Severe Weather Europe (SWE) objavio je dugoročnu prognozu u kojoj objašnjava da je stratosfersko zagrijavanje iznad Južnog pola poremetilo polarni vrtlog, što će dovesti do stvaranja jakih anomalija na površini.

Utjecaj bi mogao biti dalekosežan te bi se mogao odraziti i na zimu 2024./2025. na sjevernoj hemisferi, navodi SWE.

Južna hemisfera ne doživljava stratosfersko zagrijavanje vrlo često. To se dogodilo tek nekoliko puta u proteklim desetljećima. No, ovakvi događaji mogu imati dalekosežan učinak unatoč tome što se odvijaju na drugom kraju svijeta.

Cirkulacija polarnog vrtloga

Pokretačka snaga ovog događaje je polarni vrtlog. Polarni vrtlog samo je naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) hemisferom.

Polarni vrtlog proteže se visoko u atmosferu. Najniža razina naziva se troposfera, gdje se događaju svi vremenski događaji. Ali iznad toga, imamo stratosferu, dublji i suši sloj u kojem se nalazi i ozonski omotač.

Ukratko, polarni se vrtlog ponaša kao vrlo veliki ciklon, pokrivajući cijeli sjeverni pol do srednjih geografskih širina. Povezan je kroz sve atmosferske razine, od temelja, ali može imati različite oblike na različitim visinama. Stoga ga dijelom na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio.

Kako polarni vrtlog utječe na vrijeme?

SWE pojašnjava da polarni vrtlog može imati snažan utjecaj na svakodnevno vrijeme. Snažan/stabilan polarni vrtlog obično znači jaku polarnu cirkulaciju i mlazno strujanje. To zadržava hladniji zrak u Arktičkom krugu, stvarajući blaže uvjete za većinu SAD-a i Europe.

Nasuprot tome, slabi/poremećeni polarni vrtlog stvara slab uzorak mlazne struje. Kao rezultat toga, teže obuzdava hladan zrak, koji onda može iz polarnih područja doći u SAD i Europu. Dakle, slab polarni vrtlog može više poremetiti vremenske obrasce. Nadalje, polarni vrtlog jako može utjecati na vrijeme u sjevernoj hemisferi, osobito tijekom zime u Europi i Sjevernoj Americi.

Stratosfersko zagrijavanje

Događaj stratosferskog zagrijavanja (SSW) je poput bolesti polarnog vrtloga. SWE to opisuje kao groznicu koja remeti polarni vrtlog, a budući da je povezan s nižim razinama, s vremenom može promijeniti i vrijeme.

Jedno takvo zagrijavanje zabilježeno je u siječnju 2021. kada se jezgra polarnog vrtloga razdvojila na dva dijela i tako se poremetila atmosferska cirkulacija.

Što možemo očekivati?

Zagrijavanje je počelo sredinom srpnja. Vrlo snažan val zagrijavanja pritiskao je jezgru južnog polarnog vrtloga, šireći se duboko u polarni krug. Polarni vrtlog bio je pod pritiskom dviju anomalija visokog tlaka koje su izuzetno jake i mogu mijenjati oblik vrtloga.

Najnovija analiza također pokazuje jaku temperaturnu anomaliju na ovoj razini, a val stratosferskog zagrijavanja proširio se i okružio polarni vrtlog, podižući temperature mnogo iznad normalnih vrijednosti. Ali stratosfersko zagrijavanje se proširilo ne samo oko polarnog vrtloga, već i na vertikalnim razinama.

SWE ističe da je riječ o snažnom događaju stratosferskog zagrijavanja koji već počinje utjecati na vrijeme, a može imati ulogu tijekom zome 2024./2025. nad sjevernom hemisferom.

Već se vidi utjecaj na tlak, a gledajući prognozu površinske temperature za sljedeći tjedan, uočljiva je jako topla anomalija nad Antarktikom, s hladnim zrakom pomaknutim prema Južnoj Americi i Atlantiku. Ovo je očekivani rezultat snažnog zagrijavanja stratosfere i poremećaja polarnog vrtloga, budući da anomalije visokog tlaka potiskuju hladan zrak izvan pola.

Utjecaj na nadolazeću zimu

Gledajući globalnu cirkulaciju zraka, mnogo je više protoka i dinamike na zimskoj hemisferi, dok je ljetna hemisfera općenito mirnija. To se naziva “Brewer-Dobsonova cirkulacija” i povezuje cirkulaciju iz obje hemisfere više u atmosferi.

Uz trenutni događaj stratosferskog zagrijavanja, mogu se pratiti promjene nižeg tlaka.

SWE ukazuje na to da dugotrajne anomalije visokog tlaka iznad Južnog pola u razdoblju od kolovoza do listopada mogu ukazivati ​​na niski tlak iznad srednjeg zapada, sjeveroistoka i jugozapada SAD-a u razdoblju od prosinca do veljače. Za Europu je indicirana anomalija visokog tlaka.

Podaci o temperaturi stratosfere za isto razdoblje pokazuju isti signal: natprosječnu temperaturnu anomaliju iznad sjevernog pola. To je u skladu s potpisom događaja stratosferskog zagrijavanja i slabljenjem sjevernog polarnog vrtloga.

Snažne promjene ili događaj stratosferskog zagrijavanja iznad južnog polarnog vrtloga mogu utjecati na sjeverni polarni vrtlog sljedeće zime i, posljedično, na zimsko vrijeme, navodi SWE.

Prošli podaci i studije pokazuju da dugotrajne anomalije visokog tlaka iznad Južnog pola u razdoblju od kolovoza do listopada mogu utjecati na vrijeme na sjevernoj hemisferi u sljedećim tjednima/mjesecima.

Prevladavajući signal u podacima pokazuje da jake anomalije visokog tlaka iznad Južnog pola u razdoblju od kolovoza do listopada odgovaraju anomalijama nižeg tlaka iznad SAD-a i Kanade u zimskoj sezoni. Podaci također pokazuju da su temperature niže od normalnih u većem dijelu središnjih i istočnih dijelova SAD-a. Iznad Europe prevladavajući signal je anomalija visokog tlaka i više temperature tijekom zimske sezone.

Budući da je sjeverna hemisfera trneutno u ljetnom režimu,t renutno nije aktivan polarni vrtlog, ali već početkom rujna se očekuje okretanje zonskih vjetrova prema zapadu, to ukazuje na polagani pad tlaka u sjevernoj stratosferi i eventualni povratak novog polarnog vrtloga, koji će trajati tijekom sljedeće zime 2024./2025.

Tvrtka ProptechOS objavila je Indeks pametnih gradova za 2024. godinu kreiran nakon istraživanja i analize nekoliko čimbenika.

Kako bi se grad svrstao u kategoriju pametnih mora, među ostalim, imati inovativnu zelenu tehnologiju, efikasan javni prijevoz, velike mogućnosti za zapošljavanje, snažan fokus na održivosti, prenosi Klix.

Platforma je analizirala sve, od pristupačnosti Wi-Fi-ja do broja drveća, aerodroma i poslova u sferi tehnologije, te je izbran novi “najpametniji grad” za 2024. godinu.

Najpametniji gradovi

Ove godine je to Pariz, a francuska prijestolnica je dobila ocjenu od 91,8 od 100 u kategorijama povezanosti i infrastrukturi i 89,1 u kategoriji tržišta rada u tehnologiji, a dok je u zelenoj infrastrukturi dobila samo 51,4. Ukupna ocjena iznosi 76,4.

Pariz je pretekao London – pobjednika iz 2023. godine London, koji je skliznuo na drugo mjesto sa rezultatom 73,1, ali je postigao mnogo bolji rezultat posebno u zelenoj infrastrukturi, sa 63 boda u toj kategoriji.

Treće mjesto pripalo je Amsterdamu s ukupnih 72,8, ali impresivnih 75,4 u zelenoj infrastrukturi, najviše na listi. Berlin je bio četvrti sa 69, a Madrid peti s ukupnom ocjenom od 68,5.

Listu top 10 pametnih gradova Europe čine:

1. Pariz

2. London

3. Amsterdam

4. Berlin

5. Madrid

6. Lisabon

7. Stockholm

8. Luksemburg

9. Dublin

10. Kopenhagen.

Vatikan je u subotu priopćio da je žalostan zbog scene s otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, koja je, kako piše Reuters, izgledala kao parodija slike Leonarda da Vincija “Posljednja večera”.

“Sveta Stolica ražalošćena je određenim prizorima s ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu i ne može se ne pridružiti onima koji su posljednjih dana osudili uvredu učinjenu mnogim kršćanima i vjernicima drugih religija”, stoji u neuobičajenom večernjem priopćenju na francuskom jeziku, objavljenom u subotu.

Scena na ceremoniji 26. srpnja nalikovala je biblijskoj sceni Isusa Krista i njegovih apostola koji dijele posljednji obrok prije raspeća, ali su u njemu sudjelovali transrodni model, nekoliko drag kraljica i nagi pjevač u ulozi grčkog boga vina Dioniza.

Organizatori ceremonije ispričali su se dva dana kasnije, kazavši da nisu imali namjeru pokazati nepoštovanje prema nekoj vjerskoj skupini.

Umjetnički direktor objasnio je da ta scena nije bila inspirirana kršćanskom posljednjom večerom, već poganskom gozbom povezanom s povijesnim Olimpijskim igrama.

“Na prestižnom događaju gdje se cijeli svijet okuplja oko zajedničkih vrijednosti, ne bi trebalo biti aluzija koje ismijavaju vjerska uvjerenja mnogih ljudi”, rekao je Vatikan.

“Sloboda izražavanja, koju se očito ne dovodi u pitanje, nalazi svoju granicu u poštivanju drugih”.

Iz Vatikana nisu kazali zašto je priopćenje poslano više od tjedan dana nakon ceremonije otvaranja.

Papa Franjo 1. kolovoza telefonski je razgovarao s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, za koji Erdogan kaže da je sadržavao temu događaja iz Pariza.

Iako je Vatikan kasnije za Reuters potvrdio da se razgovor održao, odbili su komentirati o čemu su dvojica čelnika razgovarali.