 godina od rana sv. Frane.

„Sv. Frane je molio, imao je viđenje Raspetoga na La Verni. Na svom tijelu doživio je rane na mjestima na kojima ih je imao i Isus, na stopalima i na rukama. Želio je postati jedno s Kristom. Geslo za ovu godinu jubileja glasi ‘Ti si ljubav’. Sv. Frane iščitava Božju ljubav u naumu križa i tu spoznaje svoju ljubljenost, ali i svoju grešnost. Ta ljubav s križa u sv. Frani oblikuje Krista, kršćanina. Nema ništa ljepše i čudesnije nego da netko može reći da ste kršćanin. Znači, ti si pomazan Božjim božanstvom. Tvojoj ljudskosti je darovano Božje božanstvo. To sv. Frane čita s križa“, istaknuo je fra Andrija.

Sv. Frane je molio Gospodina da za svoga života osjeti bol koju je on podnio u vrijeme svoje pregorke muke i da posije u njegovom srcu onu neizmjernu ljubav kojom je gorio Sin Božji, da dragovoljno podnese toliku muku za nas grešnike.

„Sv. Frane moli da osjeti bol. Ljudi inače žele maknuti bol iz svoga života. Onda smo daleko od evanđelja i od Franinog kršćanstva. Ako smo daleko od evanđelja, daleko smo od Krista. Sv. Frane moli da osjeti bol i da spozna ljubav kojom je ljubljen. Križ je drama ljudske ljubavi i drama ljudske grešnosti. Križ je objava našim slabostima“, naglasio je Bilokapić. Podsjetio je na poticaj sv. Bonaventure da Ljubavi – Kristu, uzvratimo ljubavlju.

„Ljubitelju uzvratiti ljubavlju. To hoće sv. Frane – na dramu križa, na dramu ljubavi, odgovoriti ljubavlju. Opreka između naravi i poticaja Duha nigdje nije tako očita kao u potrebi da nam ljudi budu zahvalni, da budemo poznati, uspješni. Zdrava suprotnost tome je križ, obilježiti se križem. Ljudski gledano, Isus je doživio neuspjeh. Kršćanski gledano, Isus je pobjednik nad zlom, grijehom i smrti“, istaknuo je fra Andrija.

Podsjetio je kako je do vremena sv. Frane križ bio slikan s prikazom Krista uskrsloga, proslavljenoga, a od sv. Frane, na Zapadu, na križu je prikazan Krist koji trpi, Krist patnik.

„Sv. Frane je svetac božanske ljudskosti, božanske patnje. Tko ljubi, može patiti. Sretni smo gdje živimo u logici križa, gdje smo darovani. Danas je u mnogim ljudima praznina, osamljenost. Blizinu možemo pronaći samo u istini da smo voljeni, a znak te ljubavi, te voljenosti je križ Isusa Krista. Tu možemo naći blizinu, iz te blizine možemo biti blizu, kao što je po tom znaku Bog nama postao blizu. Uzeti svoj križ znači prigrliti svoje tijelo, darovati se, otvoriti se, trpjeti s onim i zbog onoga koga voliš. U svoju slabost, na taj način, u ljubavi primamo jakoga, pobjednika, Isusa Krista“, poručio je fra Andrija.

Četvrta obljetnica u Franjevačkom redu je spomen 800 godina od nastanka ‘Pjesme stvorova’ sv. Frane, koja se slavi 2025. godine. „Ta pjesma je kontemplacija, zrenje Boga, spoznavanje Boga u svim stvorenjima. To je prvi zapisani pjesnički tekst u talijanskoj književnosti. Sv. Frane je začetnik talijanske poezije. Geslo te godine je ‘Ti si ljepota’.

‘Pjesmu stvorova’ sv. Frane nije sastavio u trenutku emotivnog zanosa, ushita, jer je nešto doživio. Nego tada sv. Frane gotovo ništa ne vidi, boluje od mnogih bolesti, nalazi se uslijed teškoća, jako je usamljen, braća ga ne mogu slijediti, nije se dogodilo ono što je on očekivao. Činilo mu se da se svijet nije promijenio. On svijet gleda iz perspektive nebeskog zajedništva i u to vrijeme puno trpi. Neki još razdiru tkivo Crkve, svađaju se, sebični su. Približava mu se i smrt. Sv. Frane u tom trenutku doživljava vlastiti neuspjeh. I tada kaže ‘Hvaljen budi, Gospodine moj’.

Sv. Frane hvali Boga za sva stvorenja i smrt naziva sestrom. To je na crti Učitelja Isusa Krista. Čovjek je bitno odnos. Svatko od nas ne može ne biti odnos. Odnos se može živjeti izravno i neizravno. Odnos možemo živjeti ja – ti i ja – ono – ti.

U ‘Pohvalama Bogu’ sv. Frane obraća se izravno Bogu. Ti si dobro, ti si istina, ti si ljubav, ti si pravednost… A u ‘Pjesmi stvorova’ promatra sunce i kaže ‘Hvaljen budi, Gospodine, po našem bratu suncu. Ono je sjajno’. Gleda vodu, dolazi do Boga. Gleda Boga, dolazi do vode. U daru prima Darivatelja. I sv. Frane opjevava darovanost“, rekao je fra Andrija.

Peta obljetnica je preminuće sv. Frane (1226.) u Porcijunkuli blizu Asiza, što će se proslaviti 2026. godine. Geslo za tu godinu je ‘Ti si naša nada’. „Sv. Frane u svojoj smrti doživljava Pashu. On gleda Isusovu Pashu, Isusov prijelaz s ovoga svijeta k Ocu. I ne stvara nikakvu dramatiku oko smrti. On smrt pretvara u bogoslužje, u svjedočenje, u nadu. On živi iz eshatološkoga, iz punine sretnog dočetka, iz punine susreta s Bogom, gdje će Bog biti sve i u svemu. Sv. Frane zahtijeva da mu uz njegovu smrt braća čitaju evanđelje i pjevaju Psalme i premine“, rekao je fra Andrija, potaknuvši vjernike da svoje srce okrenu prema Gospodinu i da pjevaju hvale Bogu, po primjeru i u duhu kojega je ostavio sv. Frane Asiški.

Nakon nagovora fra Andrije, troje članova Franjevačkog svjetovnog reda iz Zadra predmolili su ‘Molimo sa sv. Franom’: ‘Pjesmu stvorova’, čiji pripjev glasi: ‘Svevišnji, svemožni, Gospodine dobri, tvoja je hvala i slava i čast i blagoslov svaki’. Zatim, u ‘Pismu vjernicima I.’ sv. Frane obraća se onima koji čine pokoru kao Isusovim zaručnicima. U ‘Pohvalama Bogu’ (za brata Leona) sv. Frane navodi  niz kreposti i svojstava što je sve Bog, završavajući: „Veliki i divni Gospodine, svemogući Bože, milosrdni Spasitelju“.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu