Svijet
Orban u “mirovnoj misiji” od Kijeva do Pekinga. Oteo se kontroli
Otkako je Budimpešta prošlog tjedna preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, mađarski čelnik Viktor Orbán kruži okolo kao mačka na metamfetaminu, piše Politico.
Od Kijeva i sastanka sa svojim bête noireom Volodimirom Zelenskim, preko Moskve i razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, do Pekinga i druženja s liderom Xi Jinpingom, mađarski je premijer imao vrtoglavi program globalne diplomacije, kako je rekao, osmišljen da donese mir u Ukrajinu.
Europski čelnici kolutaju očima
Ali Orbanova hiperaktivna turneja natjerala je stvarne europske čelnike da kolutaju očima, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kritizirali su mađarskog čelnika koji je izazvao buru nezadovoljstva u Bruxellesu.
Galama je započela na društvenim mrežama prošlog utorka, drugog dana šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem EU, hype videom koji Orbana ciljano prikazuje kao čovjeka s misijom.
Velika povorka vozila pod sirenama i bljeskajućim plavim i crvenim svjetlima na putu je “prema miru”. Dramatična glazba, kadrovi u stilu akcijskih filmova i 2100 kilometara kasnije, u glavnom gradu Ukrajine pojavio se čovjek koji tvrdi da može spriječiti svjetski rat.
Glazba je sve snažnija kako ulazi u predsjedničku palaču u Kijevu. Orban je bio na trosatnim pregovorima s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, koji su završili osmjesima s obje strane i konferencijom za medije uz rukovanje.
Nakon Kijeva – Moskva
Samo tri dana kasnije Orban je ponovno bio odsutan – što je izazvalo mnogo veću kontroverzu među EU čelnicima koji inzistiraju na tome da on ne istupa u njihovo ime i da je uloga mađarskog premijera dok vodi Vijeće EU diplomatski nebitna.
Ovaj put je istu ruku u Moskvi pružio Putinu, ruskom krvoločnom vođi koji godinama ratuje protiv Ukrajine i prijeti europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
Unatoč negodovanju iz Bruxellesa, Orban je ponosno izjavio da je u Moskvu došao kao izaslanik Europske unije. “Ne možemo postići mir bez dijaloga i diplomatskih kanala”, rekao je Orban u Kremlju: “Shvatio sam da su pozicije daleko jedna od druge, ali u smislu obnove dijaloga danas je učinjen prvi važan korak.”
Orbanov posjet Putinu vratio mu se kao bumerang
Na kraju videa s njegovog putovanja pojavio se logotip mađarskog predsjedavanja EU s trumpovskim sloganom: “Make Europe Great Again”.
Orbanov posjet Putinu, tijekom kojeg mu je, čini se, manjkalo razmetanja kojima se hvali u svom videu iz Kijeva, imao je učinak bumeranga kada su u ponedjeljak ujutro Putinove snage bombardirale dječju bolnicu u Kijevu.
Nepredviđena diplomatska misija ubila je mađarsko predsjedanje EU, prema jednom insajderu iz Bruxellesa.
“Članice su bile iritirane već i motom MEGA, a sastanak s Putinom zauvijek će zasjeniti mađarsko predsjedanje. S takvim sastankom predsjedanje završava prije nego što je stvarno počelo”, rekao je jedan diplomat EU za Politico.
Orbana nije briga, on neumorno glumi vođu Europe
Ali je li Orbana doista briga? Ili dužnost predsjedavajućeg koristi kao sredstvo da se ponaša onako kako ga njegovi pristaše kod kuće zovu: vođa Europe?
Čovjek na misiji pojavio se ponovno u Pekingu u ponedjeljak ujutro.
“Kina je jedina svjetska sila koja je jasno opredijeljena za mir. Ovo je važno za Mađarsku i za cijelu Europsku uniju”, rekao je Orban, spuštajući se pred kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kojeg je SAD – saveznik Mađarske u NATO-u – optužio da podržava rusku agresiju u Ukrajini.
Ali pravi razlog za Orbanov burni prvi tjedan predsjedanja EU možda treba tražiti bliže kući.
Orbanova stranka Fidesz upravo je ostvarila najslabiji rezultat u 15 godina na europskim izborima, a pojavio se novi protukandidat. Péter Magyar bio je dugogodišnji Orbanov saveznik, ali u veljači se okrenuo protiv budimpeštanskog establišmenta, inicirao javni pokret koji je postao stranka – i osvojio gotovo 30 posto glasova. Bio je to najbolji rezultat jedne oporbene stranke u Mađarskoj u posljednjih 15 godina.
Nakon teške recesije i praznog proračuna Orban ima malo toga za ponuditi javnosti čime bi mogao pridobiti podršku. Mogao bi se međutim predstaviti kao “mirotvorac”, kao što je to činio u predizbornoj kampanji.
“Namjera je očita”
“Orban tradicionalno konstruira šireći vanjskopolitički narativ praktički od 2014. godine. Očita namjera ovoga je narativ ‘Mirovne misije’, koji za cilj također ima vlastite ekonomske interese. Time se hvalio pred svojim glasačima na posljednjim izborima”, rekao je za Politico Botond Feledy, geopolitički analitičar u Red Snowu.
Ali Orbanova taktika mogla bi se okrenuti protiv njega. Veleposlanici EU raspravljat će o predsjedanju i njegovim nedavnim putovanjima na svom sastanku u srijedu u Bruxellesu, što je prvi znak da bi dužnosnici EU mogli prijeći s javnih osuda na konkretne akcije za obuzdavanje Budimpešte.
Prema drugom diplomatu EU, postoji sve veća zabrinutost oko Orbana: “Trebalo bi biti jasno da on predstavlja samo svoju zemlju, ali umjesto toga namjerno je ostavio puno nejasnoća.”
Napetosti na visini
Diplomat je dodao da su napetosti dosta snažne nakon prvog tjedna predsjedanja i da se očekuje da će dodatno porasti kako se bude približavao sastanak Vijeća za vanjske poslove 20. srpnja, jer Mađarska nastavlja blokirati europsko financiranje oružja za Ukrajinu.
Treći diplomat EU, koji je također želio ostati anoniman, rekao je za Politico: “Sada razgovaramo o tome što ćemo točno učiniti u srijedu. Postoji vrlo jasno političko neodobravanje.”
Malo je vjerojatno da Bruxelles ima apetita odmah kazniti Mađarsku zbog Orbánovog globalnog ugleda, iako analitičari kažu da postoje mehanizmi da se Orbánu oduzme predsjedanje.
Orbanu bi na rasporedu pozavidjela i Taylor Swift
“Ako pokažu odlučnost u traženju odgovarajućeg odgovora na Orbanovu ‘šok i strahopoštovanje’ diplomaciju, usmjerenu na trolanje i ismijavanje EU, mogu se riješiti mađarskog predsjedanja u roku od nekoliko tjedana”, napisao je Dániel Hegedűs, viši suradnik u German Marshall Fundu.
Bila bi potrebna kvalificirana 80-postotna većina u Europskom vijeću da se prepravi raspored rotirajućih predsjedanja i pomakne datum nadolazećeg poljskog predsjedanja za nekoliko mjeseci.
Orban sa svoje strane pokazuje malo znakova da sluša pozive Bruxellesa na suzdržanost i pokušaje da se prekine njegova misija. On nastavlja putovanja prema rasporedu na kojem bi mu pozavidjela i Taylor Swift: već je na putu za Washington na ovotjedni summit NATO-a.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih